Povežite se sa nama

FOKUS

Bitka za ukradeno

Objavljeno prije

na

U nedjelju, 7. aprila građani Crne Gore, šesti puti od uvođenja višestranačkog sistema biraće predsjednika. Dosad su na tu funkciju birani: Momir Bulatović, dva puta, Milo Đukanović, jednom, i Filip Vujanović, takođe dva puta. Ustav ne dopušta da jedna osoba tri puta bude predsjednik Crne Gore, ali je Ustavni sud protumačio da se Filipu Vujanoviću prvi mandat ne računa jer Crna Gora tada nije bila nezavisna. Razni običaji u svijetu postoje, nekad se i vrijeme počinjalo računati od trenutka kad se promijenio vladar.

Bira se između dva kandidata. Demokratska partija socijalista predložila je Filipa Vujanovića; kao nezavisni kandidat, Miodrag Lekić je dobio podršku Demokratskog fronta, Socijalističke partije i Pozitivne Crne Gore.

Socijaldemokratska partija je rekla i nije porekla da neće podržati kandidata svog koalicionog partnera. To je istorijska novost. Smatraju da je Vujanovićeva kandidatura neustavna, ali ga i mimo toga ne smatraju odgovarajućom osobom za predsjednika Crne Gore. Slabo pjeva himnu. Evo, tri dana pred izbore Glavni odbor SDP-a je potvrdio odluku da se na izbore ne ide i obavezao ljude na terenu da budu u ,,punoj izbornoj aktivnosti”. To jest, da pripaze kako veći koalicioni partner ne bi pribavio glasove koji su se svaki put dosad podrazumijevali. Činjenica da su visoki funkcioneri SDP-a išli na partijski sastanak, na primjer u Berane, govori da je toj partiji osobito važno da očuva bošnjačke glasove u svom biračkom tijelu.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da Lekićeva pobjeda ne bi destabilizovala Crnu Goru. To je direktan napad na jedan od stubova kampanje koalicionog partnera, premda je Krivokapić naglasio da Vujanovićev poraz ne bi bio poraz vladajuće koalicije.

Bošnjačka stranka i većina partija koje zastupaju Albance najavile su podršku Vujanoviću. Građanska inicijativa iz Tuzi pozvala je Albance da ponište glasački listić, jer ni Filip Vujanović ni Miodrag Lekić ne zaslužuju povjerenje.

Vujanović je na tribini u Tuzima kazao da njegova partija ne trguje sa manjinama. Tek onako, pripomenuo je i kako će ,,država ispoštovati sve obaveze ukoliko građani Malesije na referendumu odluče da Tuzi budu punopravna opština”.

Pravo glasa 7. aprila imaće, prema tekućem biračkom spisku, 511.405 birača. Toliko tekućem, da je pravo da glasaju za građane Crne Gore postalo stvar za koju se moraju izboriti. Iz Centralnog biračkog spiska između ovih i izbora prošlog oktobra izbrisano je oko 14 hiljada birača. U zvanično objavljenom spisku piše ,,po sili zakona”. Pošto se ne zna kojeg zakona, ostaje – sila.

Na osnovu dokumentacije MANS-a oba predsjednička kandidata tražila su od nadležnih da ispitaju više od 7.000 nepravilnosti u biračkim spiskovima. Lekićev štab tražio je provjeru na osnovu 7.000 pojedinačnih zahtjeva, Vujanovićevi su provjeru tražili zbirno. MUP je objavio da ne može da stigne da provjeri toliko prijava. Iz MANS-a su ocijenili da je to kršenje zakona o biračkim spiskovima. Smatraju da se time dovodi u pitanje legitimitet izbornog procesa. Kao što je Monitor već pisao, to su razne petljavine oko prava na glasanje preko deset odsto birača. To je više nego dovoljno da se izbori pokradu.

Predsjedničku kampanju mnogi su ocijenili prljavom. Svaka dosad je bila takva. No kampanja je bijelo perje u odnosu na uslove u kojima se izbori u ovoj državi priređuju.

Kandidat vlasti Filip Vujanović je riješio da se od zloupotreba državnih resursa javno – distancira. „Ja to ne znam i ako se neko angažovao, ja se distanciram. Niti sam tražio, niti mi treba državna logistika. Bez ikakve konekcije sa državom vodim kampanju”, kazao je u emisiji Živa istina Atlas televizije.

,,Konekcije”, su, u međuvremenu, govorile same o sebi. Pošta koja je raznosila kovertirane reklame za Vujanovića po cijeni deset puta nižoj od one koju je prije nekoliko mjeseci nudila neuspjelom kandidatu Radu Bojoviću. Ili škole po selima čije se katedre, kad se završe časovi, pretvore u partijske govornice.

Dokumenti o načinu na koji DPS vlada i Filip predsjednikuje se množe. Na osnovu podataka koje je prikupio MANS, Dan je objavio spisak birača iz Pljevalja kojima je DPS uplatila ili namijenila novac uoči parlamentarnih izbora u oktobru. Po 50 eura. Dan je objavio i uputstvo kako da aktivisti DPS-a zatraže novac i podijele ga onima koji su u stanju socijalne potrebe, kao i strukturu aktivista i funkcionera Demokratske partije socijalista na terenu koji su je dijelili.

Osvanuo je i transkript sa sjednice vrha DPS-a po kojem se vidi da je predsjednik partije Milo Đukanović zadužio opštinske odbore i izborne štabove da utvrde ko je od njenih birača u stanju socijalne potrebe kako bi im se novčano pomoglo.

,,Kroz realno sagledavanje onoga što je naše čvrsto biračko tijelo, onoga što je naše kolebljivo, pa unutar toga kolebljivoga, dakle tamo gdje su razlozi ovakve vrste o kojima govorimo, kako možemo pomoći”. Đukanović je precizirao da treba obezbijediti ,,sponzorsku podršku” gdje je to moguće, a gdje nije, pomoći će ,,sa nivoa centralnog štaba na jedan pametan način”. Jasno.

Iz opozicije su tražili reakciju tužilaštva. Pričekaćemo. Iz Izvještaja o radu te institucije za prošlu godinu vidi se da su pažljivo ispitali i zaključili da Drago Đurović iz Nikšića preko računa nije dobio nikakav novac da bi podržao politiku DPS-a u Nikšiću. ,,Cinično je da nam iz Tužilaštva saopštavaju da su kontrolisali račune devet crnogorskih banaka kako bi provjerili da li je bilo uplate po osnovu političke korupcije u Nikšiću. Moguće je da su tražili i da na nalogu piše da je svrha transfera ,,politička korupcija”, primijetili su iz Pozitivne Crne Gore.

MANS je objavio da su, dvije sedmice pred lokalne izbore u Nikšiću, novac namijenjen za pomoć poljoprivrednicima, porijeklom iz Svjetske banke, dobile 42 osobe iz tog grada i 171 poljoprivrednik iz ostalog dijela Crne Gore. Ministar poljoprivrede odlučno je demantovao.

U zvaničnom dijelu kampanje, kandidat vlasti obećava da će biti posvećen afirmaciji Crne Gore, poboljšanju kvaliteta života svih građana, dobrosusjedskoj saradnji, ekonomskom napretku i ubrzanju integracija u Evropsku uniju i NATO. Iako kritikuje svog protivkandidata da, obećavajući da će razmatrati zakone prije nego ih potpiše, izlazi van svojih nadležnosti, Vujanović spremno obećava auto i ostale puteve, više radnih mjesta, bolje plate i penzije.

Partijske kolege dale su sve od sebe da u zvijezde dignu Filipa Vujanovića. Ljepši je, kažu, mlađi, viši… Osim svima poznate matematičke duhovitosti, Svetozar Marović opisao je kandidata DPS-a kao „dobrotu koja se smije”. Ne zna se da li bi zbog toga trebao da se posveti humanitarnom radu, ili da reklamira kaladont.

Predsjednik DPS-a manje je hvalio Vujanovića, više se bavio Lekićem. Uočio je da Lekić sebe predstavlja kao karijernog diplomatu: ,,On je to postao sa 45 godina, nakon što je bio direktor Centra za kulturu, ministar u raznim vladama, i to nije karijerni diplomata”. I uoči parlamentarnih izbora Đukanović je mudrovao: ,,Kažu da ljudi dok putuju svijetom, jedni kupe mudrosti, drugi trunje, a treći se domu vraćaju bez iđe ičega. Lekić je u trećoj grupi”. Ko ne postane premijer na 29-ti rođendan i ne zamijeni džemper satom od 106 hiljada eura, nije se imao rašta ni roditi.

U poukama o moralu Đukanović je kazao da je neprihvatljiva Lekićeva kandidatura za predsjednika Crne Gore: ,,To je jednako nemoralno kao kada bih se ja kandidovao da budem predsjednik velike Srbije”. Premijer se malo preračunao ili je skroman pa zaboravlja svoje ogromne zasluge u projektu Velike Srbije. Da nije propao – Đukanović bi sam podsjetio kako je govorio: „Mi smo već istanjili avnojevske granice između Crne Gore i Hercegovine, odnosno između istočne Bosne i Crne Gore…”. I tome slično, o šahu i šahovnici.

Prema ocjenama Miodraga Lekića, izbori u nedjelju su posljednji čas da Crna Gora izađe iz živog blata korupcionaško-mafijaške stvarnosti. On napominje da u Crnoj Gori vlada duboka ekonomska, politička i moralna kriza koju prati nesposobnost vlasti da se sa tim izbori, zbog čega su potrebne promjene. ,,Meni se ukazala mogućnost da oslobodim makar jednu, ali vrlo značajnu, instituciju predsjednika države. Da predsjednik ubuduće bude ono što treba da bude po Ustavu – autonomna ličnost koja će osluškivati volju naroda”.

Lekić naglašava da njegova pobjeda ne donosi nikakvu nestabilnost Crnoj Gori, već jedino nemir pripadnicima korupcionaško-mafijaškog sistema. Nema progresa i povezanosti u Crnoj Gori, kaže, bez razvijanja sistema vrijednosti u kojem će postojati crnogorski Srbi, crnogorski Albanci, crnogorski Muslimani i crnogorski Crnogorci. ,,Ovo ne znači da bi se ikome oduzimalo kulturno-etničko biće, ali jedan nivo kohezije, povezanosti u vrijednosnom sistemu, odanosti državi mora postojati”.

Komentarišući prozivke Vujanovića zašto nije glasao na referendumu, Lekić je kazao da nije mogao da prihvati tezu – prvo država pa demokratija. ,,Zato me nije bilo na referendum. Nisam mogao da shvatim da se Crna Gora morala povezati s mafijom da bi došla do nezavisnosti”. Kazao je i da pobjedu na izborima neće doživjeti kao lični, nego kao uspjeh cjelokupne opozicije. ,,Ako bude neuspjeh, ja ću ga preuzeti, ali ako bude uspjeh, to će biti cijele opozicije”. Krajnje je kod nas neobična pojava da neko obeća da je spreman da preuzme – neuspjeh.

U samoj završnici kampanje Izborni štab predsjedničkog kandidata DPS-a Filipa Vujanovića zamjerio je Lekiću što je ovih dana promovisao novu knjigu Sumrak faraona. ,,Nakon promocije knjige Istorija Italije, kojom je počeo kampanju, promovisao je novu knjigu Sumrak faraona. Time očigledno zatvara kampanju – kako predsjedničku tako i promotivno-prodajnu”, užasnuli su se iz DPS-a.

Ne treba uvoditi slične običaje. Zamislite da kandidati DPS-a moraju na promocije sa štekama duvana. Što ne ide – ne ide.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo