Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIJATELJI BOKE TRAŽE POMOĆ OD UNESCO-A: Izvještaj Crne Gore sporan

Objavljeno prije

na

Šest članova Društva prijatelja bokeške baštine obratilo se pismom nadležnim radnim tijelima UNESCO-a reagujući na Izvještaj o stanju za područje Kotora, koji je u ime Crne Gore kao zemlje članice, Komitetu za svjetsku baštinu podnijela Nacionalna organizacija za UNESCO sa Cetinja.

Podsjećamo da je Komitet UNESCO-a u junu 2016. na zasjedanju u Istanbulu donio Odluku o zaštićenom području Kotora kojom je oštro kritikovano stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Boke kao dijela svjetske kulturne baštine, kojom je između ostalog Crnoj Gori dat rok do 1. decembra prošle godine da podnese izvještaj o sprovođenju čitavog niza mjera kojima bi se ovo područje zadržalo na Listi svjetske baštine. To je učinjeno dan uoči isteka roka, 30. novembra prošle godine.

Tek kada je UNESCO postavio crnogorski Izvještaj o stanju na svoju veb stranicu, čime je postao dostupan široj javnosti, jedan broj renomiranih arhitekata i konzervatora, okupljenih u udruženju prijatelja Boke, dostavio je na više adresa, Komitetu za svjetsku baštinu, Centru za svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja – ICOMOS-u, reagovanje na zvanični izvještaj i svoj stav povodom zabrinjavajućeg stanja zaštićenog područja čija je univerzalna vrijednost ozbiljno dovedena u pitanje, a time i ostanak Kotora na Listi svjetske baštine.

U izvještaju iz Crne Gore uljepšana je slika stvarnog stanja u Kotoru, čiji je atraktivni i zaštićeni prostor napadnut nekontrolisanom urbanizacijom za koju pred svijetom nema opravdanja. Međutim, do teksta Izvještaja o stanju koji je poslat na adresu UNESCO-a u Parizu, nije bilo moguće doći na crnogorskom jeziku, osim na „izvornom” engleskom.

Pa čak ni ta verzija na engleskom jeziku nije dostupna javnosti ni na jednom od „nadležnih” sajtova, Nacionalne organizacije za UNESCO, ili na sajtu Ministarstva kulture, kome organizaciono pripada.

Generalna sekretarka Nacionalne organizacije Milica Nikolić, jedina autorka i potpisnica Izvještaja o stanju, saopštila nam je da ovaj zvanični državni dokument nije ni rađen na crnogorskom jeziku već isključivo na engleskom, te da se može naći samo na sajtu UNESCO-a. Znači li to da je engleski zvanični jezik državne administracije u Crnoj Gori i da li postoji obaveza državnih institucija da svoja dokumenta „prevedu” na crnogorski i arhiviraju negdje gdje mogu biti dostupna zainteresovanoj javnosti. Vlada je inače, samo usvojila informaciju o Izvještaju o stanju, bez rasprave o ovom značajnom dokumentu.

Sajt Nacionalne organizacije UNESCO trenutno nije u funkciji, mada to nije bio ni godinama unazad. Na njemu, osim opštih informacija, nema ničega, ni jednog dokumenta, redovnih izvještaja Komiteta za svjetsku baštinu na primjer, ili odgovora zemlje članice, svih odluka od 1979. godine od kada je područje Kotora dospjelo na prestižnu Listu, baš ničega… Ova institucija koja stoji iza veoma važnog Izvještaja o stanju ima samo jednog zaposlenog, generalnog sekretara i jedanaest članova Nacionalne komisije za UNESCO, čiji je predsjednik Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Srbiji. Netransparetnost rada institucije koja nosi pretenciozan naziv samo pokazuje pristup Vlade i Ministarstva kulture ovoj izuzetno važnoj oblasti, zaštiti nacionalnih vrijednosti sa Liste svjetske baštine.

Bokelji su strpljivo čekali par mjeseci da Izvještaj o stanju ugledaju, pa makar i na engleskom jeziku, da bi reagovali i ukazali kako se degradacija prostora Boke pokušava prikriti.

U dopisu upućenom 9. aprila, navodi se kako su informacije navedene u Izvještaju o stanju date na način koji ne odslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja te da je neophodno, da prije donošenja nove odluke o Crnoj Gori u UNESCO-u imaju potpuniju sliku onoga što se dešava na terenu. Oni su tekstom i slikom, po principu – prije i poslije, dostavili dokaze o galopirajućoj devastaciji područja Kotora i zaliva, na lokacijama Turski rt, Kamp Dobrota, Glavati, Kostanjica, Perast, kao i podatke o namjeri Vlade da gradi most na Verigama, iako je Studija vizuelnog uticaja iz 2013, takvu mogućnost odbacila.

Ova NVO ukazuje kako gradnja objekata na zaštićenom području nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna gradilišta, „iako je Vlada na osnovu Akcionog plana koji je donijela u februaru 2017, u martu usvojila Odluku o zabrani građenja na dijelu prostora u granicama prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora, do donošenja Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor”.

Kao trenutno najproblematičniju vide gradnju objekata u naselju Dobrota, posebno u zoni Kamp, gdje se uz samu obalu gradi turističko-apartmansko naselje a u zaleđu brojne stambene zgrade visoke spratnosti.

„Ovo je bila jedna od rijetkih sačuvanih zelenih površina između tradicionalnih grupacija kuća u obalnom dijelu Dobrote, gdje se među stoljetnim hrastovim stablima nalazio prizemni objekat auto-kampa iz 60-ih godina XX vijeka. Iako je konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz januara 2014. definisano da postojeća stabla treba sačuvati i graditi na prostoru između njih i da spratnost objekata može biti maksimalno prizemlje, iako je od strane stručnjaka iz Boke u martu 2015. podnijeta inicijativa za pravnu zaštitu kompleksa auto-kampa, objekat je srušen, skoro sva stabla su posječena i počelo se sa izgradnjom turističkog naselja Dobrota Palazzi, sa hotelom i vilama uz samu obalu..”, navodi se u pismu.

Namjeru investitora da ispred naselja gradi vještačku plažu u dužini od 120 metara, u Društvu ocjenjuju suprotnom odredbama Zakona o zaštiti prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Zanimljivo je da se nasipanje mora u Dobroti radi po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta Gorana Radovića i njegovog biroa Studio prostor. Ovaj projekat naišao je na osudu velikog broja građana Boke, stručnjaka za biologiju mora, arhitekata i planera.

Turističko naselje Dobrota Plazzi gradi firma MD Enterprise iza koje stoji Edin Kolarević.

U dopisu se upozorava na eskalaciju gradnje u naselju Kostanjica, koja ne samo što nije zaustavljena po zahtjevu Komiteta za svjetsku baštinu iz 2016. godine, nego su Opštini Kotor pristigli zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola za više od 20 novih objekata.

Poseban osvrt dat je planiranoj gradnji turističkog kompleksa na lokaciji Glavati u Prčnju.

Komitet za Svjetsku baštinu je u Odluci iz 2016, istakao zahtjev da je potrebno izraditi studiju HIA za PUP Kotor kao i pojedinačnu studiju za konkretnu lokaciju.

Opština Kotor je, međutim, raspisala međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje turističkog kompleksa prije izrade studija i prije izdavanja konzervatorskih uslova za ovu lokaciju. Iako HIA za Glavati nije urađena i nije podnijeta Komitetu na ocjenu niti je projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara, investitor, firma Hexagon Investments iz Podgorice, počela je pripremne radove na terenu.

Oni takođe upozoravaju na nelogičnost usvajanja Vladine HIA studije procjene uticaja na baštinu za kompletno područje prije nego je donijeta Studija zaštite kulturnih dobara za isto to područje. Pa se postavlja pitanje kako je Vlada mogla usvojiti ovaj dokument prije nego je podnijet Centru za Svjetsku baštinu kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela.

Baštinari Boke su informisali UNESCO o učincima novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, „čijem se donošenju protivila cjelokupna stručna i laička javnost u Crnoj Gori zbog njegovog izrazito centralističkog koncepta kojim sve poslove izrade i sprovođenja planskih dokumentata vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali i zbog isključivanja lokalnih samouprava iz procesa odlučivanja u planiranju sopstvenih teritorija.

„Ovaj Zakon nije usklađen sa Zakonom o zaštiti kulturini dobara, tretman kulutrnih dobara i baštine u njemu je površan i nedorečen a njegove posledice u praksi već su vidljive na primjeru rekonstrukcije kompleksa palate Smekja i fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta tokom koje su radovi obavljani bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara”.

„Želimo da istaknemo da cilj našeg obraćanja vama nije želja da područje Kotora izgubi status na Listi svjetske baštine, već naprotiv, nadamo se vašoj pomoći u sprečavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti. Smatramo da bi za donošenje budućih odluka Komiteta bilo korisno da eksperti UNESCO-a obiđu područje Kotora i sagledaju stanje”, navode potpisnici ovog apela.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo