Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: OSTRVO SV.NIKOLA POSTALO PRIORITETNA GRAĐEVINSKA ZONA: Vlada ne odustaje od urbanizacije Havaja

Objavljeno prije

na

Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore, (PPPNOB), najveće ostrvo na ovom dijelu Jadrana, ostrvo Sv. Nikola pored Budve, označeno je kao prioritetna razvojna zona.

Kako je došlo do toga da ovo nenaseljeno ostrvo, obraslo gustim mediteranskim zelenilom, poznato po nazivu Školj, (od italijanske riječi scoglio – stijena) postane najvažnija građevinska zona u planu koji tretira teritorije šest primorskih opština, teško je objasniti.

Izgleda da je ponestalo atraktivnih i slobodnih građevinskih lokacija duž obale, nakon što je taj vrijedni prostor devastiran i potrošen višegodišnjom prekomjernom izgradnjom. Gradnja se seli na rijetke preostale prirodne rezervate koji se urbaniziraju po nalogu Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma u skladu sa interesima i potrebama pojedinih investitora.

Moćni developeri biraju do juče nedodirljive prirodne oaze poput Školja, elitnog ljetovališta Sveti Stefan i Miločer ili brda Spas iznad Budve, koje je donedavno bilo na spisku zakonom zaštićenih spomenika prirode.

Najnovije ucrtavanje građevinskih objekata na navedenim lokacijama predstavlja poslednji, brutalni napad na prirodne vrijednosti najposjećenije turističke rivijere u Crnoj Gori.

Planom obalnog prodručja na ostrvu je planirana izgradnja objekata sa oko 500 ležajeva, što je veličina hotela Splendid u Bečićima. Predviđena je i izgradnja marine sa oko 50 vezova za čamce i jahte. Međutim, cijelo ostrvo šrafirano je kao turistička zona u kojoj će se građevinska područja odrediti detaljnim planom, pa se iz raspoloživih grafičkih skica i teksta plana ne može znati na kom dijelu će se graditi i na čijim parcelama i na osnovu kojih urbanističkih parametara.

Vlasnika je mnogo, od mještana do domaćih i svjetskih tajkuna, mada je najpoznatiji među njima, Taksin Šinavatra (Thaksin Shinawatra), bivši premijer Tajlanda i počasni državljanin Crne Gore.

Šinavatra je prošle godine pazario parcelu na ostrvu, površine oko 37.000 kvadrata, od Stanka Subotića Caneta, koju je ovaj prethodno kupio od srpskog biznismena Nenada Đorđevića. Atraktivno zemljište prelazilo je iz ruku u ruke srpskih i crnogorskih novobogataša, transferi su bili „teški” na desetine miliona eura, da bi ponovo, parcela na kojoj je kao vlasnik upisana Šinavatrina kompanija Global TS Montenegro, bila opterećena hipotekom u iznosu od 15 miliona eura u korist Prve banke Aca Đukanovića. Da li se bivši premijer Tajlanda zadužio kod Prve banke ili je nešto drugo u pitanju, tek hipoteke sa ove lokacije ne silaze.

Ostrvo se prostire na 47 hektara površine u dužini na oko dva kilometra. Okruženo je uređenim i divljim plažama i uvalama, te je zbog svojih prirodnih svojstava služilo Budvanima i turistima kao izletište. Na ostrvu se nalazi mala crkva posvećena Svetom Nikoli, zaštitniku pomoraca, po kojem je dobilo ime. Ostrvo Sv.Nikola nosi i popularan naziv Havaji, po istoimenom restoranu koji je postojao dugi niz godina.

Prema planovima crnogorske Vlade, budvanski će Havaji uskoro dobiti prve turističke sadržaje, hotele, apartmane, restorane, marinu, jahte…

Na ponovljenoj javnoj raspravi Plana obalnog područja održanoj nedavno u Budvi, predstavnici lokalne uprave i pojedini građani usprotivili su se urbanizaciji Školja. U primjedbama na PPPNOB koje potpisuje predsjednik Opštine, Dragan Krapović, pored brojnih spornih rješenja u odnosu na prostor Opštine Budva navodi se:

„Ostrvo Sv.Nikola shodno inoviranom Nacrtu plana, planirano je kao posebna površina za turizam. Smatramo da je kapacitet od 500 ležajeva neprihvatljiv, te da je potrebno planirati drugačiji razvoj na kompletnom ostrvu – bez smještajnih kapaciteta.

Opština Budva se snažno protivi izgradnji smještajnih kapaciteta na ostrvu, jer svi ekonomski pokazatelji govore da je u pitanju neisplativa investicija. Zbog vremenskih prilika taj bi kompleks mogao funkcionisati samo tri mjeseca godišnje.

Ističemo takođe, da se gradnji na ostrvu Sv.Nikola protivi ogromna većina građana i lokalne zajednice. Obzirom da je u samom tekstu Nacrta plana navedeno kako će se „realizacija Plana sprovoditi i kontrolisati sa državnog nivoa, uz uvažavanje lokalnih specifičnosti i potreba iskazanih na lokalnom nivou”, tražimo od vas da u skladu sa takvim opredjeljenjem prihvatite ovu primjedbu – kao jasnu potrebu iskazanu na lokalnom nivou”.

Predsjednik Krapović poziva ministra Pavla Radulovića da u skladu sa njegovim obraćanjima datim na javnim tribinama povodom javne rasprave za PPPNOB i prilikom usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, o navodnom uvažavanju stavova lokalnih samouprava i njihovom učešću u planiranju prostora, ovoga puta iznesene stavove i dokaže.

„Pozivamo vas da naše primjedbe prihvatite, jer je Opština Budva kadra i prva pozvana da predlaže rješenja prostornog razvoja na svojoj teritoriji”, zaključuje se u dopisu upućenom ministru Raduloviću.

Oštar protest povodom namjeravane gradnje na ostrvu Sv.Nikola Ministarstvu održivog razvoja i turizma uputio je i poznati budvanski arhitekta Slobodan Bobo Mitrović.

„Nedopustivo je i krajnje neargumentovano jedino ostrvo u Crnoj Gori angažovati u 500 hotelskih kreveta i 50 vezova u marini. Da li je predlagač ovakve ideje imao u vidu da je ostrvo Sv.Nikola jedina zelena oaza u čitavom budvanskom akvatoriju. Budva nema ni park šume ni izletišta, pa ni svojim građanima ni turistima nema da ponudi ni izletište ni čistu prirodu ni zdravu prirodnu sredinu… Neobjašnjivo je da se izgrađuje na ostrvu ono čega ima u izobilju na kopnu”, navodi Mitrović i zaključuje da se ostrvo mora sačuvati u svom izvornom stanju i da je od 1952. godine uvijek planirano kao – park šuma.

Jedan od obrađivača Plana obalnog područja jeste i zagrebački biro Horwath HTL, kome Mitrović upućuje prigovor da se u planiranju zone morskog dobra njegovi planeri nisu pridržavali standarda koji važe u njihovoj zemlji.

„Ne može se opravdati ni uloga konozrcijuma Horwath HTL da ne stane u odbranu prirode i ostrva, kada je to u Hrvatskoj podignuto na najviši stepen civilizacijskog i ekološkog razvoja, iako imaju preko 1.000 ostrva”, naveo je Mitrović.

Prema podacima hrvatskog Ministarstva turizma njihova obala raspolaže sa 1.244 ostrva. Ostrva su u Hrvatskoj registrovana kao poljoprivredno zemljište i na njima nije dozvoljena gradnja.

Mitrović podsjeća planere da se zanemaruje činjenica da se na ostrvu Sv.Nikola od 1997.

izvode divlji radovi u moru sa velikim nepoznanicama šta će se desiti u budućnosti. Tadašnji vlasnik, Nenad Đorđević nasipao je more i proširio kopno ostrva za oko 10.000 kvadrata. Ni prijave ni izvršni nalozi za rušenje divlje izgrađenih objekata na Havajima, nisu nikada sprovedeni.

“Otrvo Sv.Nikola treba ostaviti kao prirodni rezervat i unaprijediti ga u botaničku baštu po modelu Mljeta i Lokruma u Hrvatskoj, poručuje arhitekta Mitrović

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo