Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VISOKA PROSTITUCIJA I ISTRAGE BEZ REZULTATA: Seks, laži i video trake

Objavljeno prije

na

Kotoranka Željka Rolović, uhapšena u policijskoj akciji Lutka zbog sumnji da je učestvovala u organizovanju visoke, tzv. elitne prostitucije u više primorskih gradova, puštena je iz pritvora nakon četiri dana, iako joj je bio određen pritvor od mjesec dana.

U crnogorskim medijima pojavile su se spekulacije da je Rolovićeva puštena da se brani sa slobode nakon što je navodno na pravu adresu poslala poruku da posjeduje video snimke koji mogu biti kompromitujući za neke crnogorske političare i moćnike. Kako su objavili mediji, izvor istrage kazao je da je ona zaprijetila da će objaviti snimke ,,ako je puste da trune u zatvoru”.

Rolovićevoj je pritvor bio određen na trideset dana, a osnov određivanja pritvora bio je strah od bjekstva. Ona je pred sudijom negirala krivicu.

,,Puštena je iz pritvora nakon što je odbrana ponudila kauciju od četiri hiljade eura. Prema zakonu, strah od bjekstva je jedini osnov za pritvor kod kog je moguća kaucija, pa sam odobrio da se brani sa slobode uz ponuđeno jemstvo”, kaže za Monitor Špiro Pavićević, sudija Osnovnog suda u Kotoru, koji je bio sudija istrage u tom slučaju. ,,Pretpostavka je da će ostati u zemlji zbog tog novca, koji će uzeti država ako napusti zemlju. U tom slučaju, naravno, bila bi raspisana potjernica”, kaže Pavićević.

Pravnici koje je Monitor kontaktirao kažu da je ukidanje pritvora uz kauciju u tom slučaju zakonito. Oni napominju da je iznos kaucije manji nego što bi se očekivalo, ali da zakon ne uređuje visinu jemstva.

Rolovićeva nije do zaključenja ovoga broja odgovorila na pitanja Monitora oko medijskih navoda da je prijetila kompromitujućim video snimcima, te da je to navodno bio mogući razlog njenog puštanja iz pritvora, iako je pitanja koja smo joj uputili – primila.

Rolovićeva je uhapšena 20. avgusta u policijskoj akciji Lutka, po nalogu kotorskog tužioca. Istraga je tereti da je u više crnogorskih primorskih gradova ugovarala i organizovala pružanje seksualnih usluga u hotelima, privatnim smještajima, na jahtama i drugim lokacijama.

,,Ona je u te svrhe, sumnja se, koristila više punoljetnih ženskih osoba mlađe dobi”, saopšteno je iz policije.

Madam, kako je zovu, je, prenose mediji, bila rado viđen gost u brojnim primorskim lokalima u kojima su je viđali sa svojim ,,djevojkama”.

Posao Rolovićeve, tvrde u civilnom sektoru, odavno je javna tajna. Ljiljana Raičević, izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, kaže za Monitor da su iz te NVO odavno upozoravali policiju na to.

,,Za Madam sam znala ima nekoliko godina. Ne samo ja, nego i mnogi policajci, a neki su mi rekli da zapravo ona ne bi mogla ni raditi taj posao da nema pomoć određenih policajaca, što nije ništa neobično, jer ovi poslovi su uvezani”, kaže ona.

O tome da u Crnoj Gori cvjeta prostitucija, pa i elitna, posebno u primorskim gradovima, odavno se govori. Navodno su u posao VIP prostitucije uključene ovdašnje ali i djevojke sa strane, motivisane brzom i velikom zaradom. Inače su starlete, studentkinje, umjetnice… No osim priča da ih sačekuju na aerodromima, odvoze skupim automobilima do vila i jahti, te da se radi o skupim uslugama koje sebi osim dobrostojećih turista mogu priuštiti uglavnom lokalni moćnici, i biznismeni iz regiona, malo se zna o tome kako zaista ovdje funkcioniše taj posao, pod čijim se okriljem odvija i ko od njega ima najveću korist. I konačno, da li je sve tako ,,dobrovoljno” kako se čini.

,,Prostitucija generalno, a posebno u postkomunističkim zemljama, je sastavni dio tzv. ekonomije organizovanog kriminala i iza nje stoji mafija i korumpirani djelovi bezbjednosnih službi. I u Crnoj Gori godinama, prostitucija funcioniše jer je pod zaštitom korumpiranih djelova bezbjednosnih službi”, upozoravao je nedavno za Monitor Nebojša Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbjednost, kada se govorilo o mogućoj legaizaciji prostitucije kod nas. Medojević, kao i najveći broj ovdašnjih aktiivsta i aktivistkinja smatraju da legalizacija ne bi bila dobro rješenje u zemlji u kojoj je korupcija endemski problem.

Rijetke akcije crnogorske policije usmjerene na visoku prostituciju završene su ili bez sudskog epiloga ili sa neprimjereno blagim kaznama za makroe. Oni koji štite posao ostali su van dometa zakona. Kao i moćnici koji koriste usluge visoke prostitucije, a koji su u slučaju Crne Gore svjedoci kriminala s obzirom na to da je prostitucija po zakonodavstvu kažnjiva. Njih zakon međutim ne tretira kao kriminalce, već samo one koji pružaju usluge.

Policijske akcije i hapšenja pokazale su da su ne samo u ,,posao” uključene policijske strukture, kao zaštitari, već i da unosni biznis nerijetko vode bivši policajci sa dobrim vezama.

Prošle godine je u akciji Marina u Budvi uhapšen Rade Božović, bivši policajac, pod teretom da je u lokalu San Remo u Budvi organizovao visoku prostituciju. Mediji su pisali da je taj lokol bio ,,centar” iz kog su djevojke odvožene u brojne hotele, vile, privatne kuće, apartmane i na jahte, gdje su, za nadoknadu, klijentima pružale seksualne usluge.

Božović se ubrzo nagodio sa kotorskim tužilaštvom, pa ga je Osnovni sud u Kotoru kaznio sa – 100 dana zatvora! Božović je priznao da je u svom lokalu San Remo u Budvi, ali i izvan njega, organizovao prostituciju i ilegalno držao oružje.

Božović posjeduje i lokal Valentino u Podgorici, odavno čuven po prostituciji i bezuspješnim racijama.

Nekoliko mjeseci prije hapšenja u Budvi, Božović je zbog posredovanja u prostituciji u Valentinu uhapšen i u Podgorici. I opet se dogovorio sa tužilaštvom o sporazumnom priznanju krivice.

Sud u Podgorici ga je potom na osnovu tog sporazuma osudio na pet mjeseci zatvora, i novčanu kaznu od 1.500 eura – za podvođenje, kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija!

Prema optužnici, Božović je organizovao grupu koja je podvodila djevojke, zaposlene kao plesačice u klubu, radi pružanja seksualnih usluga za novac.

Iz Sigurne ženske kuće su tada saopštili da je postalo smiješno da država ponovo privodi Rada Božovića. „Svi znaju šta radi i čime se bavi. Više puta je privođen, ali on to nastavlja bez adekvatne kazne”, kazala je Ljiljana Raičević i upozorila da se kazne za tu vrstu kriminala moraju pooštriti.

,,Slučaj vlasnice kafane Plavi 10 je takođe interesantan”, kaže direktorica SŽK za Monitor podjećajući na još jednu policijsku akciju sprovedenu ljetos, kada je uhapšena šezdeset petogodišnja Stojanka Jovović pod optužbom da je u svom lokalu u Zeti organizvala prostituciju.

,,Odjednom svi su znali što radi i da je bilo maloljetnica koje su dolazile od svuda. To su inače kafane u kojima zalaze i policajci”, kaže Ljiljana Raičević. Ona upozorava da se ignoriše i to da je prostitucija, pa čak i ona VIP, najčešće usko povezana sa trgovinom ženama.

Kako to u praksi izgleda, kada usluge prostitucije koriste oni koji bi trebalo da je suzbijaju, možda je najbolje opisao bivši zamjenik državnog tužiioca Zoran Piperović, jedan od uhapšenih u aferi trgovine moldavskom državljankom S.Č.

„Ja sam otprilike četiri puta mjesečno posjećivao ovaj klub (Oskar, noćni klub – striptiz bar, aktuelan kada i Božovićev Valentino ) i to sa društvom iz Amadeusa odemo nas 5-6, gdje smo nakon zatvaranja ostalih lokala dolazili tamo, ostajali po sat-dva. Ja sam 3-4 puta ukupno koristio usluge ovih djevojaka, tačnije imao seksualne odnose”, govorio je u istrazi Piperović.

Priča o trgovini državljankom S.Č, je nakon brutalne medijske propagande režima, te različitih pritisaka na nju i odbranu, okončana nejnim odlaskom iz zemlje. Uhapšeni su oslobođeni , a S.Č. je u odsustvu osuđena za klevetu.

Tokom istrage u slučaju S. Č. govorilo se da je klijentela djevojaka prisiljenih na prostituciju bila sami ,,krem društva” – tužoci, policajci, visoki funkcioneri i njihovi bogati prijatelji, a da su djevojke primoravane na pružanje seksualnih usluga i u njihovim vilama, jahtama… Ko bi želio da se takve tajne saznaju?

Madame i podvodači ne moraju da brinu ako čuvaju tajne moćnih.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo