Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: MORSKO DOBRO NE DA PLAŽE OPŠTINI: Treniranje strogoće na javnom dobru

Objavljeno prije

na

Ideja predstavnika lokalne uprave u Budvi da za nastupajuću turističku sezonu dvije plaže na budvanskoj rivijeri proglase javnim i ustupe građanima i turistima na slobodno korišćenje, bez obaveze plaćanja bilo kakvog plažnog mobilijara, nije naišla na dobar prijem u Javnom preduzeću morsko dobro.

Podsjećamo da je Opština Budva budžetom za 2018. godinu planirala iznos od 50.000 eura namijenjen za zakup dvije plaže, male gradske plaže Pizana, smještene uz zidine Starog grada i dio plaže na Svetom Stefanu, kako bi omogućila mnogobrojnim gostima i mještanima kupanje i uživanje na obali mora bez uobičajenih uslovljavanja.

Nakon sprovedenog javnog poziva za ova dva kupališta, tenderska komisija Morskog dobra odbila je ponudu Opštine Budva, navodno, iz formalnih razloga.

„Tenderska komisija je izvršila pregled jedine pristigle ponude, konstatovala da ista nije formalno ispravna i nije prihvatljiva budući da ne sadrži rješenje o PIB-u pravnog lica i rješenje o registraciji PDV-a… Ponuda se odbija kao neispravna i nije predmet vrednovanja”, navodi se u obrazloženju ovakve odluke.

U Vladinom preduzeću koje punih 26 godina gazduje morskom obalom znali su da Opština nije privredno preduzeće i da nema traženi PIB, niti ima obavezu plaćanja PDV-a, nego legitimaciju pravnog lica dokazuje drugačijom vrstom dokumenata, što je i priloženo uz ostalu traženu dokumentaciju, pa čak i dokaze da se protiv Opštine kao i protiv njenog prvog čovjeka, predsjednika Dragana Krapovića, pred crnogorskim poravosuđem ne vodi nikakav krivični postupak.

Komisiji Morskog dobra to nije mnogo značilo, pa je Opština diskriminisana kao ponuđač. Pri tom nije navedeno da li prema internim propisima ovog javnog preduzeća državni organi, što je oblik organizovanja opština, mogu pod jednakim uslovima učestvovati na njihovim tenderima.

Komisija nije ni pokušala zatražiti dodatno pojašnjenje jedinog učesnika na tenderu, već je ponudu automatski, reklo bi se i sa zadovoljstvom, odbacila.

Opština je uložila žalbu na odluku tenderske komisije, pa se čeka rasplet ove nesvakidašnje pravne zavrzlame.

U upravi Morskog dobra ovu nadasve dobru namjeru budvanske vlasti da plaže vrati narodu na slobodno korišćenje, ranije su već ocijenili populističkom, sračunatom da u izbornoj godini privuče simpatije birača. Zato što je ideja, da se makar i na malom broju plaža, omogući svim posjetiocima da rašire svoj suncobran i peškir tamo gdje im odgovara, imala izuzetno pozitivan odjek u javnosti. Bio je to za Morsko dobro, blago rečeno, mali politički šamar nove gradske vlasti, čiji su čelnici pokazali neku vrstu brige za običan svijet i želju da pomognu u mjeri u kojoj lokalne uprave mogu da mijenjaju ustaljeni poredak stvari u jednom rigidnom zatvorenom sistemu.

Čudi odlučan stav Morskog dobra da se Opština diskfalifikuje kao ponuđač iz formalnih razloga, koji to zapravo i nisu, kada se zna da su mnoge javne pozive Morskog dobra za zakup plaža i postavljanja privremenih objekata duž obale, pratile brojne kontroverze, koje su jednom imale kao rezultat ostavku direktora Morskog dobra. Bilo je i slučajeva kada je otvaranje ponuda obavljano uz asistenciju policije.

Gazdovanje morskom obalom pratile su zloupotrebe prostora u zoni morskog dobra, korupcija, namještanje tendera za najvrednije i najatraktivnije plaže poznatim i vlastima bliskim tajkunima i to za duži vremenski period, što prelazi u tihu privatizaciju ovog opšteg dobra.

Odbijanjem Opštine Budva kao zakupca, Morsko dobro je stvorilo apsurdnu situaciju. Opštini je prije više od četvrt vijeka oduzeta najvrednija teritorija, njene duge prirodne plaže, čija je ekonomska eksploatacija prenijeta na državni nivo. Sada ta ista država, preko ispostave Morsko dobro, ne dozvoljava Opštini da zakupi mali, neznatni dio sopstvene teritorije, kako ne bi ubirala političke poene.

Ali zato privilegovani investitori, ministri, njihovi sinovi, kumovi, prijatelji, mogu u zoni morskog dobra da rade šta hoće, da betoniraju pijesak i more, da zidaju noćne klubove, restorane, podižu vještačke plaže… Imamo diskoteku Torch na Slovenskoj plaži za čiju je izgradnju Morsko dobro izdalo građevinsku dozvolu, Turski rt na Verigama, vještačku plažu u Dobroti…

Dok Opština ne može zakupiti pedesetak metara neko može kilometre pjeskovitih plaža.

Morsko dobro toleriše monopole na korišćenje javnog dobra, poput slučaja Petrosa Statisa, čija firma Adriatik properties gazduje najljepšim crnogorskim plažama u dužini od jednog kilometra, na potezu od Pržna do Svetog Stefana i to po beneficiranim cijenama.

Direktor Morskog dobra Predrag Jelušić, odbija bilo kakvu politizaciju oko odbijanja ponude Opštine i navodi kako će komisija razmatrati žalbu predsjednika Dragana Krapovića, pa ako je napravljena greška, ispraviće je.

Ukoliko komisija ponovo odbije ponudu, Opštini ostaje da vodi upravni spor, dok će Morsko dobro raspisati novi tender, kazao je Jelušić. Što može potrajati i do kraja ovogodišnje turističke sezone.

Predsjednik Opštine Dragan Krapović vidi političku direktivu u odbijanju njihove ponude i navodi da je Morsko dobro, nakon što je lokalna uprava u medijima objelodanila odluku o oslobađanju nekoliko plaža za građane i goste u privatnom smještaju, uputilo inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izmjenu Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra, kako bi se plaža Pizana pretvorila u javno kupalište.

Bila je to prava politička trka za autorstvom na ideju o proglašavanju male plaže Pizana od svega 50-ak metara u javno kupalište, iako je do juče bila jedna od „najskupljih” plaža, na kojoj je komplet ležaljki sa suncobranom stajao 30 eura.

„Opština Budva se prijavila na javni poziv ne obazirući se na pomalo komičan slučaj saniranja ‘političke štete’ od strane Morskog dobra. Ipak nam nije dozvoljeno da uradimo nešto za građane i turiste Budve, već smo odbijeni kao jedini ponuđači. Izjavili smo žalbu na takvu odluku. Naša ocjena je da se radi o političkoj odluci, jer se u MD godinama nalazi forma za sve što zamisle. Želja je Opštine da građanima i turistima u privatnom smještaju od kojeg se prikupljaju ogromna sredstva, omogući da se okupaju i uživaju u našim plažama a da ih zakupci ne uslovljavaju obaveznim korišćenjem njihovog mobilijara po basnoslovnim cijenama. Primjera radi, set od dvije ležaljke sa suncobranom na plaži u Pržnu košta 30 eura, čiji zakup za cijelu sezonu iznosi par hiljada eura. Smatram da je to nelogično, nepošteno i neprihvatljivo. Jasno je da se ovo radi sa državnog nivoa iz čisto političkih razloga, pa ja sada, za iduću godinu najavljujem mnogo veća sredstva za ove namjene. Ako treba zakupićemo od države ono što svakako pripada građanima Budve i Crne Gore i učiniti im plaže dostupnim”, kazao je Krapović

Ukoliko se pitanje zakupa uskoro ne riješi, popularna gradska plaža Pizana dobiće status „divlje” plaže u susret nastupajućoj turističkoj sezoni.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo