Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UREĐIVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA: Državni Bog

Objavljeno prije

na

Umjetnički dojam je nebitan, ubitačna je preciznost kojom je vlast Crnoj Gori servirala Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti. Biće ili neće biti poziva za članstvo u NATO savezu, zamirisali su izbori – nema boljeg načina da pastvi padne mrak na oči nego potegnuti neko od identitetskih pitanja. Kad ne vide, bolje slušaju. Ozbiljna su vremena, vjeroispovijest spada u teško naoružanje, posebno za pravoslavne. Oni čine 72 odsto stanovništva ove zemlje.

Da uredi vjerske zajednice vlast je krenula četvrt vijeka nakon početka tranzicije, gotovo deceniju poslije obnove državnosti Crne Gore i 38 godina pošto su ta pitanja posljednji put zakonom uređena. Na pitanje – zašto baš sad, zvaničnog odgovora nema.

Na petnaestak stranica, u 55 članova Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti stale su tone istorije, geografije i politike. Naravno, zakon zabranjuje političko djelovanje vjerske zajednice i zloupotrebu vjerskih osjećanja u političke svrhe.

Nacrtom je predviđeno da se ,,teritorijalna konfiguracija vjerske zajednice koja je registrovana i djeluje u Crnoj Gori, ne može prostirati van Crne Gore”, te da sjedište vjerske zajednice koja je registrovana i djeluje u Crnoj Gori mora biti u Crnoj Gori.

Područje Crne Gore podjeljeno je između četiri organizacione cjeline Srpske pravoslavne crkve: Mitropolije Crnogorsko-Primorske I Budimljansko-Nikšićke, Zahumsko-Hercegovačke i Mileševske eparhije. U prilog zanimljivosti: crkva u Ulcinju, na primjer, zbog nečega, pripada Budimljansko-Nikšićkoj eparhiji. Jasno je da bi za SPC poštovanje predloženog rješenja bilo problematično.

Katolička crkva u Crnoj Gori ima dvije organizacione cjeline – Barsku nadbiskupiju i Kotorsku biskupiju.

Granice Islamske zajednice u Crnoj Gori službeno se poklapaju sa državnim granicama. Koliko se reis Riat Fejzić pita na sjeveru, relativno je novo i zasad praktično, ne pravno pitanje.

U Nacrtu zakona piše da vjerske zajednice stiču svojstvo pravnog lica upisom u registar vjerskih zajednica, koji će voditi Ministarstvo za ljudska prava i slobode.

Katolička crkva i Islamska zajednica imaju ugovore sa vladom Crne Gore, zbog kojih smatraju da im registracija nije potrebna. Crnogorska pravoslavna crkva registrovana je 2000. godine.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa indignacijom odbacuje mogućnost da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori bude registrovana ,,namjesto da Crkva Božja Svetoga Petra njih registruje, da bi onda oni postali prava i istinska država”.

Subjektivitet mitropolije i drugih pravoslavnih eparhija SPC, poručuje Amfilohije, nijesu dovodili u pitanje ni osmanski, austro-ugarski i nacifašistički okupatori u Crnoj Gori.

Vjerskim zajednicama novim propisom uvodi se porez za sve djelatnosti koje nijesu vjerskog karaktera, dužne su da obavijeste vladu o izboru vjerskog poglavara.

Vjerovatno najproblematičnije polje, pitanje imovine, Nacrt zakona reguliše u prelaznim i završnim odredbama. Piše da su ,,vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore” – državna svojina. Vjerski objekti za koje se utvrdi da su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. takođe su državna svojina.

Različitim intenzitetom, predloženim zakonom nezadovoljne su sve vjerske zajednice u Crnoj Gori, osim Crnogorske pravoslavne crkve.

Srpska pravoslavna crkva tražila je da se Nacrt zakona hitno povuče iz procedure. Organizovali su potpisivanje peticije u kojoj piše da Nacrt predstavlja ,,grubo miješanje u unutrašnja pitanja crkava i vjerskih zajednica i ukidanje pravnog subjektiviteta vjekovima postojećih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica -Pravoslavne, Rimokatoličke, Islamske zajednice”.

SPC zaključuje da je riječ o pokušaju ,,otimanja imovine, hramova i manastira od naše Pravoslavne Crkve i drugih Crkava i njihovog podržavljenja”. Smatraju da bi ,,necivilizacijske odredbe” zakona ,,neminovno izazvale nestabilnost i sukobljavanja na vjerskoj i nacionalnoj osnovi i ugrozilo slobodu vjere kao temeljno ljudsko pravo”.

Na sajtu Mitropolije piše da se peticija potpisuje širom Crne Gore, ali nije objavljeno koliko ljudi je do sada potpisalo taj dokument.

Kotorski biskup Ilija Janjić saopštio je da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti neprihvatljiv za Katoličku crkvu u Crnoj Gori.

U kotorskoj biskupiji tvrde da bi primjenom novog zakona ostali bez kompletne imovine, jer nemaju katedrala gradjenih poslije 1918., a to smatraju otimačinom. Takodje, registraciju predlažu samo za nove vjerske zajednice.

,,Ako je neko stoljetno tu prisutan, zašto bi se nakon stvaranja tog zakona trebao ponovo registrirati? Moja registracija je prisutnost katoličke crkve u Boki Kotorskoj i u cijeloj Crnoj Gori, prisutnost stoljećima”, kazao je za Al jazeeru kotorski biskup.

U junu 2012. predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i državni sekretar Vatikana, kardinal Tarcisio Bertone, razmijenili su u Rimu ratifikacione instrumente Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete stolice, čime je taj dokument stupio na snagu.

Temeljnim ugovorom regulisan je pravni status Katoličke crkve u Crnoj Gori. U njemu piše da ,,Crna Gora priznaje javno pravni subjektivitet Katoličke crkve, u skladu sa načelima svog Ustava i kanonskim pravom Katoličke crkve” te da ,,Crna Gora priznaje i javno pravni subjektivitet svih crkvenih ustanova koje imaju takav pravni subjektivitet u skladu sa odredbama kanonskog prava Katoličke crkve”.

Ustav propisuje da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Reis islamske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić smatra da je Nacrt Zakona o vjerskim slobodama loš i da ga treba popraviti. Kaže da je Islamska zajednica na neki način kolateralna šteta odnosa države i SPC.

Odnose sa Islamskom zajednicom vlada je uredila potpisivanjem ugpvora početkom 2012. ,,Islamska zajednica u Crnoj Gori ima sjedište u Crnoj Gori i vjersku jurisdikciju za sve islamske vjernike u Crnoj Gori i granice njene jurisdikcije poklapaju se za državnim granicama Crne Gore”, piše u Ugovoru.

Crnogorska pravoslavna crkva je najavila da će dostaviti niz primjedbi, prijedloga i sugestija, sa ciljem da se otklone nedoumice i dileme koje mogu nastati u tumačenju zakona.

Javna rasprava o Nacrtu zakona počela je tako što je nije bilo. U Bijelom Polju pristalice SPC su otjerale mitropolota CPC Mihaila povicima ,,napolje”, ,,sotono”, ,,ustašo”, rasprava je otkazana.

U međuvremenu su sveštenici SPC izdali saopštenje kojim pozivaju vjernike da se ,,na civilizovan način odazovu okruglim stolovima u Kotoru 10. septembra i Podgorici 14. septembra i da ne nasijedaju na provokacije”. Međutim, provokacije su uslijedile i u Kotoru i taj je skup prekunut.

,,Dok se Ristovi Talibani ne uvedu u zakonske okvire oni će i dalje živjeti u oblacima misleći da su iznad svih da su samog Boga za nešto uhvatili”, ,,Jak mitropolit, registrovao crkvu kao auto u miliciju, a Suad ga vodi ka medjeda po narodu”, ,,Sa zlom se ne pregovara, zlo se trijebi!!!”, ,,SPC je samo dio srbijanske okupacione sile u Crnoj Gori” – parčići su ,,javne rasprave” koja se u međuvremenu odvija po internetu i kafanama.

Od 620 hiljada stanovnika Crne Gore, pravoslavnih je 446.858.

Crnogoraca ima 278.865, Srba 178.110. Nikos ne može može zakleti da su svi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci sljedbenici CPC.

Da, dijelom javne rasprave, u širem smislu, može se smatrati i sastanak koji je mitropolit Amfilohije ovih dana održao sa predstavnicima većeg dijela opozicionih partija. Tema sastanka zatvorenog za javnost zvanično je bio Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, mediji, međutim, dojavluju kako ,,Amfilohije formira anti – NATO koaliciju”.

Nema načina da vlast promaši. Ako se oko pitanja crkve napravi kakav haos – treba da budemo članica NATO saveza, kako bi nam zemlja bila stabilnija. Ako nas ne prime u NATO, krivicu za sopstveni neuspjeh vladajući elegantno mogu proslijediti opoziciji kroz sliku vojnog saveza kao dometa civilizacije i opozicionih partija koje šuruju sa crkvenim mračnjaštvom, pa su kao takve prepreka na putu uključenja u tokove moderne civilizacije. Predizborne podjele na naše i njihove dominantno će pratiti vjersko neraspoloženje nakon pogleda u novčanik.

Po svemu što dosad o nama znamo, sudbinu zakona o slobodi vjeroispovijesti odrediće rabovi božiji Milo Đukanović i Amfilohije Radović. Nema nagovještaja da za njih, njihove odnose i posljedice njihovih činodejstvovanja, ima suda prije Svetog Petra.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo