Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: MORSKO DOBRO NE DA PLAŽE OPŠTINI: Treniranje strogoće na javnom dobru

Objavljeno prije

na

Ideja predstavnika lokalne uprave u Budvi da za nastupajuću turističku sezonu dvije plaže na budvanskoj rivijeri proglase javnim i ustupe građanima i turistima na slobodno korišćenje, bez obaveze plaćanja bilo kakvog plažnog mobilijara, nije naišla na dobar prijem u Javnom preduzeću morsko dobro.

Podsjećamo da je Opština Budva budžetom za 2018. godinu planirala iznos od 50.000 eura namijenjen za zakup dvije plaže, male gradske plaže Pizana, smještene uz zidine Starog grada i dio plaže na Svetom Stefanu, kako bi omogućila mnogobrojnim gostima i mještanima kupanje i uživanje na obali mora bez uobičajenih uslovljavanja.

Nakon sprovedenog javnog poziva za ova dva kupališta, tenderska komisija Morskog dobra odbila je ponudu Opštine Budva, navodno, iz formalnih razloga.

„Tenderska komisija je izvršila pregled jedine pristigle ponude, konstatovala da ista nije formalno ispravna i nije prihvatljiva budući da ne sadrži rješenje o PIB-u pravnog lica i rješenje o registraciji PDV-a… Ponuda se odbija kao neispravna i nije predmet vrednovanja”, navodi se u obrazloženju ovakve odluke.

U Vladinom preduzeću koje punih 26 godina gazduje morskom obalom znali su da Opština nije privredno preduzeće i da nema traženi PIB, niti ima obavezu plaćanja PDV-a, nego legitimaciju pravnog lica dokazuje drugačijom vrstom dokumenata, što je i priloženo uz ostalu traženu dokumentaciju, pa čak i dokaze da se protiv Opštine kao i protiv njenog prvog čovjeka, predsjednika Dragana Krapovića, pred crnogorskim poravosuđem ne vodi nikakav krivični postupak.

Komisiji Morskog dobra to nije mnogo značilo, pa je Opština diskriminisana kao ponuđač. Pri tom nije navedeno da li prema internim propisima ovog javnog preduzeća državni organi, što je oblik organizovanja opština, mogu pod jednakim uslovima učestvovati na njihovim tenderima.

Komisija nije ni pokušala zatražiti dodatno pojašnjenje jedinog učesnika na tenderu, već je ponudu automatski, reklo bi se i sa zadovoljstvom, odbacila.

Opština je uložila žalbu na odluku tenderske komisije, pa se čeka rasplet ove nesvakidašnje pravne zavrzlame.

U upravi Morskog dobra ovu nadasve dobru namjeru budvanske vlasti da plaže vrati narodu na slobodno korišćenje, ranije su već ocijenili populističkom, sračunatom da u izbornoj godini privuče simpatije birača. Zato što je ideja, da se makar i na malom broju plaža, omogući svim posjetiocima da rašire svoj suncobran i peškir tamo gdje im odgovara, imala izuzetno pozitivan odjek u javnosti. Bio je to za Morsko dobro, blago rečeno, mali politički šamar nove gradske vlasti, čiji su čelnici pokazali neku vrstu brige za običan svijet i želju da pomognu u mjeri u kojoj lokalne uprave mogu da mijenjaju ustaljeni poredak stvari u jednom rigidnom zatvorenom sistemu.

Čudi odlučan stav Morskog dobra da se Opština diskfalifikuje kao ponuđač iz formalnih razloga, koji to zapravo i nisu, kada se zna da su mnoge javne pozive Morskog dobra za zakup plaža i postavljanja privremenih objekata duž obale, pratile brojne kontroverze, koje su jednom imale kao rezultat ostavku direktora Morskog dobra. Bilo je i slučajeva kada je otvaranje ponuda obavljano uz asistenciju policije.

Gazdovanje morskom obalom pratile su zloupotrebe prostora u zoni morskog dobra, korupcija, namještanje tendera za najvrednije i najatraktivnije plaže poznatim i vlastima bliskim tajkunima i to za duži vremenski period, što prelazi u tihu privatizaciju ovog opšteg dobra.

Odbijanjem Opštine Budva kao zakupca, Morsko dobro je stvorilo apsurdnu situaciju. Opštini je prije više od četvrt vijeka oduzeta najvrednija teritorija, njene duge prirodne plaže, čija je ekonomska eksploatacija prenijeta na državni nivo. Sada ta ista država, preko ispostave Morsko dobro, ne dozvoljava Opštini da zakupi mali, neznatni dio sopstvene teritorije, kako ne bi ubirala političke poene.

Ali zato privilegovani investitori, ministri, njihovi sinovi, kumovi, prijatelji, mogu u zoni morskog dobra da rade šta hoće, da betoniraju pijesak i more, da zidaju noćne klubove, restorane, podižu vještačke plaže… Imamo diskoteku Torch na Slovenskoj plaži za čiju je izgradnju Morsko dobro izdalo građevinsku dozvolu, Turski rt na Verigama, vještačku plažu u Dobroti…

Dok Opština ne može zakupiti pedesetak metara neko može kilometre pjeskovitih plaža.

Morsko dobro toleriše monopole na korišćenje javnog dobra, poput slučaja Petrosa Statisa, čija firma Adriatik properties gazduje najljepšim crnogorskim plažama u dužini od jednog kilometra, na potezu od Pržna do Svetog Stefana i to po beneficiranim cijenama.

Direktor Morskog dobra Predrag Jelušić, odbija bilo kakvu politizaciju oko odbijanja ponude Opštine i navodi kako će komisija razmatrati žalbu predsjednika Dragana Krapovića, pa ako je napravljena greška, ispraviće je.

Ukoliko komisija ponovo odbije ponudu, Opštini ostaje da vodi upravni spor, dok će Morsko dobro raspisati novi tender, kazao je Jelušić. Što može potrajati i do kraja ovogodišnje turističke sezone.

Predsjednik Opštine Dragan Krapović vidi političku direktivu u odbijanju njihove ponude i navodi da je Morsko dobro, nakon što je lokalna uprava u medijima objelodanila odluku o oslobađanju nekoliko plaža za građane i goste u privatnom smještaju, uputilo inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izmjenu Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra, kako bi se plaža Pizana pretvorila u javno kupalište.

Bila je to prava politička trka za autorstvom na ideju o proglašavanju male plaže Pizana od svega 50-ak metara u javno kupalište, iako je do juče bila jedna od „najskupljih” plaža, na kojoj je komplet ležaljki sa suncobranom stajao 30 eura.

„Opština Budva se prijavila na javni poziv ne obazirući se na pomalo komičan slučaj saniranja ‘političke štete’ od strane Morskog dobra. Ipak nam nije dozvoljeno da uradimo nešto za građane i turiste Budve, već smo odbijeni kao jedini ponuđači. Izjavili smo žalbu na takvu odluku. Naša ocjena je da se radi o političkoj odluci, jer se u MD godinama nalazi forma za sve što zamisle. Želja je Opštine da građanima i turistima u privatnom smještaju od kojeg se prikupljaju ogromna sredstva, omogući da se okupaju i uživaju u našim plažama a da ih zakupci ne uslovljavaju obaveznim korišćenjem njihovog mobilijara po basnoslovnim cijenama. Primjera radi, set od dvije ležaljke sa suncobranom na plaži u Pržnu košta 30 eura, čiji zakup za cijelu sezonu iznosi par hiljada eura. Smatram da je to nelogično, nepošteno i neprihvatljivo. Jasno je da se ovo radi sa državnog nivoa iz čisto političkih razloga, pa ja sada, za iduću godinu najavljujem mnogo veća sredstva za ove namjene. Ako treba zakupićemo od države ono što svakako pripada građanima Budve i Crne Gore i učiniti im plaže dostupnim”, kazao je Krapović

Ukoliko se pitanje zakupa uskoro ne riješi, popularna gradska plaža Pizana dobiće status „divlje” plaže u susret nastupajućoj turističkoj sezoni.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo