Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIJATELJI BOKE TRAŽE POMOĆ OD UNESCO-A: Izvještaj Crne Gore sporan

Objavljeno prije

na

Šest članova Društva prijatelja bokeške baštine obratilo se pismom nadležnim radnim tijelima UNESCO-a reagujući na Izvještaj o stanju za područje Kotora, koji je u ime Crne Gore kao zemlje članice, Komitetu za svjetsku baštinu podnijela Nacionalna organizacija za UNESCO sa Cetinja.

Podsjećamo da je Komitet UNESCO-a u junu 2016. na zasjedanju u Istanbulu donio Odluku o zaštićenom području Kotora kojom je oštro kritikovano stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Boke kao dijela svjetske kulturne baštine, kojom je između ostalog Crnoj Gori dat rok do 1. decembra prošle godine da podnese izvještaj o sprovođenju čitavog niza mjera kojima bi se ovo područje zadržalo na Listi svjetske baštine. To je učinjeno dan uoči isteka roka, 30. novembra prošle godine.

Tek kada je UNESCO postavio crnogorski Izvještaj o stanju na svoju veb stranicu, čime je postao dostupan široj javnosti, jedan broj renomiranih arhitekata i konzervatora, okupljenih u udruženju prijatelja Boke, dostavio je na više adresa, Komitetu za svjetsku baštinu, Centru za svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja – ICOMOS-u, reagovanje na zvanični izvještaj i svoj stav povodom zabrinjavajućeg stanja zaštićenog područja čija je univerzalna vrijednost ozbiljno dovedena u pitanje, a time i ostanak Kotora na Listi svjetske baštine.

U izvještaju iz Crne Gore uljepšana je slika stvarnog stanja u Kotoru, čiji je atraktivni i zaštićeni prostor napadnut nekontrolisanom urbanizacijom za koju pred svijetom nema opravdanja. Međutim, do teksta Izvještaja o stanju koji je poslat na adresu UNESCO-a u Parizu, nije bilo moguće doći na crnogorskom jeziku, osim na „izvornom” engleskom.

Pa čak ni ta verzija na engleskom jeziku nije dostupna javnosti ni na jednom od „nadležnih” sajtova, Nacionalne organizacije za UNESCO, ili na sajtu Ministarstva kulture, kome organizaciono pripada.

Generalna sekretarka Nacionalne organizacije Milica Nikolić, jedina autorka i potpisnica Izvještaja o stanju, saopštila nam je da ovaj zvanični državni dokument nije ni rađen na crnogorskom jeziku već isključivo na engleskom, te da se može naći samo na sajtu UNESCO-a. Znači li to da je engleski zvanični jezik državne administracije u Crnoj Gori i da li postoji obaveza državnih institucija da svoja dokumenta „prevedu” na crnogorski i arhiviraju negdje gdje mogu biti dostupna zainteresovanoj javnosti. Vlada je inače, samo usvojila informaciju o Izvještaju o stanju, bez rasprave o ovom značajnom dokumentu.

Sajt Nacionalne organizacije UNESCO trenutno nije u funkciji, mada to nije bio ni godinama unazad. Na njemu, osim opštih informacija, nema ničega, ni jednog dokumenta, redovnih izvještaja Komiteta za svjetsku baštinu na primjer, ili odgovora zemlje članice, svih odluka od 1979. godine od kada je područje Kotora dospjelo na prestižnu Listu, baš ničega… Ova institucija koja stoji iza veoma važnog Izvještaja o stanju ima samo jednog zaposlenog, generalnog sekretara i jedanaest članova Nacionalne komisije za UNESCO, čiji je predsjednik Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Srbiji. Netransparetnost rada institucije koja nosi pretenciozan naziv samo pokazuje pristup Vlade i Ministarstva kulture ovoj izuzetno važnoj oblasti, zaštiti nacionalnih vrijednosti sa Liste svjetske baštine.

Bokelji su strpljivo čekali par mjeseci da Izvještaj o stanju ugledaju, pa makar i na engleskom jeziku, da bi reagovali i ukazali kako se degradacija prostora Boke pokušava prikriti.

U dopisu upućenom 9. aprila, navodi se kako su informacije navedene u Izvještaju o stanju date na način koji ne odslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja te da je neophodno, da prije donošenja nove odluke o Crnoj Gori u UNESCO-u imaju potpuniju sliku onoga što se dešava na terenu. Oni su tekstom i slikom, po principu – prije i poslije, dostavili dokaze o galopirajućoj devastaciji područja Kotora i zaliva, na lokacijama Turski rt, Kamp Dobrota, Glavati, Kostanjica, Perast, kao i podatke o namjeri Vlade da gradi most na Verigama, iako je Studija vizuelnog uticaja iz 2013, takvu mogućnost odbacila.

Ova NVO ukazuje kako gradnja objekata na zaštićenom području nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna gradilišta, „iako je Vlada na osnovu Akcionog plana koji je donijela u februaru 2017, u martu usvojila Odluku o zabrani građenja na dijelu prostora u granicama prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora, do donošenja Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor”.

Kao trenutno najproblematičniju vide gradnju objekata u naselju Dobrota, posebno u zoni Kamp, gdje se uz samu obalu gradi turističko-apartmansko naselje a u zaleđu brojne stambene zgrade visoke spratnosti.

„Ovo je bila jedna od rijetkih sačuvanih zelenih površina između tradicionalnih grupacija kuća u obalnom dijelu Dobrote, gdje se među stoljetnim hrastovim stablima nalazio prizemni objekat auto-kampa iz 60-ih godina XX vijeka. Iako je konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz januara 2014. definisano da postojeća stabla treba sačuvati i graditi na prostoru između njih i da spratnost objekata može biti maksimalno prizemlje, iako je od strane stručnjaka iz Boke u martu 2015. podnijeta inicijativa za pravnu zaštitu kompleksa auto-kampa, objekat je srušen, skoro sva stabla su posječena i počelo se sa izgradnjom turističkog naselja Dobrota Palazzi, sa hotelom i vilama uz samu obalu..”, navodi se u pismu.

Namjeru investitora da ispred naselja gradi vještačku plažu u dužini od 120 metara, u Društvu ocjenjuju suprotnom odredbama Zakona o zaštiti prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Zanimljivo je da se nasipanje mora u Dobroti radi po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta Gorana Radovića i njegovog biroa Studio prostor. Ovaj projekat naišao je na osudu velikog broja građana Boke, stručnjaka za biologiju mora, arhitekata i planera.

Turističko naselje Dobrota Plazzi gradi firma MD Enterprise iza koje stoji Edin Kolarević.

U dopisu se upozorava na eskalaciju gradnje u naselju Kostanjica, koja ne samo što nije zaustavljena po zahtjevu Komiteta za svjetsku baštinu iz 2016. godine, nego su Opštini Kotor pristigli zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola za više od 20 novih objekata.

Poseban osvrt dat je planiranoj gradnji turističkog kompleksa na lokaciji Glavati u Prčnju.

Komitet za Svjetsku baštinu je u Odluci iz 2016, istakao zahtjev da je potrebno izraditi studiju HIA za PUP Kotor kao i pojedinačnu studiju za konkretnu lokaciju.

Opština Kotor je, međutim, raspisala međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje turističkog kompleksa prije izrade studija i prije izdavanja konzervatorskih uslova za ovu lokaciju. Iako HIA za Glavati nije urađena i nije podnijeta Komitetu na ocjenu niti je projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara, investitor, firma Hexagon Investments iz Podgorice, počela je pripremne radove na terenu.

Oni takođe upozoravaju na nelogičnost usvajanja Vladine HIA studije procjene uticaja na baštinu za kompletno područje prije nego je donijeta Studija zaštite kulturnih dobara za isto to područje. Pa se postavlja pitanje kako je Vlada mogla usvojiti ovaj dokument prije nego je podnijet Centru za Svjetsku baštinu kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela.

Baštinari Boke su informisali UNESCO o učincima novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, „čijem se donošenju protivila cjelokupna stručna i laička javnost u Crnoj Gori zbog njegovog izrazito centralističkog koncepta kojim sve poslove izrade i sprovođenja planskih dokumentata vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali i zbog isključivanja lokalnih samouprava iz procesa odlučivanja u planiranju sopstvenih teritorija.

„Ovaj Zakon nije usklađen sa Zakonom o zaštiti kulturini dobara, tretman kulutrnih dobara i baštine u njemu je površan i nedorečen a njegove posledice u praksi već su vidljive na primjeru rekonstrukcije kompleksa palate Smekja i fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta tokom koje su radovi obavljani bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara”.

„Želimo da istaknemo da cilj našeg obraćanja vama nije želja da područje Kotora izgubi status na Listi svjetske baštine, već naprotiv, nadamo se vašoj pomoći u sprečavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti. Smatramo da bi za donošenje budućih odluka Komiteta bilo korisno da eksperti UNESCO-a obiđu područje Kotora i sagledaju stanje”, navode potpisnici ovog apela.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo