Povežite se sa nama

FOKUS

CRNOGORSKE ULICE SMRTI: Premijeru, dokle?

Objavljeno prije

na

Nakon dvostrukog ubistva ove subote u centru Podgorice, koje se dovodi u vezu sa ratom kriminalnih klanova koji već godinama odnosi živote, i nadležni su priznali svima očigledno: da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori smrtonosna. Oni kažu – ,,narušena”. I dok država ima očiti problem s mafijom, mafija s državom, sudeći i po načinu na koji se bez straha ubica kretao centrom prije i pošto je izvršio zadatak, očito – nema.

Samo od početka godine u Crnoj Gori desilo se dvanaest eksplozija i šest napada vatrenim oružjem, izračunao je Radio Slobodna Evropa. Većina napada je nerazriješena. U njima je ubijeno troje, a povrijeđeno četvoro ljudi. Posljednje ubistvo odnijelo je i jednu slučajnu žrtvu. Premijer Duško Marković građane je do skoro ubjeđivao da samo kriminalci u Crnoj Gori imaju razloga da se plaše, i da nevinih žrtava – nema. Do posljednjeg ubistva premijer Marković i čelni ljudi bezbjednosnog sektora insistirali su i da je bezbjednosna situacija dobra, a u jednom trenutku je čak okarakterisana i kao odlična. Sve zahtjeve civilnog sektora i opozicije da se zbog nerazriješenih ubistava i eksplozija, te rata kotorskih klanova koji ne jenjava, bude smijenjen direktor Uprave policije Slavko Stojanović, premijer je ignorisao. Stojanovićevi rezultati su, tvrdio je, – odlični.

No, nakon što je u samom srcu Podgorice, u podne, u podgoričkom lokalu Forum, maskirani muškarac u prisustvu brojnih gostiju, ubio prvo četrdesetdvogodišnjeg Radoja Jovanovića, slučajnog gosta, a potom i tridesetjednogodišnjeg Miloša Šakovića koji se dovodi u vezu sa kotorskim klanovima Stojanović je podnio ostavku. ,,Pozdravljamo konačnu ostavku direktora Uprave policije. Cijenimo da je ona realna i logična ne samo u liniji objektivne odgovornosti već i zbog produženo narušenog kredibiliteta policije”, prokomentarisao je za Monitor predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković. On kaže da je bezbjednosna situacija ozbiljna i da zahtijeva ,,radikalnu političku i krivičnopravnu reakciju”.

Osim Stojanovića, ostavku je dao i šef podgoričke policije Jovica Rečević, a uskoro su uslijedila i hapšenja osumnjičenih. Zbog ubistva u centru, podgorička policija je uhapsila Janka i Predraga Vukadinovića. Oni se terete za pomaganje. Janko Vukadinović je tek izašao iz zatvora, gdje je odrobijao dvije godine, zbog optužbi da je bacio bombu ispred vrata stana bivšeg šefa barske policije Miloša Radulovića. Muškarac za kog policija sumnja da je ubica u bjekstvu je, trenutno van dometa policije. Riječ je, kako su izvijestili mediji, o Marku Jovanoviću, navodno povezanom sa barskom kriminalnom grupom.

,,Moram da priznam da me iznenadilo da su konačno i državni organi priznali da je stanje bezbjednosti u Crnoj Gori zabrinjavajuće. Ono je takvo već skoro četiri godine a državni organi svojim radom do sada nijesu uspjeli da značajnije ‘okrznu’ glavne kriminalne klanove, odnosno, nije bilo značajnijih hapšenja i procesuiranja. Još značajnije, nije bilo blokada i oduzimanja imovine, što je jedino efikasno oružjem za suzbijanje organizovanog kriminala”, kaže za Monitor Dina Bajramspahić, iz Instituta Alternativa.

Crnogorski bezbjednosni vrh, na čelu sa premijerom Markovićem, koji je bio dugogodišnji šef državne bezbjednosti, već neko vrijeme obećava da će se država obračunati sa organizovanim kriminalom. No, sve mjere koje su do sada preduzete očito su ostale bez rezultata. Ne računajući dramski efekat. U operaciji Boka, od 17. septembra 2017. godine do 20. marta 2018. godine, podsjećaju Vijesti, izvršeni su pretresi na 152 lokacije koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, i bezbjednosno interesantne osobe. Mediji su obasipani fotografijama specijalaca koji upadaju u stanove osoba označenih da su pripadnici kriminalnih klanova. Rezultat tih akcija u suzbijanju kriminala je – nula. Policija u operaciji Boka nije uhapsila nijednog kriminalca koji slovi za visokorangiranog u hijerarhiji neke od kriminalnih grupa.

Velikih riječi i obećanja opet ne nedostaje. Na posljednjoj sjedinici Vijeća za nacionalnu bezbjednost pozdravljeno je hapšenje osumnjičenih za posljednje ubistvo. Premijer Marković je obećao da će kriminalci vidjeti svoga boga. „Ne smiju građani naše države snositi posljedice kriminalnih vrtloga i klanovskih sukoba. Tražićemo ih na svakoj stopi teritorije Crne Gore, a nalog Vijeća je da ih u zakonitim procedurama pronađemo ma gdje se nalazili, i u inostranstvu”. Grmio je on i ranije.

Nakon međusobnih optužbi između policije i tužilaštva, na prethodnoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbijednost je, radi efikasnije borbe sa organizovanim kriminalom, dogovoreno da se formiraju specijalni timovi sastavljeni od predstavnika različitih institucija, od policije do tužilaštva. Dina Bajramspahić primjećuje da ne vidi čemu to. ,,U jeku rata klanova, Vijeće za nacionalnu bezbjednost ima ‘originalan’ predlog da se formiraju novi specijalni timovi, iako ih je bilo i do sada. Pri tome se u saopštenju ne navodi nijedna riječ tome u čemu je problem sa postojećim specijalnim timom, ni kako funkcionišu postojeći ad hok mješoviti timovi za istrage”, ocijenila je. Dobra vijest je, kaže Bajramspahićeva, to što smo „nakon dvogodišnjeg međusobnog nesarađivanja a na uštrb stanja bezbjednosti”, konačno na zajedničkom sastanku vidjeli predstavnike tužilaštva i policije. ,,Na žalost sve ostalo smo već vidjeli i čuli. Potrebna je ozbiljnija analiza problema u radu i sistemske, smjelije promjene u policiji i tužilaštvu”.

Ona za Monitor podsjeća da je poseban pokazatelj koliko su slabi dosadašnji rezultati borbe s organizovanog kriminala to što nema rezultata kad je u pitanju pranje novca, na šta odavno ukazuje i Evropska komisija. ,,Dok god ne bude takvih istraga, paralelno sa istragama za sva druga krivična djela, od korupcije do trgovine narkoticima, kriminalcima se krivična djela isplate jer ih nakon ‘neosjetnih’ zatvorskih kazni, vani čeka novac koji su stekli nezakonitim aktivnostima”, kaže ona.

Gotovo istovremeno dok je Vijeće dogovaralo nove stare mjere borbe protiv organizovanog kriminala, stigla je vijest – pala je optužnica za pranje novca Jovici Lončaru i Dušku Šariću. Njih dvojica, koje je tužilaštvo postupajući po istrazi italijanskih organa označilo kao članove kriminalne organizovane grupe Darka Šarića, nakon sedam godina procesa pravoznažno su oslobođeni krivice da su oprali 20 miliona eura. Tu odluku donio je Vrhovni sud, nakon oslobađajuće presude Apelacionog suda i tri ukinute osuđujuće presude nižih sudova.

Veselin Radulović, pravni zastupnik MANS-a ocijenio je da je ova presuda poseban pokazatelj koliko je država nemoćna da se izbori sa organizovanim kriminalom. ,,Dok se optuženi za organizovani kriminal bez posebnih teškoća oslobađaju optužbi tužilaštva, ulicama crnogorskih gradova sve češće odliježu ekplozije, vrše se naručene likvidacije i stradaju nevini građani i slučajni prolaznici. Učinioci ovih krivičnih djela bez posebne panike lagano napuštaju lice mjesta i zajedno sa naručiocima ostaju van domašaja bezbjednosnih službi i pravosuđa”, ocijenio je on.

Radulović je kazao da slučaj Šarić nije prvi i jedini u kome tužilaštvo nije dokazalo nijedno krivično djelo licima i grupama čiji kriminal sa druge strane, pravosuđe drugih država uspješno procesuira i izriče osuđujuće presude.

Prema pojedinim procjenama, suština problema je upravo u tome što su mafija i sistem srasli. ,,DPS kao političko krilo mafije je strana u sukobu i njihova politika podsticanja mafijaškog rata i svrstavanja na jednu stranu je tragično pogrešna odluka i samo je dovela do eskalacije sukoba”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, dugogodišnji član parlamentarnog odbora za bezbijednost. ,,Jedan kartel ima podršku države i službi bezbjednosti, pa ovaj rat ima i političku pozadinu i može eskalirati likvidacijama ljudi visokih političkih profila, kako onih iz vlasti povezanih sa jednim od zaraćenih kartela tako i opozicionih lidera, novinara i aktivista civilnog sektora”., kaže on. Jedna od verzija sukoba klanova je da uzrok rata nije tovar kokaina nestao u Valensiji, kako se to obično tumači, već da je izazvan od strane Agencije za nacionalnu bezbijednost sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše.

Škaljarski klan predvodi navodno Ivan Vukotić, blizak saradnik Luke Bojovića i najistaknutijih pripadnika njegovog ganga, koji su narko-poslove nastavili i nakon što im je vođa uhapšen u Španiji, gdje izdržava zatvorsku kaznu od 18 godina. Vukotić u sudskoj evidenciji ima jedno krivično djelo: pomaganje u pokušaju ubistva, izvršeno 2002. Crnogorska policija ga je teretila da je 2014. godine utajio porez u iznosu od oko 22.000 eura. Njegov advokat tvrdio je da istražni organi manipulišu tom istragom, držeći je neosnovano otvorenom, kako bi kontrolisali njegovog klijenta. Vukotić je svojevremeno izašao u javnost sa tvrdnjama da ima spisak policajaca koje plaća mafija. Od istrage o tome, još ništa.

Kavački klan predvodi navodno Igor Božović, koji se nalazi van Crne Gore iz koje je izašao nakon raspisane potjernice. Nebojša Medojević je krajem prošle godine u parlamentu pitao ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića ,,da li istražuju ko je u Specijalnom državnom tužilaštvu uzeo od 50.000 do 100.000 eura da omogući jednom od šefova kriminalnog kavačkog klana Igoru Božoviću da pobjegne”. Medojević je podsjetio da je Božović pobjegao iako je već postojao nalog za njegovo pritvaranje.

Posljednje ubistvo u centru Podgorice takođe se povezuje sa sukobom škaljarskog i kavačkog klana. Osumnjičeni su dio, prema nezvaničnim informacijama policije, kavačkog klana. Navodno se radilo o osveti zbog posljednje eksplozije u Podgorici.

„Rat je ušao u završnu fazu i svaka strana će birati mete koje će nanijeti najveću štetu drugoj strani. Zbog srastanja države sa mafijom, teško je povući jasnu liniju koja razgraničava ova dva svijeta, pa su zbog toga policija, tužilastvo i sudstvo nemoćni da spriječe ovaj rat. Mnogi inspektori policije, ANB, tužioci i sudije su na platnom spisku jedne od sukobljenih strana, tako da država ne može da stane na put mafiji, niti zaštiti građane”, kaže Medojević.

Zbog bezbjednosne situacije u zemlji u Podgorici će se, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, održati novi protesti građana. Jedan protest održan je u srijedu, 4. aprila, a organzovale su ga desetak nevladinih organizacija, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova. Oni su zatražili efikasniju akciju države povodom narušene bezbjednosne situacije. Drugi protest pod geslom Život bez straha najavljen je za subotu 7. aprila ispred Skupštine Crne Gore, u organizaciji neformalne grupe građana.

Čeka se odgovor premijera. Dokle?

NAPAD NA NOVINARA SEADA SADIKOVIĆA
Povod priča o muzeju Pepića

Samo dan nakon ubistva u Podgorici, odjeknula je vijest o novoj eksploziji. Ovoga puta bomba je eksplodirala ispred kuće novinara TV Vijesti Seada Sadikovića u Bijelom Polju.

Zabog napada na Sadikovića uhapšena su braća Pepić, Ilhan i Hilmo. Oni su bratanići Husnije Pepića, o čijem je privatnom mjuzeju Sadiković, na karkterističan način za emisiju Bez granica, pravio reportažu. Po nekim ocjenama, Pepić je bio uvrijeđen načinom na koji je tretiran u tom prilogu.

No, Sadiković je ukazao na druge i dublje motive napada na njega. On kaže da mu već duže vrijeme mnogi crtaju metu, a da su napadači u ovom slučaju izmanipulisani. ,,Prijavio sam te prijetnje krajem prošle godine policiji, i to jednog Rožajca iz vladajuće strukture i neke brojeve iz inostranstva. Nisu me ni pozivali iz tužilaštva”, kazao je Sadiković. „Onda dobijam nove prijetnje, za nove priče o Petnjici i Gusinju. U Petnjici na dan izbora radim na ivici incidenta. Nakon tih novih provokacija i direktnih prijetnji uspijevam da dođem do tužilaštva, u februaru ove godine. Tada se verbalnim napadačima pridružuje i vlasnik kuće-muzeja, o čemu sam sa najboljim namjerama pravio priču”, objasnio je Sadiković.

„Žao mi je što su izmanipulisani. Vjerujem da to nije teško shvatiti. Oni su žrtve, pa onda i ja, pa onda svi mi. Tvrdim i ponavljam: krivac je nalogodavac nalogodavca za bombaški napad i to već zna skoro sva Crna Gora”, rekao je Sadiković. On je kazao da je na društvenim mrežama obilježen kao meta, odnosno navodni neprijatelj Bošnjaka. ,,Sve u cilju političkom, opstanka DPS-a na vlasti i pobjede njihovog kandidata za predsjednika, odnosno čuvanja bošnjačkog nacionalnog tijela uz DPS. Dakle, ti ljudi su, duboko sam uvjeren, izmanipulisani iz političkih razloga.”

VASILIJE MILIČKOVIĆ TVRDI DA JE IZBJEGAO ATENTAT
Policija: Nema tragova nasilnog djelovanja

Izborni štab predsjedničkog kandidata Vasilija Miličkovića saopštio je da je na njega planiran atentat.

Prema njihovim tvrdnjama na vozilu kojim je Miličković ove sedmice putovao u Budvu, ,,NN lica su napravila diverziju na motoru, presjekli dovodno kablo za gorivo, i pripremili sve kako bi došlo do eksplozije i time uništili i vozilo i Miličkovića”.

,,Srećom na Braićima kod tunela, otkrio je ovaj podmukli čin i namjeru, izgasio motor i time izbjegao smrt”, navodi se u saopštenju koje je u ime Miličkovićevog štaba potpisao Božidar Vujičić.

Na te tvrdnje uskoro je reagovala Uprava policije. Konstatovali su da je crijevo za gorivo na automobilu Miličkovića oštećeno , ali i dotrajalo. Policija tvrdi međutim da na vozilu nema tragova ,,nasilnog djelovanja” i da je crijevo neko pokušao nestručno da popravi.

Izborni štab Miličkovića pozvao je Upravu policije da dokumentuju njihove tvrdnje, o kako ističu, ,,navodnom i lažnom atentatu”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BESKONAČNO TRAJANJE SUDSKIH PROCESA: Dok nas smrt ne rastavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke istine odavno su jasne. Samo pravosuđe nije u stanju da ih saopšti. Usled beskonačnih istraga i sudskih procesa koji se pokatkad okončaju smrću okrivljenih ili zastarom

 

 

Objavljeno je ove sedmice – preminuo je Željko Vuković, optuženi za saučesništvo u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaj ubistva književnika Jevrema Brkovića 2006. godine. To je na suđenju zakazanom za ovu sedmicu saopštila njegova advokatica Aleksandra Rogošić.  Sada se čeka od Ministarstva unutrašnjih poslova da po zahtjevu Višeg suda u Podgorici potvrdi ovu informaciju. Ukoliko ona bude tačna proces se obustavlja. U prevodu, nakon skoro 20 godina od ubistva Vojičića i napada na Brkovića, proces će se okončati ne presudom i rasvijetljenim slučajem, već smrću jedinog osumnjičenog. U međuvremenu je preminuo i književnik Jevrem Brković.

Na ovonedjeljnom  ročištu advokatica  Rogošić je saopštila da je od Vukovićeve majke dobila informaciju da je preminuo: “Dobila sam informaciju od majke okrivljenog da je preminuo 1. aprila. Istu informaciju je dobio sud od policije. Do narednog pretresa, sud će tu informaciju da potvrdi, kako bi se postupak obustavio”, kazala je Rogošić.

Puniša Vojičić, stric ubijenog Srđana,  saopštio je da sumnja da je Vuković “ubijen ili sklonjen u inostranstvo”. On je sudu predložio da zatraži ispitivanje da li je tijelo koje se nalazi u grobnici zaista Vukovićevo.  Vojićić smatra da je Vuković bio prijetnja nalogodavcima zločina.

Vijesti su u februaru ove godine objavile  transkript razgovora odbjeglog policajca Ljuba Milovića i šefa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera o tome “da je jedan podgorički biznismen” organizovao napad na književnika, kada je ubijen  Vojičić. Brković je više puta tvrdio da je motiv napada i likvidacije njegov roman Ljubavnik Duklje, u kojem je pisao o vezama bivše crnogorske vladajuće političke i poslovne klase s organizovanim  kriminalom.

Vuković je uhapšen u oktobru 2019., a suđenje je počelo naredne godine – četrnaest godina nakon ubistva. I istrage koja je tapkala u mjestu. A onda je nastavljeno tapkanje u sudnicama.

Viši sud je Vukovića u novembru 2022.godine proglasio krivim za saizvršilaštvo u pokušaju ubistva i osudio na tri i po godine zatvora. Međutim u aprilu prošle godine Apelacioni sud je  predmet vratio na ponovno suđenje. Vuković je pušten da se brani sa slobode.

Vuković nije jedini okrivljeni pred crnogorskim sudovima koji je pušten da se brani sa slobode, i ne zna se tačna njegova sudbina ili adresa.  Krajem prošlog mjeseca 15. put odloženo je suđenje dugogodišnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, njenom sinu Milošu i ostalim okrivljenima.  Razlog: jedan od okrivljenih Luka Bakoč i dalje je nedostupan pravosudnim organima i nije došao na glavni pretres. Nastavak suđenja zakazan je za 18.april.

Predsjednica specijalnog vijeća sudija Nada Rabrenović prihvatila je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bakoču sudi u odsustvu.  Odbrana smatra da se nijesu stekli uslovi za suđenje u odsustvu i najavljuje žalbu.  Bakoč se već duže vrijeme ne pojavljuje u sudnici. U međuvremenu je za njim raspisana nacionalna potjernica, a Specijalno tužilaštvo je zatražilo da mu se odredi pritvor. Ako ga nađu.

Da procesi traju u nedogled zbog odlaganja ročišta, ukazali su ove sedmice i iz Sudskog savjeta. Zbog toga su, kazali su, neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.

Osim objektivnih ima i subjektivnih razloga odlaganja i zloupotreba procesnih pravila, saopštio je Radoje Korać, član Sudskog savjeta.  On smatra da bi se tome, planiranjem suđenja i boljom organizacijom, moglo stati na put.  Član Savjeta Dražen Medojević saopštio je da treba mijenjati procesna pravila tako da ne moraju svi okrivljeni doći na sud da bi se ročište održalo.

Savjet je nedavno objavio i Izvještaj o stanju u sudstvu za prethodnu godinu. Podaci su poražavajući.

Sudovi u Crnoj Gori počeli su 2023. godinu sa 51.541 neriješenih predmeta i završili je sa 67.558 neriješenih predmeta. To je ukupno povećanje od 16.017 neriješenih predmeta, odnosno  31,08 odsto, pokazao je redovni godišnji izvještaj Sudskog savjeta.

Izvještaj pokazuje da su  osnovni sudovi  u prošloj godini povećali broj neriješenih predmeta za 16, 36 odsto,  viši sudovi za 32, 90 odsto a Apelacioni sud za čak 64 odsto.

„Ovi podaci ukazuju na opšti trend povećanja broja neriješenih predmeta u pravosudnom sistemu, sa izuzetkom Privrednog suda. Apelacioni sud i Upravni sud zabilježili su porast broja neriješenih predmeta, uz napomenu da je najveći broj neriješenih predmeta povukao Upravni sud, zbog neuobičajeno velikog priliva predmeta u 2022. godini i 2023. godini, što je jedna od najvećih prijetnji efikasnom i efektivnom radu tog suda“, upozoravaju iz Sudskog savjeta.

„Analiza opšteg stanja sudstva u zemlji pokazuje da je povećanje za oko 31 odsto broja neriješenih predmeta samo u odnosu na prošlu godinu, što je indikator ozbiljnih problema u našem sudskom sistemu“, ukazali su iz Građanske alijanse. Naveli su  da to ozbiljno izaziva sumnje u vladavinu prava.

Ove sedmice odloženo je i ročište za kontrolu optužnice za ubistvo Miodraga  Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić. Viši sud je konstatovao da optuženi Luka Bulatović nije primio optužnicu i sud je dao rok da bi spremio odbranu. Olivera Lakić je ranjena u nogu 8. maja 2018. godine ispred vrata zgrade u Podgorici, a 21. maja 2018. godine, ubijen je Miodrag Kruščić dok je sjedio u lokalu Palata  na Starom Aerodromu u Podgorici.

Prema dostupnim podacima, od podizanja optužnice do njene kontrole u sudovima, u prosjeku prođe oko dvije godine. Mnoga ročišta za kontrolu optužnice u važnim procesima koje je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo po rukovodstvom Vladimira Novovića, odlagana su nebrojeno puta. Neki od njih su  slučaj Plantaže, predmet Stanovi…

S druge strane, Akcija za ljudska prava upozorila je nedavno, nakon najave ministra pravde da će ukinuti institute kontrole optužnice, da država svake godine debelo plaća naknade za neosnovano držanje ljudi u pritvoru. Istraživanje Centra za građansko obrazovanje je pokazalo da je od 2009. do 2017. godine, Crna Gora isplatila preko 11 miliona eura na ime naknada za neosnovano lišenje slobode.

Evropski sud za ljudska prava je 2019. godine u slučaju Bigović protiv Crne Gore utvrdio da je država prekršila član 5 Konvencije jer se podnosilac predstavke nalazio u pritvoru preko pet godina.

Istovremeno, taj slučaj suđenja za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića jedna je od najvećih mrlja crnogorskog pravosuđa.

Policijski inspektor Slavoljub Šćekić ubijen je u podgoričkom naselju Tološi, u neposrednoj blizini porodične kuće, 30. avgusta 2005. godine. U avgustu će se od ubistva Šćekića navršiti 19 godina, ali pravosnažne presude okrivljenima za ovaj zločin, još  nema. Sudski procesi se ređaju, ukidaju presude i kreće iznova.  Skoro dvije decenije.

U oktobru 2022. godine, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Saše Borete, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića, Milana Šćekića i Alana Kožara, optuženih  za ubistvo Ščekića. Predmet je ponovo vraćen prvostepenom Višem sudu na odlučivanje. Međutim, Viši sud se oglasio nenadležnim, tako da je sudski proces ponovo u toku pred Apelacionim sudom.

Osim smrću, neki od slučajeva okončavaju se – zastarom. Ove sedmice Uprava policije, objavila je da su identifikovali državljane Crne Gore M. D. i M. R. kao osobe koje su 24. septembra 2010. godine počinile krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na štetu Slavoljuba Šćekića, Milana Popovića, Željka Ivanovića, Ljubiše Mitrovića i Balše Brkovića.  Urednicima, novinarima i saradniku Vijesti  su u septembru 2010.  dostavljena pisma sa porukom: „Gotov si, ti si sledeći!!!“.

Televizija Vijesti objavila je da su poruke poslali Milenko RabrenovićDarko Mijović. Ipak, taj slučaj neće imati sudski epilog.

“Zbog protoka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja, ovaj slučaj ne može biti procesuiran državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, budući da se postupajući tužilac prilikom konstultacija u ovom predmetu, obavljenih u proteklom periodu, izjasnio da je slučaj zastario”, saopštili su iz UP.

Milenko Rabrenović bio je zadužen za obezbjeđenje nekadašnjeg šefa policije Veselina Veljovića, a protiv njega je vođen sudski proces zbog optužbi da je 2011. godine uputio monstruozne prijetnje tadašnjoj novinarki Vijesti Oliveri Lakić i njenoj porodici. Uhapšen je kada i bivši neformalni suvlasnik Bemaksa Aleksandar Mijajlović, zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je švercovala cigarete.

Neke istine odavno su jasne. Samo pravosuđe nije u stanju da ih saopšti. Srećno dobijanje IBAR-a. I Evropi s nama.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

FAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godinu dana od odlaska sa vlasti firme porodice Đukanović bilježe znatno manji profit, tako je dobit Blaža Đukanovića sa 14 miliona eura u 2022., prošle godine pala na manje od milion eura. Nije sve do biznisa, ima nešto i do politike

 

Kada se početkom aprila prošle godine Milo Đukanović povukao sa čela partije, mediji su objavili informaciju da su kompanije porodice Đukanović zaradile preko 27 miliona eura tokom 2022. Preciznije, taj novac prihodovale su firme Blaža Đukanovića, sina tada odlazećeg predsjednika.  Shodno učešću u tim firmama, dobit mlađeg Đukanovića je bila 14 miliona eura.

Neki su mislili da je to labudova pjesma nekrunisanih pobjednika tranzicije, nakon koje im predstoji povratak u realnost i sučeljavanje sa prošlošću. Sanaderizacija koju su prije skoro petnaest godina najavljivali nepopravljivi optimisti, sanjajući evropske snove Crne Gore. Pokazalo se da je stvarnost bitno drugačija. Istina je da su Milo, Aco i Blažo Đukanović, tokom 2023, zaradili tek, za njih skromnih, milion eura. Ali su ostali u igri. Možda čak i šireći najunosnije poslove.

Za tri decenije vladanja, Milo Đukanović nije krio svoj afinitet prema biznisu, najavljujući kako će mu se predano posvetiti po okončanju političke karijere. Već godinu dana Đukanović odmara od politike, a novih biznis poduhvata nema na vidiku. Ili su skriveni od očiju javnosti.

Od onoga za šta znamo i što donosi novac, Đukanović je suvlasnik, sa 25 odsto udjela u Univerzitats, kompanije koja upravlja Univerzitetom Donja Gorica. Pored njega, istovjetne udjele imaju Tomislav Čelebić, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić. Ovo je jedina kompanija, u kojoj Đukanović ima udio, a koja godinama posluje stabilno i ima dobit od preko 250.000 eura.

Istina, Vukotić je među onima koji će, kao poluge bivšeg režima, izaći pred lice pravde zbog optužbi da su zloupotrebljavali pripalu moć. Čineći koristi sebi i ljudima iz svog okruženja. Skupa s njim, ili u drugim ali sličnim procesima, sudiće se Vesni Medenici, Blažu Jovaniću, Veselinu Veljoviću, Petru Ivanoviću, Dejanu Peruničiću, Slavku Stojanoviću, Verici Maraš… Ali mnogima, kako sada stoje stvari, neće. A para nastavlja da se vrti.

Sa svojim kumom Vukom Rajkovićem, Milo Đukanović je suvlasnik kompanije Global Montenegro. Od kraja 2020. ova kompanija je u blokadi, a do danas povjerioci potražuju 12,5 miliona eura. Global Montenegro bila je vlasnik atraktivne parcele u Budvi, koja je još u poslednjoj deceniji postala sinonim za urbanističke zloupotrebe vlasti i njenih partnera iz svijeta biznisa. Devastacija prostora, međutim, nije zaustavljena promjenom vlasti. Čak je i dobar dio zvaničnih investitora ostao isti. Samo su se okrenuli novim vlastima. Pod kojim uslovima, možda i saznamo jednog dana.

Đukanović  senior je svom sinu Blažu 2018. poklonio svoje poslovno prvorođenče na teritoriji Crne Gore – konsultantsku firmu Kapital invest. Dvije godine ranije na Kipru je osnovao ofšor kompaniju koja, prema dostupnim podacima, nije imala poslovnih aktivnosti. Tokom prošle godine dobit Kapital invest-a, u kojoj je Blaž Đukanović jedini vlasnik, bio je pola miliona. To je veliki pad u odnosu na 2022. Tada je dobit bila 5,6 miliona eura.

Nakon što je od oca dobio Kapital invest, Blažo Đukanović je iste godine za samo 40 centi kupio 39 odsto udjela u kompaniji koja se bavi informacionim tehnologijama Kodio. I posao je krenuo, pa je  ta kompanija tokom 2022. godine imala neto dobit od nestvarnih 21,4 miliona eura. Onda se, tokom prošle godine, dobit svela u mnogo razumljivije okvire – 71 hiljadu eura.

Blažo Đukanović je, skupa sa Igorom Burzanovićem, vlasnik firme BB Hidro, preko koje su ušli u posao sa malim hidroelektranama. Ova firma je tokom prošle godine ostvarila profit od 178 hiljada eura, što je uvećanje u odnosu na 2022. kada je dobit bila skromnih 25 hiljada. Ista firma, koja upravlja jednom mHe, tuži državu i traži naknadu štete i izmaklu dobit jer im je obustavljena gradnja male hidroelektrane Slatina.

Sa Burzanovićem, mlađi Đukanović je suvlasnik, i firme BB Solar koja je prošlu godinu završila sa 771 hiljada dobiti, što je bolji rezultat nego 2022. godine, kada su  bili u plusu 124,8 hiljada. Firma BB Invest Group, u kojoj je takođe suvlasnik sa Burzanovićem, prošlu godinu je završila sa minusom od 130 hiljada eura. Firma je osnovana početkom 2022. godine, djelatnost joj je izgradnja stambenih zgrada, a i tokom te godine je imala minus od 139 hiljada eura.

Blažo Đukanović je suvlasnik i u firmi Medeks elektrik, koja je osnovana krajem 2021. godine. I ova firma je u minusu od 948 hiljada eura.

Novi poslovi su na vidiku. U februaru ove godine Blažo Đukanović postao je suvlasnik u firmi Kolašin Valleys, koju su, krajem prošle godine, osnovali Marko Gvozdenović, sin dugogodišnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, i Luka Bećirović, sin biznismena Zorana Ćoća Bećirovića. Baviće se prodajom stanova, apartmana i vila u luksuznom turističkom naselju na kolašinskim skijalištima. Obzirom na ekstremnu ekspanziju gradnje u Kolašinu, posao bi se mogao i proširiti. Pod uslovom da i ostali investitori zaključe kako su Blažo, Marko i Luka potencijalno najbolji prodavci njihovih nekretnina. Na osnovu minulog rada.

Aco, brat Mila Đukanovića, je većinski vlasnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje. Ova nekada državna institucija završila je prošlu godinu sa minusom od 27,5 hiljada eura, a tokom 2022. imala je dobit od 328 hiljada.. Prošlogodišnji pokušaj prodaje banke Poštanskoj štedionici iz Beograda nije okončan dogovorom. Navodno se potencijalnim kupcima nije svidjelo revizorsko mišljenje sa rezervom i procjena o dugoročnoj održivosti Prve banke.

Dok su poslovi na domaćem terenu u opadanju, makar što se ostvarenog profita tiče, Specijalno državno tužilaštvo bavi se poslovima Đukanovića  u inostranstvu. SDT je početkom oktobra 2021. formiralo predmet u vezi sa poslovima bivšeg predsjednika i njegovog sina.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je, u okviru globalne istrage o of-šor kompanijama pod nazivom Pandora papiri, objavila da su Milo i Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

Iz SDT-a još čekaju da im međunarodni partneri dostave dodatne podatke u predmetu protiv bivšeg predsjednika države i njegovog sina, nakon čega će donijeti odluku u slučaju Pandora papiri. Samo što i to nešto sporo ide.

 

Kumovi u blokadi

Kao i firma koju je osnovao sa kumom Đukanovićem i ostale mnogobrojne u kojima je Vuk Rajković imao udjela su propale ili su u blokadi. Podsjetimo, dok je Đukanović bio na vlasti, Rajković je bio direktor mnogih preduzeća – Jugopetrol, Solana, vlasnik festivala Sunčane skale, bio u Upravnom odboru Prve banke

Sjetimo se i da je posredstvom Eurofonda, Đukanovićev kum Veselin Barović, imao namjeru da preproda zemljište Solane. Eurofond je u blokadi od tri miliona eura od 2017.  godine, dok su atraktivne nekretnine iz portfolija nekada najvećeg privatizacionog fonda u Crnoj Gori, uglavnom, promijenile vlasnika. Sredinom prošle godine Barović je dospio na naslovne strane kada je objelodanjeno  da je sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici Miladin Pejović odbio da, na zahtjev policije,  potpiše nalog za pretres kuća Barovića i bivšeg policajca Duška Golubovića. Sudija je, prema informacijama ovdašnjih medija, zaključio da je zahtjev policije neosnovan, pošto nije potkrijepljen valjanim dokazima da bi u tim prostorijama moglo biti pronađeno nešto nezakonito.

Dragan Brković je još jedan kum koji  je dok je Đukanović bio na vlasti dobijao povlašćeno brojne firme, zemljište, kredite… Sada je sva ta, nekad državna imovina, u stečaju ili u blokadi. Prema dostupnim podacima Vektra-Jakić, u stečaju, je 2021. imala minus od 2,9 miliona eura, Vektra Boka – u blokadi, 2022. minus od 3,7 miliona… A Brkoviću, njegovim sinovima Borisu i Bojanu i saradniku Miliću Popoviću sudiće se zbog zloupotrebe ovlašćenja u privredi i pranje novca.

Dušan Ban vlasnik ProHouse koja je prošle godine imala dobit od 692 hiljade eura, što je bolje nego 2022. kada je iznosila 472 hiljade, ali neuporedivo sa 2021. kada je dobit ove kompanije bila 2,5 miliona eura. Pad prihoda je rezultat oduzimanja dugogodišnjeg monopola ove firme na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetani. ProHouse je, uz Dejana Bana i ProHouse Montenegro (vlasnik Željko Mihailović) bila vlasnik Pomorskog saobraćaja kome je prije godinu dana oduzet unosan posao. Postoji pretpostavka da bi jednostrani raskid koncesije od strane Vlade Dritana Abazovića mogao završiti na sudu, ali su vlasnici Pomorskog saobraćaja, u međuvremenu, sa državnom Morskim dobrom, potpisali ugovor o prodaji svojih trajekata, pa je moguće da je time posao zatvoren na obostrano zadovoljastvo.

Zoran Bećirović preko svoje firme Caldero Trading sa Kipra ima vlasništvo u Ski resort Kolašin 1450, koja je 2022. imala neto rezultat od preko 20 miliona eura. Druga firma Ski resort 1600 prošle godine je bila u minusu od 236 hiljada eura. Treća firma Beppler development je godinama u blokadi.

Sa kumom Tomislavom Čelebićem, Milo Đukanović ima udio u Univerzitetu Donja Gorica. Sam Čelebić ima vlasničkog udjela u preko 20 aktivnih firmi. Kompanija Čelebić koja je 2020. imala profit od 1,2 miliona, u 2022. bilježi dobit od samo 24 hiljade. Čelebić agrar je 2022. bio u minusu 200 hiljada, minus od 297 hiljada zabilježila je i Čelebić city, Čelebić loyal, 2022, minus od osam hiljada, Čelebić recreativno minus od 157 hiljada. Dobit je 2022. imala firma Čelebić rent od 195 hiljada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Dominantan utisak je da nijesmo dobili ni jedno ni drugo. Iako je počelo bombastičnom najavom. Jedna od mjera o kojoj Vlada razmišlja kako bi se spriječio rast cijena namirnica je da se trgovinama ograniče marže na najčešće korišćene proizvode, saopštio je sredinom januara potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Pozivajući se na postojeći Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi (usvojen u prvim danima mandata Abazovićeve Vlade u maju 2022.) Đeljošaj je najavio značajno proširenje te liste, ukoliko trgovci pokušaju iskoristiti priliv novca kroz povećanje minimalne penzije za dodatno povećanje cijena. „Ukoliko se oni odluče da povećavaju cijene, jer znaju da će biti početak novih davanja za penzije od 20. februara, onda ćemo i mi jednostrano, bez konsultacija sa privredom odreagovati, jer ćemo štititi interes i standard građana”, priprijetio je resorni ministar trgovcima.

„Ono što planiramo je da proširimo ovu listu – da dodamo (uz brašno, ulje, šećer, so …, primjedba Monitora) domaći sir, flaširanu vodu,  jogurt, jaja od kokoške, krompir, mlijeko, pileće i svinjsko meso, pirinač, makarone, smrznuto povrće i voće, maslac, kajmak, čajnu kobasicu, čokoladu, džem, marmeladu, eurokrem, goveđi gulaš, kečap, maslinovo ulje, svježu i smrznutu ribu, sardine u ulju, negazirani sok, spanać, stiješnjenu šunku, suvu svinjsku slaninu, tvrdokorni sir edamer i gaudu“, nabrajao je Đeljošaj navodeći kako će akcijom bit obuhvaćeni i dječji sapun, dječje pelene, šampon i kupka za bebe i odrasle, pasta za zube, toaletni papir, tečni i praškasti deterdžent i higijenski ulošci.

„To su neke od najosnovnijih stvari koje su od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi“, poentirao je. Onda su se, na neviđeno, pojavile procjene kako bi akcija mogla obuhvatiti i 5.000 artikala. Možda treba precizirati – brašno ili viršle su proizvodi, dok su artikli proizvodi različitih proizvođača, gramaža i pakovanja. Zato u prodavnicama imamo puno više artikala nego proizvoda.

Nakon najave ograničenja veleprodajnih i maloprodajnih marži trgovci su, uglavnom nezvanično, dojavili kako oni nijesu konsultovani u pripremi najavljenih antiinflacionih mjera, te da bi ograničenje marži u tolikom obimu ugrozilo njihovo poslovanje. I, vjerovatno, dovelo do nestašica na rafovima. Među rijetkima koji su se javno oglasili bio je Raško Konjević, generalni sekretar Crnogorske unije poslodavaca (CUP). „Privreda mora imati mogućnost da utiče na ekonomsku politiku i poslovni ambijent”, poručio je Konjević pozivajući na dogovor. „“Definišimo zajedno pravila igre“.

Reagovalo je i Udruženje malih trgovaca. Oni su poručili da bi 450 malih i srednjih preduzeća sa približno 2.500 zapošljenih „sigurno ostali bez posla“, ukoliko se usvoje najavljene mjere. „Ljudi koji se čitavog života bave svojim poslom bili bi u neprilici da svoje firme pošalju u stečaj“, navodi se u njihovom apelu koji je, u konačnom, urodio plodom.

Uporedo su se pojavile i medijske analize (bankar.me) cijena i marži u Crnoj Gori i regionu, koje su pokazale da su ovdašnje cijene u megamarketima uglavnom prosječne ili niže od onih koje nude trgovački lanci iz okolnih zemalja, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine gdje su nešto niže. Čak su zabilježeni primjeri da su određeni artikli u našim radnjama znatno jeftiniji nego u zemljama u kojima su proizvedeni (primjer Carnex kulena koji je u Srbiji bio pet eura skuplji). Dok je uračunata marža prosječna (oko 22 odsto). Sličnu analizu iz Vlade nijesmo dobili.  Tako je ostalo da nagađamo zašto su, recimo, proizvodi za ličnu higijenu u Crnoj Gori znatno skuplji nego u mnogim zemljama Zapadne Evrope – da li je to pitanje visoke marže, troškova nabavke, državnih dažbina ili svega skupa.

Kako su odmicali pregovori vlade i trgovaca, tako se skraćivala lista proizvoda i artikala na koje će biti limitirana maksimalna trgovačka marža (5 do 15 odsto). Dok su kompanije sa radnjama ukupne površine manje od 600 kvadrata izuzete od bilo kakvih ograničenja.

Tako smo od najavljenog sniženja cijena mlijeka i mliječnih proizvoda došli do limitiranih cijena  „mlijeka u tetrapaku bez čepa i jogurta domaće proizvodnje“, od svih vrsta pirinča do „bijele riže dugog zrna u kesi“, pileće i svinjsko meso se pretvorilo u „pile cijelo“ i „svinjski vrat bez kosti“,  od suhomesnatih proizvoda ograničene su marže samo na dio asortimana domaće poizvodnje… (to je vjerovatno najbolji dio prezentovanih mjera pošto bi, ukoliko sniženje cijena bude imalo osjetnije, moglo podstaći kupovinu i potrošnju domaćih proizvoda). Umjesto prvobitno najavljenog sniženja svježe i smrznute ribe dobili smo ograničene marže na tunjevinu u komadićima i sardinu u konzervi („u biljnom ulju bez dodataka“). Dok su neki proizvodi, jednostavno, zaboravljeni. Limitirana je cijena margarina, nutricionisti kažu jednog od najnezdravijih proizvoda koje koristimo u ishrani, ali nije maslaca – iako istraživanja pokazuju da je to jedan od proizvoda na koje trgovine zaračunavaju najveću maržu. Prema nekim podacima iz regiona, i do 50 odsto.

Na drastično smanjen broj proizvoda i artikala obuhvaćenih vladinom akcijom limitirane cijene nadovezalo se i to što je njen početak zbržen mimo roka koji su prethodno dogovorili resorno ministarstvo i najveći trgovački lanci. Pa se pokazalo da ni svi od propisanih artikala nijesu uključeni u kampanju. Makar do početka aprila. A ponuđena pojeftinjenja su, praktično, simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju trgovački lanci nude svojim potrošačima.

Iz URA likuju: njihovom akcijom Stop inflaciji cijene su bile snižene za, u prosjeku, 30 odsto „što je dva do tri puta više od akcije koju sprovodi Spajićeva Vlada“. Dok iz Vlade najavljuju dodatne analize i podatke koji će pokazati prave domete njihovog antiinflacionog projekta. Za sada, novčanik ih nije prepoznao.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo