FOKUS
Primjeri čojstva i junaštva

,,Kako bi kojeg birača evidentirali, odmah bi predstavnik DPS-a mobilnim telefonom nekome slao poruku. Pretpostavljam da su tako obavještavali štab DPS-a ko je izašao. Uz to, pozive za glasanje bacali su u kantu za smeće, koju je čistačica iznosila svaka dva sata. I tako su mogli da imaju evidenciju ko glasa. Bunila sam se protiv slanja poruka, jer samo predsjednik odbora može da koristi telefon i to u precizno utvrđenim slučajevima, ali uzalud. A kada sam prosula sok u kantu za smeće u kojoj su bili pozivi, baš su se iznervirali”, opisuje za Monitor dan na jednom izbornom mjestu studentkinja, članice biračkog odbora Demokratskog fronta.
Kada je stigla na biralište, priča, dočekali su je iskusni posmatrači vladajuće koalicije, njih troje, i pokušali da ospore njeno učešće, jer navodno nije imala ovlašćenje. Kada se ispostavilo da je sve u redu, pokušavali su da zavedu svoja pravila. Cinično su se šalili na njen račun i pokušavali da joj odvuku pažnju kako bi imali prostora za mahinacije.
Šta li se dešavalo tek na mjestima koja nijesu bila pokrivena predstavnicima DF, kakvih je bilo posebno po selima i zabitima diljem Crne Gore (da li je čudno da tamo briljantne rezultate ima baš Vujanović).
Evo samo nekih metoda krađe koje su dokumentovali opozicija i MANS.
BIRAČKI SPISKOVI: Za samo pet mjeseci, od oktobarskih do predsjedničkih izbora, bilo je više od 30.000 izmjena u biračkim spiskovima. Samo u Baru je bilo više hiljada izmjena.
Ko je izbačen, a ko ubačen: „Ključna stvar koju treba uraditi u narednih nekoliko dana jeste da se realizuju obaveze koje su vam vezane za biračke spiskove. Znači, ima još određenih elemenata koji su vezani za biračke spiskove, koje treba prečistiti. Zamolio bih vas sve samo da ubrzate te aktivnosti i da do kraja rasčistite biračke spiskove. Boro Marić i njegov tim vam stoje na raspolaganju oko svih tih elemenata, da dobijete najnovije biračke spiskove da možete to da ažurirate, ono što odgovara interesima naše partije”, govorio je Branimir Gvozdenović što je nedavno objelodanio Dan, u aferi Snimak.
Arhitekte su učinile sve da zbune nepodobne, tako što su mijenjana njihova biračka mjesta, iako mnogi od njih nijesu promijenili adresu. Imali su, očito, ciljnu grupu koju je lakše obeshrabriti da traži novo biračko mjesto. „Moj brat ima tešku bolest, jedva je pokretan. Četrdeset godina glasa u Maslinama. Jedva je uspio da dođe do birališta, i onda su ga obavijestili da tamo nije upisan. Samo zahvaljujući mojoj upornosti i poznavanju procedure, uspio sam da nađem da je premješten na biračko mjesti u školi Savo Pejanović. Ja sam ostao na istom biračkom mjestu, iako brat i ja živimo na istoj adresi.”
Prema nalazima MANS-a skoro 12 hiljada birača, koji su na parlamentarnim izborima glasali na jednom biračkom mjestu, za pet mjeseci su preseljeni na druga. U Podgorici je čak 8.671 biraču promijenjeno biračko mjesto, iako imaju istu adresu stanovanja u odnosu na prethodne izbore.
Na spiskovima je izbačeno mnogo živih ljudi, ali su zato glasali mrtvi. „Moj pokojni otac glasao je u Brskutu,” kazao je za Monitor Milovan Janković, bloger koji živi u Danskoj. To su mu, kaže, potvrdili svjedoci, a i on je kaže glasao, iako ne zna kako. U nedjelju, 7. aprila bio je na sjeveru Evrope.
Nakon nalaza MANS-a, oba su predsjednička kandidata nekoliko dana prije izbora podnijela 7000 inicijativa MUP-u za ispravljanje nepravilnosti u biračkom spisku. „MUP Crne Gore je samo fingirao inspekcijski nadzor povodom ovih 7000 inicijativa”, kazali su nakon izbora predstavnici MANS-a i Lekićevog štaba. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv ministra policije Raška Konjevića, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i nije preduzeo sve da otkloni neregularnosti. Konjević je uzvratio najavom da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a zbog lažnog prijavljivanja. Tako se ministar bori protiv kriminala.
LIČNE KARTE: Preko 30.000 građana nije moglo da glasa, jer nijesu promijenili lična dokumenta. DPS je sve uradio da njihovi birači dobiju biometrijska dokumenta. Naredbu je dao lično Đukanović: „Mo¬žda je do¬bro da svo¬je lju¬de ko¬ji ni¬je¬su još za¬mi¬je¬ni¬li do¬ku¬men¬ta sa¬da sti¬mu¬li¬še¬mo… Da¬kle, haj¬de da uoči sle¬de¬će kam¬pa¬nje ne bu¬de 100.000 ne¬go 50.000 ko¬ji će nam bi¬ti pro¬blem ne bi¬smo li do¬šli do fa¬ze u ko¬joj će¬mo on¬da mo¬ći da ka¬že¬mo, ‘e pa, iz-vi¬ni¬te, sve ste ro¬ko¬ve pro¬bi¬li i vi vi¬še ne uče¬stvu¬je¬te u iz¬bor¬nom pro¬ce¬su”’, govorio je krajem prošle godine, što je objelodanjeno u aferi Snimak. I bi tako. Zahtjev opozicije da se dozvoli biračko pravo građanima sa starim dokumentima, nije ni došao na dnevni red Skupštine.
Zatvorenici u Spužu, prema navodima MANS-a, mogli su da glasaju sa zatvorskim iskaznicama. Tamo je ubjedljivo pobijedio kandidat DPS-a. Glasači putem pisama, prema primjedbama opozicije, glasali su i sa starim dokumentima, ali i bez dokumenata.
Tu je i drevna metoda – kupovina ličnih karata. Na sam dan izbora samo jedan „diler”, donio je u prostorije DF 600 ličnih karata, o čemu je tada obaviješten i OEBS. On je posvjedočio stranim posmatračima da je karte kupovao za DPS, da se tim bavi odavno. Ispitivan je i u policiji, ali, prema navodima medija, tamo je negirao da je bio uključen u cijeli proces. „Izgleda da je zaboravio da je već dao izjavu stranim posmatračima”, rekli su u DF-u. U toj je operaciji, tvrde u opoziciji, učestvovao i policajac koji radi kao vozač u Skupštini Crne Gore.
Kupci ličnih karata bili su najaktivniji po srednjim školama, fakultetima i kod ljudi mlađih od 30 godina. Prema podacima Monitora u jednoj podgoričkoj srednjoj školi, samo u jednom odjeljenju otkupljeno je osam ličnih karata. Dokumenta je sakupljao momak koji se bavi dilovanjem droge. „Otkupio je stotine ličnih karata, hvalio se da je zaradio hiljade eura”, rekao je izvor Monitora. Prema procjenama DF samo u Podgorici je otkupljeno 5.000 ličnih karata.
Monitor je ranije pisao da postoji cijela šema otkupa dokumenata pred izbore, a da je jedna od glavnih operativnih osoba DPS-a za ovu djelatnost Nikšićanka Nada Martinović. Nju je u izbornoj noći prozvao i Koča Pavlović, poslanik DF-a. Prema nekim tvrdnjama dovode se i ljudi koji nijesu iz Crne Gore da glasaju sa otkupljenim ličnim kartama. Ovo je posebno karakteristično za granična područja.
GLASANJE PUTEM PISMA: Blizu 12.000 ljudi glasalo je putem pisma, što je visok procenat. Prema procjeni Branke Bošnjak, poslanice DF-a, 90 odsto ovakvih glasova koje su pregledali je neregularno. Često nema obaveznog zahtjeva ljudi da glasaju na taj načina, zahtjevi su nepotpuni, ne slažu se potpisi na zahtjevu sa potpisom birača, nema broja lične karte niti drugih neophodnih podataka. Dešavalo se i da jedna osoba potpiše više zahtjeva za glasanje putem pisma, a razrađene su i šeme kako da birači glasaju više puta – i putem pisma i lično na biralištu.
Opet Branimir Gvozdenović. ,,To je ozbiljan potencijal, 15.290 birača glasalo je putem pisma, a u nekim opštinama smo jako dobro odradili taj dio posla”, govorio je na sjednici GO DPS u decembru prošle godine, čiji su snimci objelodanjeni u Danu.
Kao da je u pitanju misteriozna epidemija, dešavalo se da cijela mjesta glasaju putem pisama. Tako je na biračkom mjestu Buče-Berane, prema zapisniku, pismom glasala 31 osoba, iako nije bilo nijednog zahtjeva. Ne radi se o starim i nemoćnim – svi su rođeni od 1960. do 1980.
Najveći broj primjedbi koje je DF dao RIK-u odnosi se upravo na glasove putem pisma. Prema procjenama DF, Vujanović je preko pisama navukao hiljade i hiljade glasova.
U Rožajama je, prema prigovorima štaba Miodraga Lekića, recimo glasao Njegoš Bulatović, iako je bio u Beogradu. Zamijenio ga je brat, inače predsjednik biračkog odbora.
BIRAČKI LISTIĆI: Na mnogim biračkim mjestima bilo je više listića ubačenih u kutije, nego što je glasalo. Na biračkom mjestu Savin Bor – Berane glasalo je 155 birača, a u kutiji je pronađeno 170 listića. Ovakvih primjera, koje je opozicija dostavila DIK-u, ima mnogo. Svjedoci su već obznanili da je u Rožajama na jednom biračkom mjestu posmatrač DPS-a ubacio 30 listića.
U Podgorici i drugim gradovima značajan broj Lekićevih glasova jednostavno je pripisan Vujanoviću. To se dešavalo i sa nevažećim glasovima. U kutijama su se nalazili i sumnjivi listići, bez pečata, pohabani, škart listići iz štamparije koji nijesu mogli biti korišteni, listići sa kuponima.
Posebno je zanimljiva analiza nevažećih listića, kojih je bilo mnogo na ovim izborima, preko 10.500. Uvidom u izborni materijal predstavnici DF utvrdili su da su u Rožajama i Beranama na 90 odsto nevažećih listića zaokružena oba kandidata, često vidno različitim mastilom. Sumnja se da su birački odbori tokom brojanja tako glasove za Lekića činili nevažećim.
Očito su drugovi shvatili da su nevažeći listići ,„značajan resurs DPS-a”, kako je kazao Gvozdenović nakon parlamentarnih izbora: ,,Da smo na svakom šestom, od 1.150 biračkih mjesta, nevažeći listić pretvorili u listić DPS-a, odnosno Evropske koalicije, imali bi taj četrdeseti mandat”.
Oko 18 sati u nedjelju nastala je panika. Jasno je bilo da Vujanović gubi. Prema svjedočenju insajdera Đukanović je, nervozan i ljut, okupio najpovjerljiviji tim i krenula je ofanziva. RIK je upravo u tom vremenu zamrzla obraćanja javnosti, i pored obaveze, prestala je da izvještava o izlaznosti. Nije se oglašavala duže od 24 sata.
Izlaznost u Rožajama u posljednjim satima naglo je skočila, hiljade ljudi su glasali. Neki su stvarno došli na birališta, a bilo je i nekontrolisanog ubacivanja u kutije… Slično se dešavalo i u ostalim mjestima na kojima je izlaznost bila niska.
Naravno, ima još mnogo mehanizma o kojima je isplivalo obilje svjedočenja i prije ovih izbora, koji su održani u sjenci afere Snimak. Opozicija je nailazila na zanimljive podatke koji ukazuju da su oni koji su morali da glasaju za Vujanovića ostavljali različita obilježja da su to i učinili. U selu ministra Slavoljuba Stijepovića u Zeti tako su masovno Vujanovića zaokruživali trouglom.
Vidjećemo kako će DIK ocijeniti brojne primjedbe štaba Miodraga Lekića. Teško je povjerovati da će institucije proraditi.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva

Dok ostali kandidati strepe hoće li ući u drugi krug izbora, Đukanović, kome je taj krug izvjestan, sada vodi presudnu bitku. Njegova najveća šansa je prolazak u drugi krug Andrije Mandića, pošto lider DF-a, prema analizama, ne može u tom krugu računati na onoliko širok opus glasača kao Milatović i Bečić. Partnerstvo je, očito, sklopljeno. Ako uspije, biće to izgubljena šansa za Crnu Goru
Hoće li sad već očigledno partnerstvo lidera DPS-a i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera DF-a, deklarisanog ljutog Đukanovićevog neprijatelja, Andrije Mandića, uspjeti ili doživjeti poraz, znaćemo u nedjelju 19. marta, kada se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Ovo su najneizvjesniji predsjednički izbori od 1997. godine, kada je Đukanović u drugom krugu, pobijedio Momira Bulatovića. Od tada, kandidati DPS-a pobjeđivali su u prvom krugu. Jasno je da će ovi izbori imati i drugi, neizvjestan krug. Mogu donijeti konačni pad Đukanovića, čija je partija na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. izgubila tridesetogodišnju vlast. Njegova eventualna pobjeda značila bi puno i za DPS, i njenu borbu za povratak na vlast.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništva postalo je vidljivo još kada je Državna izborna komisija (DIK) odlučivala o kandidaturi Milojka Spajića, lidera pokreta Evropa sad. Spajića su mnogi analitičari smatrali favoritom, pogotovu nakon poraza DPS-a na izborima u Podgorici i odličnog rezultata njegove partije. Spajićeva kandidatura je odbijena glasovima DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera u DIK-u, ali i uz pomoć uzdržanosti predstavnika Mandićevog DF-a i Socijalističke narodne partije. Iako je Spajićevo dvojno boravište i državljanstvo zbog kojih je odbijena njegova kandidatura ozbiljna tema za MUP, a njegovo dotadašnje varanje da ih nema, tema za javnost, DIK je na ovaj način napravio presedan. Uključio je državne organe Srbije u proces (čitaj: Aleksandra Vučića) i prekršio domaće zakone. Cilj je postignut – Spajić je uklonjen. Đukanović koji do tada nije bio obznanio kandidaturu, odlučuje da se kandiduje.
Potreba za Đukanovićevim i Mandićevim partnerstvom, tu nije prestala. U ime Evrope sad, kandidaturu je podnio Jakov Milatović, koji je predvodio tu partiju na pobjedničkim izborima u Podgorici a koji, takođe, prema istraživanjima, ima ozbiljne šanse da pobijedi Đukanovića ukoliko uđe u drugi krug. To važi i za Aleksu Bečića, kandidata Demokrata. U podjeli glasova između Milatovića i Bečića, u prvom krugu, šansu vide i Đukanović i Mandić. Andrija Mandić u drugom krugu, za Đukanovića je najpoželjnija opcija, imajući u vidu da lider DF-a u drugom krugu izbora, prema analizama, ne može računati na onoliko glasača kao Milatović i Bečić. To se Đukanovićeve šanse da osvoji još jedan mandat znatno uvećava.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništvo u susret predsjedničkim izborima potvrđuje i odluka da naprave privatno javno sučeljavanje, i ne učestvuju u tradicionalnoj završnoj debati na Javnom servisu. Prema pisanju medija, Đukanović i Mandić već su snimili svoju privatnu debatu u Hotelu Hilton u Podgorici, koja će kad ovaj broj Monitora bude u štampi, biti prikazana na dvije privatne televizije – TV Prva naklonjenoj Mandiću i TV E, koja promoviše Đukanovića.
Nakon što je objavljeno da je privatno snimanje Mandića i Đukanovića dogovoreno i realizovano, a da nijedan ni drugi nijesu potvrdili gostovanje na završnom sučeljavanju na RTCG-u, i ostali kandidati saopštili su da neće prisustvovati debati na Javnom servisu. Debata, je otkazana.
Gostovanje je prvi otkazao Milatović: ,,Očigledno se plaše još jednog fijaska kakav su doživjeli na prošloj debati. U nedostatku političko-ekonomskih argumenata i loših rejtinga, pribjegli su tajnom dogovoru i organizovanju privatne i fingirane debate. Njihov bijeg pokazuje da su svjesni da će 19. marta politika namještenih sučeljavanja biti poražena, a da će pobijediti transparentnija, bogatija i pravednija Crna Gora novih ljudi i ideja”.
Nakon njega oglasio se i Bečić: ,,S obzirom na informaciju da se odlazeći predsjednik Đukanović i predsjednički kandidat Mandić nijesu odazvali pozivu za drugu debatu na RTCG-u, već da planiraju u istom terminu projektovanu međusobnu debatu na privatnim televizijama, suprotno demokratskim principima i demokratskoj kulturi, jasno je da u tim okolnostima učešće u navedenoj debati na Javnom servisu gubi svaki smisao. Igra neće proći. Građani su je prozreli. Fingiranju je došao kraj”, saopštio je. Sa sličnim razlozima, učešće je otkazao i kandidat Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore.
O partnerstvu Mandića i Đukanovića svjedoče i srpski mediji pod Vučićevom kontrolom, očito zainteresovanim da na mjestu predsjednika Crne Gore vide svoje dugogodišnje partnere. Vučićeva propaganda već je presudila. U drugi krug idu Đukanović i Mandić, najavljuju stranice srpskih tabloida.
Dok savezništvo Đukanovića i Mandića cvjeta, partnerstvo Đukanovićevih najozbiljnijih rivala na ovim izborima, nije postignuto.
Analitičari se slažu u jednom – poraz Đukanovića u drugom krugu bio bi izvjesniji da su udružene snage njegovih najozbiljnijih konkurenata. No, međusobne ponude Bečića i Milatovića, da se objedine oko jednog kandidata, propale su u raznim interpretacijima ko koga treba da podrži i pod kojim uslovima.
Dritan Abazović je prelomio je da će njegova URA na predstojećim izborima podržati Bečića a ne Milatovića. Prethodno je saopštio da vaga između ta dva kandidata. Takođe, najavljen je i zajednički nastup Demokrata i URA-e na predstojećim „izbornim ciklusima“, i saopšteno da je cilj „objedinjavanje političkog centra“, te da će njihova zajednička lista biti otvorena i za druge političke subjekte „uključujući i Evropu sad“.
Iako Pokret URA nema svog predstavnika na predsjedničkim izborima, Abazović se i na druge načine priprema za buduće „izborne cikluse“. Tik pred presudnu bitku u nedjelju, ispunjeno je Abazovićevo obećanje da će očistiti policijske redove od kriminalaca . U akciji Specijalnog policijskog odjeljena i Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni su bivši policajac Vladimir Bajčeta i službenik te institucije Milan Popović. Bajčeta je bivši tjelohranitelj Duška Šarića. Među uhapšenima su i bivši službenici Uprave policije, koji su navodno blisko sarađivali sa kavačkim kriminalnim klanom.
Dok URA podržava Bečića, CIVIS, koji je dio zajedničke koalicije Crno na bijelo iz 2020, dao je podršku Milatoviću. Milatoviću su podršku dali I – Demohrišćanska stranka Dejana Vukšića, Stranka pravde Novska Lista, Durmitorska inicijativa i Jugoslovenska komunistička partija.
Bečić osim URA-e ima podršku Grupe građana Novi pobjeđuje, Grupe građana Ne damo Nikšić, a podrška je stigla i od potpredsjednika Opštine Mojkovac Gorana Palevića, koji dolazi sa izborne liste Grupa građana Ne damo Mojkovac.
Mandić osim podrške partija koje čine DF, ima podršku SNP-a. Njegovu kandidaturu podržala je i bivša ministarka u Vladi Zdravka Krivokapića Vesna Bratić.
Đukanovića podržavaju SD, Bošnjačka stranka, LP, Partija crnogorskih muslimana, DP Fatmira Đeke, Demokratska stranka Roma. Na podršku glasača SDP-a, može računati u drugom krugu, pošto ta partija ima kandidatkinju Draginju Vuksanović Stanković.
Kampanja se bliži kraju. Jasno je: ako Đukanović pobijedi njegov će se režim vratiti na bijelom konju, i šanse da se reformiše DPS biće izgubljene. Crna Gora će izgubiti priliku da krene drugim pravcem. Đukanović je pokazao tokom protekle tri decenije kako se uništava država i društvo. Sada je preuzeo rizik da pokaže i kako se uništava sopstvena partija. Slogan Milo, nego ko suštinski se može pročitati kao poruka da niko iz DPS-a ne zaslužuje da bude predsjednik.
Milo Đukanović igra na sve ili ništa. Ulog je normalnija Crna Gora. Samo, njegov poraz ne znači sam po sebi pobjedu Crne Gore. Na drugoj strani ponora je – Andrija Mandić. Partner.
NASILJE NA CETINJU: Nema optuženih
Kandidat za predsjednika Jakov Milatović, napadnut je prethodne sedmice na Cetinju, gdje se održavala njegova konvencija. Milatovića je napala grupa demonstranata, koji su protestovali ispred cetinjskog Sportskog centra, gdje se održavala njegova konvencija.
Incident se dogodio i pored toga što je u tom trenutku ispred Sportskog centra bio prisutan veliki broj policijskih snaga, uz čiju je pomoć, konačno, uz psovke i povike, Milatović ušao u zgradu u kojoj se održavala kovenncija.
Policija do danas nije otkrila ko su napadači na Milatovića, iako je utvrdila i uhapsila osam napadača na policijske službenike tokom istog incidenta.
Milatović i Evropa sad su za incident na Cetinju optužili Đukanovića.
„Strah koji iz njega progovora, te kukavičluk da koristi druge radi svoga interesa, kako bi sebe predstavio jedinim državnikom koji je dobrodošao na Cetinje, može samo proći kod onih koje je uvukao u svoje prljave kombinacije, te ih napravio zavisnim. Zapravo, Đukanović radi ono što je devedesetih priređivao istom tom Cetinju i rodonačelnicima ideje nezavisne Crne Gore“, kazao je Milatović.
Incident su osudile brojne partije, ali i međunarodne organizacije i diplomate. Iako je i DPS zvanično osudio nasilje na Cetinju, paralelno su Đukanović i njegovi pravdali nasilje na Milatovića. I sam Đukanović je to učinio na predizbornoj konvenciji u Prijestonici.
„Predsjednik Crne Gore htio bi da bude onaj koji ni kao kandidat ne može s mirom doći na Cetinje, a htio bi u njemu da stoluje”, poručio je.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
MARATONCI TRČE POSLJEDNJI KRUG: Lekić, Abazović ili fajront

Iako se rješenja za formiranje nove vlade po URA-SNP pravilima ne naziru, a vrijeme za taj posao nepovratno curi, to ipak ne znači da će parlament biti raspušten neposredno nakon 16. marta. Mnogo kombinacija je i dalje u igri
Može li mandatar Miodrag Lekić sastaviti vladu u propisanom roku, do 16. marta, ili će vratiti mandat, da bi novi mandatar Dritan Abazović u narednih nekoliko dana uradio ono što njemu nije pošlo za rukom skoro tri mjeseca?
Jednako je (ne)realna, kažu upućeni, i opcija da se aktuelnoj Vladi produži mandat, iako je ona u tehničkom mandatu duže od pola godine. Rekonstrukcijom, za koju je teško pronaći pravno utemeljeno obrazloženje, ili prećutnom podrškom kojoj svjedočimo i pored činjenice da se DPS, Demokrate i DF zvanično predstavljaju kao opozicija u odnosu na Abazovićev kabinet. Odnosno ono što je od njega ostalo. Ali ne preduzimaju ništa kako bi se politička kriza razriješila na najprirodniji način – izborima.
Desetak dana pred prvi krug predsjedničkih izbora u fokus pažnje javnosti, (ne)očekivano, dospjela je sudbina izvršne vlasti.
Ugodilo se da rok za formiranje vlade mandatara Miodraga Lekića ističe narednog četvrtka, tri dana pred glasanje za budućeg predsjednika. Pošto su pregovori avgustovske većine o formiranju nove vlade, makar javno, paralisani još od početka januara, u cajtnotu se traže brzopotezna rješenja. Bilo kakva čini se, samo da se izbjegne mogućnost da aktuelni predsjednik Milo Đukanović rapusti parlament nakon što istekne rok od 90 dana za formiranje nove vlade. Predsjednica parlamenta Danijela Đurović potom bi bila dužna da raspiše vanredne parlamentarne izbore.
U ovom trenutku čini se kako je najmanje vjerovatno da Lekić završi povjereni posao i formira vladu. Sve je očiglednije da su, od septembra i početka te priče, GP URA i SNP imale naum da kupe vrijeme za aktuelnu tehničku vladu. Na to je, prije dvadesetak dana, podsjetio Vladimir Joković. “,,SNP neće biti smetnja ako se dogovori svaki detalj, kao što smo već zauzeli stav i dogovorili da ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovorimo”, saopštio je potpredsjednik Vlade, ministar poljoprivrede i predsjednik SNP-a, ne propuštajući priliku da pecne potencijalne koalicione partnere: ,,Oni koji su izlazili da je dogovoreno oko nekih stvari, to su potpuno netačno govorili”.
Kao iskusan političar, Lekić je brzo shvatio svoju poziciju, i formalne pregovore o formiranju 44. vlade okončao praktično na samom početku. Čim mu je postalo jasno da ne postoji zajednički interes potrebne većine da se ono što je dogovoreno u načelu (septembarski sporazum avgustovske većine) izgura do kraja. Nekih razgovora je bilo i nakon toga, ali bez ploda. Makar ne za sada.
Početkom prošle nedjelje mandatar je na pitanje ND Vijesti odgovorio kako će konsultacije o novoj vladi biti zavšršene u zakonom predviđenom roku. ,,Nakon toga ću javno sumirati bilans, konkretan rezultat i mogući institucionalni nastavak. Ili nemogućnost formiranja vlade, što se takođe dešava u demokratskim državama”.
Onda su do javnosti stigle priče o mogućoj rekonstrukciji postojeće tehničke Vlade. Govorilo se čak i o imenima mogućih novih ministara – etabliranih funkcionera DF-a i Demokrata, ali niko nije umio da objasni kako bi u praksi išao proces oživljavanja političkog mrtvaca. Ustav je jasan (član 110): ,,Vladi prestaje mandat… kad izgubi povjerenje (parlamenta). Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu”. Dakle: izbor nove vlade u novom sastavu.
Istina je, nakon pada Abazovićeve Vlade svjedočili smo kako je obnovljena parlamentarna većina na prijedlog premijera razriješila dvojicu ministara iz nepoželjnog SDP-a (Ranka Krivokapića i Raška Konjevića). Pozivajući se na činjenicu da, prema važećim propisima, za funkcionisanje i postupanje vlade u tehničkom mandatu (nakon što izgubi povjerenje parlamentarne većine) ne postoje ograničenja u odnosu na vladu u punom kapacitetu. Osim što vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne može donijejti odluku o raspuštanju parlamenta.
Abazovićeva ideja o rekonstrukciji njegovog kabineta bila je prevelik zalogaj čak i za dokazano kreativne tumače prava iz tri koalicije vladajuće većine. Zato se pojavio ovaj plan: Miodrag Lekić vratiti mandat neobavljena posla, parlamentarna većina, ponovo po njihovom Zakonu o predsjedniku, za novog mandatara imenuje Dritana Abazovića. Potom, možda i istog dana zbog vremenskog ograničenja u kome se treba završiti, izglasa njegovu drugu, 44. vladu Crne Gore.
Izgleda kako taj plan ima utemeljenje u važećim zakonima, makar dok se Ustavni sud ne odredi o kontraverznim izmjenama Zakona o predsjedniku kojima je parlament sebi dao za pravo da imenuje mandatara ukoliko predsjednik države to ne uradi u propisanom roku od 30 dana. Problem ne bi bili ni prekratki rokovi.
Poslovnik o radu Skupštine predviđa da se sjednice parlamenta zakazuju najmanje 15 dana unaprijed dok je on, kao sada, u redovnom zasijedanju. To se pravilo, ipak, da promijeniti ako se tako dogovori kolegijum Skupštine. A, ,,ako se o pojedinom pitanju ne postigne saglasnost, odlučuje predsjednik Skupštine”. Može, znači.
Pojavio se, međutim, novi problem. Isprva, navodno, Abazović nije želio da Nebojši Medojeviću povjeri mjesto potpredsjednika vlade koji bi koordinirao radom službi bezbjednosti. Dijelom, to je bilo i razumljivo imaju li se u vidu mnogobrojne optužbe koje je predsjednik PzP izrekao i objavio na društvenim mrežama na račun Abazovića i Pokreta URA. Prebacujući im saradnju sa kriminalcima, učešće u švercu cigareta i korupciju.
Onda je Abazović prihvatio da jednom od najglasnijih kritičara prepusti omiljeno mjesto prvog bezbjednjaka u izvršnoj vlasti. Medojević je pristao da se stavi pod direktnu komandu čovjeka za koga javno tvrdi da je kriminalac. Prevladali su viši interesi. Vlast i moć, odnosno, strah od prijevremenih parlamentarnih izbora, i dalje snažnog DPS-a te rastuće popularnosti pokreta Evropa sad.
Tu se javio novi problem. Goran Danilović i njegova Ujedinjena Crna Gora ne pristaju na novu vladu pod Abazovićevom komandom. Vlada Miodraga Lekića ili izbori, insistira Danilović. I u tome ima podršku poslanika svoje partije Vladimira Dobričanina. Bez njega nema neophodnog 41. glasa za izbor nove vlade.
Takav stav je, očekivano, naišao na nezadovoljstvo onih koji su, nakon strpljivog čekanja dužeg od dvije godine, računali da će konačno dobiti pripadajući dio izvršne vlasti zarađene na izborima 2020. Zato su Daniloviću prvo zamjerili da radi u korist DPS-a. Potom je Medojević, ponovo, otišao nekoliko koraka naprijed. ,,Izgleda da sam ja problem! Duvanska mafija ne sjedi skrštenih ruku”, objavio je na društvenim mrežama.
,,Ja prezirem podjednako duvansku i svaku drugu mafiju, od zemunske do škaljarske i izborne”, odgovorio je Danilović na prozivke, javno odbacujući mogućnost da njegova Ujedinjena podrži ,,rekonstruisanu ili novu rekonstruisanu” vladu Dritana Abazovića. ,,A ako imaju 41. poslanika neka je sa srećom”.
Još je aktuelni v.d. direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta (imenovala ga Abazovićeva Vlada u oktobru prošle godine) saopštio da je o tom stavu obavijestio premijera (,,prihvatio je i rekao da razumije i da nije lako”) a potom i ostale predstavnike parlamentarne većine, na sastanku koji je održan početkom nedjelje, nakon 60-dnevnog zatišja. ,,Dajem vam riječ da niko nije rekao nijednu riječ prekora, izuzev konstatacije: Dobro…Nije UCG jedina, idemo da tražimo 41. poslanika“, saopštio je Danilović, insistirajući kako su se njegovi sagovornici tek nakon 24 sata sjetili da je ,,izdajnik”. Pa je, dijelom i odgovorio na prozivke.
,,Meni je bilo čudno da je Medojević glasao da bude u nekoj novoj ‘rekonstruisanoj’ Vladi na čijem je čelu Abazović, za kog je do juče govorio da je ‘uzeo 21 milion’ i da je na čelu mafije, te da bi (glavni specijalni tužilac Vladimir) Novović morao da ga uhapsi”, piše u Danilovićevom saopštenju objavljenom u srijedu. Koje je samo pritvrdilo kako avgustovsku većinu na okupu drži samo matematika vlasti. A da su i te veze sve tanje.
Četrdesetorica nijesu gubila vrijeme, pa su sa liderom Forca i poslanikom Genci Nimanbeguoma razgovarali o njegovoj spremnosti da im se priključi u parlamentu i bude taj presudni 41. glas za novu Abazovićevu vladu. Iako su Forca i URA u Ulcinju zajedno dio vladajuće većine, Nimanbegu, prema našim izvorima, nije pokazao spremnost da sličan aranžman zaključi i na držvnom niovu. Preporučio je što brži izlazak na izbore.
Takav odgovor se mogao naslutiti još prije nekoliko dana, kada je premijer Abazović poručio da nova vlada nije njegov prioritet. ,,Ko hoće da sastavi vladu, neka je sastavi, a dok se to ne desi, vlada radi u punom kapacitetu. Ako se nešto promijeni, tu smo da izvršimo primopredaju”, kazao je.
Zanimljivo ja kako Demokrate sve ovo, javno, prate sa priličnom ravnodušnošću. I bez komentara. Trenutno su zauzeti predsjedničkom kampanjom svog lidera Alekse Bečića. Ali, tvrde upućeni, ne žele ni da skroz zatvore vrata potencijalnoj saradnji sa pokretom Evora sad, kome bi formiranje nove vlade najmanje odgovoralo. Produžilo bi njihov vanparlamentarni status, i pored rejtinga koji upućuju da su oni, možda, trenutno i najjača partija anti DPS bloka.
Iako se rješenja za formiranje nove vlade po URA-SNP pravilima ne naziru, a vrijeme nepovratno curi, to ipak ne znači kako je izvjesno da će parlament biti raspušten neposredno nakon 16. marta. Djeluje da se Đukanović koleba sa tom odlukom. Možda je riječ samo o taktici uspavljivanja političkih protivnika, kako oni u predviđenom roku ne bi pronašli kakvo-takvo rješenje koje bi produžilo njihovu vlast u ovom rasporedu snaga. Ili i u DPS-u žele da sačekaju rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, kako bi dodatno analizirali svoje izborne šanse.
Dok se iza kulisa grozničavo pregovara, samo u jedno možemo biti sigurni: interes građana Crne Gore ostaje u drugom planu.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
INTERVJU2 dana
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora