Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIJATELJI BOKE TRAŽE POMOĆ OD UNESCO-A: Izvještaj Crne Gore sporan

Objavljeno prije

na

Šest članova Društva prijatelja bokeške baštine obratilo se pismom nadležnim radnim tijelima UNESCO-a reagujući na Izvještaj o stanju za područje Kotora, koji je u ime Crne Gore kao zemlje članice, Komitetu za svjetsku baštinu podnijela Nacionalna organizacija za UNESCO sa Cetinja.

Podsjećamo da je Komitet UNESCO-a u junu 2016. na zasjedanju u Istanbulu donio Odluku o zaštićenom području Kotora kojom je oštro kritikovano stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Boke kao dijela svjetske kulturne baštine, kojom je između ostalog Crnoj Gori dat rok do 1. decembra prošle godine da podnese izvještaj o sprovođenju čitavog niza mjera kojima bi se ovo područje zadržalo na Listi svjetske baštine. To je učinjeno dan uoči isteka roka, 30. novembra prošle godine.

Tek kada je UNESCO postavio crnogorski Izvještaj o stanju na svoju veb stranicu, čime je postao dostupan široj javnosti, jedan broj renomiranih arhitekata i konzervatora, okupljenih u udruženju prijatelja Boke, dostavio je na više adresa, Komitetu za svjetsku baštinu, Centru za svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja – ICOMOS-u, reagovanje na zvanični izvještaj i svoj stav povodom zabrinjavajućeg stanja zaštićenog područja čija je univerzalna vrijednost ozbiljno dovedena u pitanje, a time i ostanak Kotora na Listi svjetske baštine.

U izvještaju iz Crne Gore uljepšana je slika stvarnog stanja u Kotoru, čiji je atraktivni i zaštićeni prostor napadnut nekontrolisanom urbanizacijom za koju pred svijetom nema opravdanja. Međutim, do teksta Izvještaja o stanju koji je poslat na adresu UNESCO-a u Parizu, nije bilo moguće doći na crnogorskom jeziku, osim na „izvornom” engleskom.

Pa čak ni ta verzija na engleskom jeziku nije dostupna javnosti ni na jednom od „nadležnih” sajtova, Nacionalne organizacije za UNESCO, ili na sajtu Ministarstva kulture, kome organizaciono pripada.

Generalna sekretarka Nacionalne organizacije Milica Nikolić, jedina autorka i potpisnica Izvještaja o stanju, saopštila nam je da ovaj zvanični državni dokument nije ni rađen na crnogorskom jeziku već isključivo na engleskom, te da se može naći samo na sajtu UNESCO-a. Znači li to da je engleski zvanični jezik državne administracije u Crnoj Gori i da li postoji obaveza državnih institucija da svoja dokumenta „prevedu” na crnogorski i arhiviraju negdje gdje mogu biti dostupna zainteresovanoj javnosti. Vlada je inače, samo usvojila informaciju o Izvještaju o stanju, bez rasprave o ovom značajnom dokumentu.

Sajt Nacionalne organizacije UNESCO trenutno nije u funkciji, mada to nije bio ni godinama unazad. Na njemu, osim opštih informacija, nema ničega, ni jednog dokumenta, redovnih izvještaja Komiteta za svjetsku baštinu na primjer, ili odgovora zemlje članice, svih odluka od 1979. godine od kada je područje Kotora dospjelo na prestižnu Listu, baš ničega… Ova institucija koja stoji iza veoma važnog Izvještaja o stanju ima samo jednog zaposlenog, generalnog sekretara i jedanaest članova Nacionalne komisije za UNESCO, čiji je predsjednik Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Srbiji. Netransparetnost rada institucije koja nosi pretenciozan naziv samo pokazuje pristup Vlade i Ministarstva kulture ovoj izuzetno važnoj oblasti, zaštiti nacionalnih vrijednosti sa Liste svjetske baštine.

Bokelji su strpljivo čekali par mjeseci da Izvještaj o stanju ugledaju, pa makar i na engleskom jeziku, da bi reagovali i ukazali kako se degradacija prostora Boke pokušava prikriti.

U dopisu upućenom 9. aprila, navodi se kako su informacije navedene u Izvještaju o stanju date na način koji ne odslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja te da je neophodno, da prije donošenja nove odluke o Crnoj Gori u UNESCO-u imaju potpuniju sliku onoga što se dešava na terenu. Oni su tekstom i slikom, po principu – prije i poslije, dostavili dokaze o galopirajućoj devastaciji područja Kotora i zaliva, na lokacijama Turski rt, Kamp Dobrota, Glavati, Kostanjica, Perast, kao i podatke o namjeri Vlade da gradi most na Verigama, iako je Studija vizuelnog uticaja iz 2013, takvu mogućnost odbacila.

Ova NVO ukazuje kako gradnja objekata na zaštićenom području nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna gradilišta, „iako je Vlada na osnovu Akcionog plana koji je donijela u februaru 2017, u martu usvojila Odluku o zabrani građenja na dijelu prostora u granicama prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora, do donošenja Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor”.

Kao trenutno najproblematičniju vide gradnju objekata u naselju Dobrota, posebno u zoni Kamp, gdje se uz samu obalu gradi turističko-apartmansko naselje a u zaleđu brojne stambene zgrade visoke spratnosti.

„Ovo je bila jedna od rijetkih sačuvanih zelenih površina između tradicionalnih grupacija kuća u obalnom dijelu Dobrote, gdje se među stoljetnim hrastovim stablima nalazio prizemni objekat auto-kampa iz 60-ih godina XX vijeka. Iako je konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz januara 2014. definisano da postojeća stabla treba sačuvati i graditi na prostoru između njih i da spratnost objekata može biti maksimalno prizemlje, iako je od strane stručnjaka iz Boke u martu 2015. podnijeta inicijativa za pravnu zaštitu kompleksa auto-kampa, objekat je srušen, skoro sva stabla su posječena i počelo se sa izgradnjom turističkog naselja Dobrota Palazzi, sa hotelom i vilama uz samu obalu..”, navodi se u pismu.

Namjeru investitora da ispred naselja gradi vještačku plažu u dužini od 120 metara, u Društvu ocjenjuju suprotnom odredbama Zakona o zaštiti prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Zanimljivo je da se nasipanje mora u Dobroti radi po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta Gorana Radovića i njegovog biroa Studio prostor. Ovaj projekat naišao je na osudu velikog broja građana Boke, stručnjaka za biologiju mora, arhitekata i planera.

Turističko naselje Dobrota Plazzi gradi firma MD Enterprise iza koje stoji Edin Kolarević.

U dopisu se upozorava na eskalaciju gradnje u naselju Kostanjica, koja ne samo što nije zaustavljena po zahtjevu Komiteta za svjetsku baštinu iz 2016. godine, nego su Opštini Kotor pristigli zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola za više od 20 novih objekata.

Poseban osvrt dat je planiranoj gradnji turističkog kompleksa na lokaciji Glavati u Prčnju.

Komitet za Svjetsku baštinu je u Odluci iz 2016, istakao zahtjev da je potrebno izraditi studiju HIA za PUP Kotor kao i pojedinačnu studiju za konkretnu lokaciju.

Opština Kotor je, međutim, raspisala međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje turističkog kompleksa prije izrade studija i prije izdavanja konzervatorskih uslova za ovu lokaciju. Iako HIA za Glavati nije urađena i nije podnijeta Komitetu na ocjenu niti je projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara, investitor, firma Hexagon Investments iz Podgorice, počela je pripremne radove na terenu.

Oni takođe upozoravaju na nelogičnost usvajanja Vladine HIA studije procjene uticaja na baštinu za kompletno područje prije nego je donijeta Studija zaštite kulturnih dobara za isto to područje. Pa se postavlja pitanje kako je Vlada mogla usvojiti ovaj dokument prije nego je podnijet Centru za Svjetsku baštinu kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela.

Baštinari Boke su informisali UNESCO o učincima novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, „čijem se donošenju protivila cjelokupna stručna i laička javnost u Crnoj Gori zbog njegovog izrazito centralističkog koncepta kojim sve poslove izrade i sprovođenja planskih dokumentata vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali i zbog isključivanja lokalnih samouprava iz procesa odlučivanja u planiranju sopstvenih teritorija.

„Ovaj Zakon nije usklađen sa Zakonom o zaštiti kulturini dobara, tretman kulutrnih dobara i baštine u njemu je površan i nedorečen a njegove posledice u praksi već su vidljive na primjeru rekonstrukcije kompleksa palate Smekja i fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta tokom koje su radovi obavljani bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara”.

„Želimo da istaknemo da cilj našeg obraćanja vama nije želja da područje Kotora izgubi status na Listi svjetske baštine, već naprotiv, nadamo se vašoj pomoći u sprečavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti. Smatramo da bi za donošenje budućih odluka Komiteta bilo korisno da eksperti UNESCO-a obiđu područje Kotora i sagledaju stanje”, navode potpisnici ovog apela.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo