Povežite se sa nama

FOKUS

CRNOGORSKE ULICE SMRTI: Premijeru, dokle?

Objavljeno prije

na

Nakon dvostrukog ubistva ove subote u centru Podgorice, koje se dovodi u vezu sa ratom kriminalnih klanova koji već godinama odnosi živote, i nadležni su priznali svima očigledno: da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori smrtonosna. Oni kažu – ,,narušena”. I dok država ima očiti problem s mafijom, mafija s državom, sudeći i po načinu na koji se bez straha ubica kretao centrom prije i pošto je izvršio zadatak, očito – nema.

Samo od početka godine u Crnoj Gori desilo se dvanaest eksplozija i šest napada vatrenim oružjem, izračunao je Radio Slobodna Evropa. Većina napada je nerazriješena. U njima je ubijeno troje, a povrijeđeno četvoro ljudi. Posljednje ubistvo odnijelo je i jednu slučajnu žrtvu. Premijer Duško Marković građane je do skoro ubjeđivao da samo kriminalci u Crnoj Gori imaju razloga da se plaše, i da nevinih žrtava – nema. Do posljednjeg ubistva premijer Marković i čelni ljudi bezbjednosnog sektora insistirali su i da je bezbjednosna situacija dobra, a u jednom trenutku je čak okarakterisana i kao odlična. Sve zahtjeve civilnog sektora i opozicije da se zbog nerazriješenih ubistava i eksplozija, te rata kotorskih klanova koji ne jenjava, bude smijenjen direktor Uprave policije Slavko Stojanović, premijer je ignorisao. Stojanovićevi rezultati su, tvrdio je, – odlični.

No, nakon što je u samom srcu Podgorice, u podne, u podgoričkom lokalu Forum, maskirani muškarac u prisustvu brojnih gostiju, ubio prvo četrdesetdvogodišnjeg Radoja Jovanovića, slučajnog gosta, a potom i tridesetjednogodišnjeg Miloša Šakovića koji se dovodi u vezu sa kotorskim klanovima Stojanović je podnio ostavku. ,,Pozdravljamo konačnu ostavku direktora Uprave policije. Cijenimo da je ona realna i logična ne samo u liniji objektivne odgovornosti već i zbog produženo narušenog kredibiliteta policije”, prokomentarisao je za Monitor predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković. On kaže da je bezbjednosna situacija ozbiljna i da zahtijeva ,,radikalnu političku i krivičnopravnu reakciju”.

Osim Stojanovića, ostavku je dao i šef podgoričke policije Jovica Rečević, a uskoro su uslijedila i hapšenja osumnjičenih. Zbog ubistva u centru, podgorička policija je uhapsila Janka i Predraga Vukadinovića. Oni se terete za pomaganje. Janko Vukadinović je tek izašao iz zatvora, gdje je odrobijao dvije godine, zbog optužbi da je bacio bombu ispred vrata stana bivšeg šefa barske policije Miloša Radulovića. Muškarac za kog policija sumnja da je ubica u bjekstvu je, trenutno van dometa policije. Riječ je, kako su izvijestili mediji, o Marku Jovanoviću, navodno povezanom sa barskom kriminalnom grupom.

,,Moram da priznam da me iznenadilo da su konačno i državni organi priznali da je stanje bezbjednosti u Crnoj Gori zabrinjavajuće. Ono je takvo već skoro četiri godine a državni organi svojim radom do sada nijesu uspjeli da značajnije ‘okrznu’ glavne kriminalne klanove, odnosno, nije bilo značajnijih hapšenja i procesuiranja. Još značajnije, nije bilo blokada i oduzimanja imovine, što je jedino efikasno oružjem za suzbijanje organizovanog kriminala”, kaže za Monitor Dina Bajramspahić, iz Instituta Alternativa.

Crnogorski bezbjednosni vrh, na čelu sa premijerom Markovićem, koji je bio dugogodišnji šef državne bezbjednosti, već neko vrijeme obećava da će se država obračunati sa organizovanim kriminalom. No, sve mjere koje su do sada preduzete očito su ostale bez rezultata. Ne računajući dramski efekat. U operaciji Boka, od 17. septembra 2017. godine do 20. marta 2018. godine, podsjećaju Vijesti, izvršeni su pretresi na 152 lokacije koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, i bezbjednosno interesantne osobe. Mediji su obasipani fotografijama specijalaca koji upadaju u stanove osoba označenih da su pripadnici kriminalnih klanova. Rezultat tih akcija u suzbijanju kriminala je – nula. Policija u operaciji Boka nije uhapsila nijednog kriminalca koji slovi za visokorangiranog u hijerarhiji neke od kriminalnih grupa.

Velikih riječi i obećanja opet ne nedostaje. Na posljednjoj sjedinici Vijeća za nacionalnu bezbjednost pozdravljeno je hapšenje osumnjičenih za posljednje ubistvo. Premijer Marković je obećao da će kriminalci vidjeti svoga boga. „Ne smiju građani naše države snositi posljedice kriminalnih vrtloga i klanovskih sukoba. Tražićemo ih na svakoj stopi teritorije Crne Gore, a nalog Vijeća je da ih u zakonitim procedurama pronađemo ma gdje se nalazili, i u inostranstvu”. Grmio je on i ranije.

Nakon međusobnih optužbi između policije i tužilaštva, na prethodnoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbijednost je, radi efikasnije borbe sa organizovanim kriminalom, dogovoreno da se formiraju specijalni timovi sastavljeni od predstavnika različitih institucija, od policije do tužilaštva. Dina Bajramspahić primjećuje da ne vidi čemu to. ,,U jeku rata klanova, Vijeće za nacionalnu bezbjednost ima ‘originalan’ predlog da se formiraju novi specijalni timovi, iako ih je bilo i do sada. Pri tome se u saopštenju ne navodi nijedna riječ tome u čemu je problem sa postojećim specijalnim timom, ni kako funkcionišu postojeći ad hok mješoviti timovi za istrage”, ocijenila je. Dobra vijest je, kaže Bajramspahićeva, to što smo „nakon dvogodišnjeg međusobnog nesarađivanja a na uštrb stanja bezbjednosti”, konačno na zajedničkom sastanku vidjeli predstavnike tužilaštva i policije. ,,Na žalost sve ostalo smo već vidjeli i čuli. Potrebna je ozbiljnija analiza problema u radu i sistemske, smjelije promjene u policiji i tužilaštvu”.

Ona za Monitor podsjeća da je poseban pokazatelj koliko su slabi dosadašnji rezultati borbe s organizovanog kriminala to što nema rezultata kad je u pitanju pranje novca, na šta odavno ukazuje i Evropska komisija. ,,Dok god ne bude takvih istraga, paralelno sa istragama za sva druga krivična djela, od korupcije do trgovine narkoticima, kriminalcima se krivična djela isplate jer ih nakon ‘neosjetnih’ zatvorskih kazni, vani čeka novac koji su stekli nezakonitim aktivnostima”, kaže ona.

Gotovo istovremeno dok je Vijeće dogovaralo nove stare mjere borbe protiv organizovanog kriminala, stigla je vijest – pala je optužnica za pranje novca Jovici Lončaru i Dušku Šariću. Njih dvojica, koje je tužilaštvo postupajući po istrazi italijanskih organa označilo kao članove kriminalne organizovane grupe Darka Šarića, nakon sedam godina procesa pravoznažno su oslobođeni krivice da su oprali 20 miliona eura. Tu odluku donio je Vrhovni sud, nakon oslobađajuće presude Apelacionog suda i tri ukinute osuđujuće presude nižih sudova.

Veselin Radulović, pravni zastupnik MANS-a ocijenio je da je ova presuda poseban pokazatelj koliko je država nemoćna da se izbori sa organizovanim kriminalom. ,,Dok se optuženi za organizovani kriminal bez posebnih teškoća oslobađaju optužbi tužilaštva, ulicama crnogorskih gradova sve češće odliježu ekplozije, vrše se naručene likvidacije i stradaju nevini građani i slučajni prolaznici. Učinioci ovih krivičnih djela bez posebne panike lagano napuštaju lice mjesta i zajedno sa naručiocima ostaju van domašaja bezbjednosnih službi i pravosuđa”, ocijenio je on.

Radulović je kazao da slučaj Šarić nije prvi i jedini u kome tužilaštvo nije dokazalo nijedno krivično djelo licima i grupama čiji kriminal sa druge strane, pravosuđe drugih država uspješno procesuira i izriče osuđujuće presude.

Prema pojedinim procjenama, suština problema je upravo u tome što su mafija i sistem srasli. ,,DPS kao političko krilo mafije je strana u sukobu i njihova politika podsticanja mafijaškog rata i svrstavanja na jednu stranu je tragično pogrešna odluka i samo je dovela do eskalacije sukoba”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, dugogodišnji član parlamentarnog odbora za bezbijednost. ,,Jedan kartel ima podršku države i službi bezbjednosti, pa ovaj rat ima i političku pozadinu i može eskalirati likvidacijama ljudi visokih političkih profila, kako onih iz vlasti povezanih sa jednim od zaraćenih kartela tako i opozicionih lidera, novinara i aktivista civilnog sektora”., kaže on. Jedna od verzija sukoba klanova je da uzrok rata nije tovar kokaina nestao u Valensiji, kako se to obično tumači, već da je izazvan od strane Agencije za nacionalnu bezbijednost sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše.

Škaljarski klan predvodi navodno Ivan Vukotić, blizak saradnik Luke Bojovića i najistaknutijih pripadnika njegovog ganga, koji su narko-poslove nastavili i nakon što im je vođa uhapšen u Španiji, gdje izdržava zatvorsku kaznu od 18 godina. Vukotić u sudskoj evidenciji ima jedno krivično djelo: pomaganje u pokušaju ubistva, izvršeno 2002. Crnogorska policija ga je teretila da je 2014. godine utajio porez u iznosu od oko 22.000 eura. Njegov advokat tvrdio je da istražni organi manipulišu tom istragom, držeći je neosnovano otvorenom, kako bi kontrolisali njegovog klijenta. Vukotić je svojevremeno izašao u javnost sa tvrdnjama da ima spisak policajaca koje plaća mafija. Od istrage o tome, još ništa.

Kavački klan predvodi navodno Igor Božović, koji se nalazi van Crne Gore iz koje je izašao nakon raspisane potjernice. Nebojša Medojević je krajem prošle godine u parlamentu pitao ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića ,,da li istražuju ko je u Specijalnom državnom tužilaštvu uzeo od 50.000 do 100.000 eura da omogući jednom od šefova kriminalnog kavačkog klana Igoru Božoviću da pobjegne”. Medojević je podsjetio da je Božović pobjegao iako je već postojao nalog za njegovo pritvaranje.

Posljednje ubistvo u centru Podgorice takođe se povezuje sa sukobom škaljarskog i kavačkog klana. Osumnjičeni su dio, prema nezvaničnim informacijama policije, kavačkog klana. Navodno se radilo o osveti zbog posljednje eksplozije u Podgorici.

„Rat je ušao u završnu fazu i svaka strana će birati mete koje će nanijeti najveću štetu drugoj strani. Zbog srastanja države sa mafijom, teško je povući jasnu liniju koja razgraničava ova dva svijeta, pa su zbog toga policija, tužilastvo i sudstvo nemoćni da spriječe ovaj rat. Mnogi inspektori policije, ANB, tužioci i sudije su na platnom spisku jedne od sukobljenih strana, tako da država ne može da stane na put mafiji, niti zaštiti građane”, kaže Medojević.

Zbog bezbjednosne situacije u zemlji u Podgorici će se, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, održati novi protesti građana. Jedan protest održan je u srijedu, 4. aprila, a organzovale su ga desetak nevladinih organizacija, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova. Oni su zatražili efikasniju akciju države povodom narušene bezbjednosne situacije. Drugi protest pod geslom Život bez straha najavljen je za subotu 7. aprila ispred Skupštine Crne Gore, u organizaciji neformalne grupe građana.

Čeka se odgovor premijera. Dokle?

NAPAD NA NOVINARA SEADA SADIKOVIĆA
Povod priča o muzeju Pepića

Samo dan nakon ubistva u Podgorici, odjeknula je vijest o novoj eksploziji. Ovoga puta bomba je eksplodirala ispred kuće novinara TV Vijesti Seada Sadikovića u Bijelom Polju.

Zabog napada na Sadikovića uhapšena su braća Pepić, Ilhan i Hilmo. Oni su bratanići Husnije Pepića, o čijem je privatnom mjuzeju Sadiković, na karkterističan način za emisiju Bez granica, pravio reportažu. Po nekim ocjenama, Pepić je bio uvrijeđen načinom na koji je tretiran u tom prilogu.

No, Sadiković je ukazao na druge i dublje motive napada na njega. On kaže da mu već duže vrijeme mnogi crtaju metu, a da su napadači u ovom slučaju izmanipulisani. ,,Prijavio sam te prijetnje krajem prošle godine policiji, i to jednog Rožajca iz vladajuće strukture i neke brojeve iz inostranstva. Nisu me ni pozivali iz tužilaštva”, kazao je Sadiković. „Onda dobijam nove prijetnje, za nove priče o Petnjici i Gusinju. U Petnjici na dan izbora radim na ivici incidenta. Nakon tih novih provokacija i direktnih prijetnji uspijevam da dođem do tužilaštva, u februaru ove godine. Tada se verbalnim napadačima pridružuje i vlasnik kuće-muzeja, o čemu sam sa najboljim namjerama pravio priču”, objasnio je Sadiković.

„Žao mi je što su izmanipulisani. Vjerujem da to nije teško shvatiti. Oni su žrtve, pa onda i ja, pa onda svi mi. Tvrdim i ponavljam: krivac je nalogodavac nalogodavca za bombaški napad i to već zna skoro sva Crna Gora”, rekao je Sadiković. On je kazao da je na društvenim mrežama obilježen kao meta, odnosno navodni neprijatelj Bošnjaka. ,,Sve u cilju političkom, opstanka DPS-a na vlasti i pobjede njihovog kandidata za predsjednika, odnosno čuvanja bošnjačkog nacionalnog tijela uz DPS. Dakle, ti ljudi su, duboko sam uvjeren, izmanipulisani iz političkih razloga.”

VASILIJE MILIČKOVIĆ TVRDI DA JE IZBJEGAO ATENTAT
Policija: Nema tragova nasilnog djelovanja

Izborni štab predsjedničkog kandidata Vasilija Miličkovića saopštio je da je na njega planiran atentat.

Prema njihovim tvrdnjama na vozilu kojim je Miličković ove sedmice putovao u Budvu, ,,NN lica su napravila diverziju na motoru, presjekli dovodno kablo za gorivo, i pripremili sve kako bi došlo do eksplozije i time uništili i vozilo i Miličkovića”.

,,Srećom na Braićima kod tunela, otkrio je ovaj podmukli čin i namjeru, izgasio motor i time izbjegao smrt”, navodi se u saopštenju koje je u ime Miličkovićevog štaba potpisao Božidar Vujičić.

Na te tvrdnje uskoro je reagovala Uprava policije. Konstatovali su da je crijevo za gorivo na automobilu Miličkovića oštećeno , ali i dotrajalo. Policija tvrdi međutim da na vozilu nema tragova ,,nasilnog djelovanja” i da je crijevo neko pokušao nestručno da popravi.

Izborni štab Miličkovića pozvao je Upravu policije da dokumentuju njihove tvrdnje, o kako ističu, ,,navodnom i lažnom atentatu”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠTA JE VLAST OBEĆALA I MOGLA, A NIJE HTJELA DA URADI: Ogledalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanović, Katnić, Žugić, Jovanić… na istom su mjestu gdje ih je ostavio DPS nakon gubitka vlasti. Zato su pravosuđe, tužilaštvo, Ustavni sud, izvršna i zakonodavna vlast u svojevrsnom v.d. stanju. Bolje rečeno – u nokdaunu. A obećali su da ,,ova Vlada treba da bude sve što DPS nije bio”

 

U jutarnjim vijestima slušali smo optimistične najave da bi dionica auto-puta Smokovac – Mateševo mogla biti otvorena za saobraćaj do kraja godine. Poslije podne stigla je slika konvoja skupocjenih automobila sa službenim tablicama kako jezdi nezavršenim drumom. Iako je to, navodno, zabranjeno do završetka saobraćajnice.

Upućeni su objavili  da se u vozilima nalazio premijerov sin Miloš Krivokapić sa službenom pratnjom. Putovao je za Mojkovac gdje se, već nekoliko dana, nalaze njegove sestre  Jelena i Milena. Takođe korisnice državnih vozila i službene pratnje.  Tamo svi skupa, ako je vjerovati saopštenjima mojkovačkog odbora DPS-a, agituju za listu Ne damo Mojkovac, uoči lokalnih izbora zakazanih za prvu nedjelju decembra.

Premijer Zdravko Krivokapić nije se oglašavao ovim povodom. Jeste DF. Ljuti što je za v.d. direktora Monteputa Vlada imenovala Milana Ljiljanića, a ne njihovog kandidata, shodno dogovoru o podjeli vlasti po dubini, iz DF-a su saopšili da je ,,odlazeći premijer Zdravko Krivokapić već po ko zna koji put prekršio koalicioni sporazum parlamentarne većine imenujući za direktora Monteputa izvjesnog Milana Ljiljanića, koji bi trebalo da pojača redove stranke u formiranju koju ovih dana ubrzano konstituišu ministar (Milojko) Spajić i djeca Zdravka Krivokapića”.

Potom su čelnici najjače koalicije unutar vlasti malo i priprijetili. ,,Formiranje nove Vlade i nezavisnog tužilaštva biće prava prilika da saznamo ko je u Vladi učestvovao u švercu cigareta, ko je, i za koji iznos, upropastio akciju hapšenja rekordne isporuke kokaina, da li je neko, i za koji iznos, dodijelio politički azil Telmanu Ismailovu, da li je neko u aktuelnoj Vladi, ili nečija djeca, trgovao ekonomskim državljanstvima, da li su neki ministri i direktori državnih sistema učestvovali u namještanju tendera, da li su nečija djeca vozilima ANB-a putovala na ljetovanje u Grčku, za čijeg sina je klan iz Granda specijalno otvorio auto-put, kao i još hiljade pitanja koje ćemo tek da otvorimo”.

Eto slike i prilike današnjih izvršnih i zakonodavnih vlasti u Crnoj Gori. I još jednog povoda da se prisjetimo obećanja izrečenog u septembru prošle godine, neposredno nakon što su Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović potpisali (još važeći?) koalicioni Sporazum na osnovu koga je u decembru formirana Vlada: ,,Ova Vlada treba da bude sve što DPS nije bio”.  Krivokapić je dodao ,,ako nas uhvatite u korupciji prijavite nas”.

Kome? Ako i DF, skoro petnaest mjeseci nakon konstituisanja nove parlamentarne većine, čeka formiranje nezavinskog tužilaštva. Baš kao i potpredsjednik Vlade.  Abazović je, u nekoliko navrata, ponovio da u njegovom kabinetu postoji više pripremljenih krivičnih prijava koje čekaju promjene u tužilaštvu.  Tih promjena nema isključivo zato što članice vladajuće koalicije neće da se dogovore o pet uglednih pravnika koje Skupština treba da imenuje kao članove Tužilačkog savjeta.

„Upravo sam proglasio novi Tužilački savjet. Tim činom, automatski je prestao mandat dosadašnjem Tužilačkom savjetu”, pohvalio se predsjednik parlamenta Aleksa Bečić početkom avgusta, ponavljajući da ,,nema odlučivanja Tužilačkog savjeta do izbora preostalih članova koje bira Skupština, čime se onemogućava sprovođenje eventualnih brzih, sumnjivih i nekvalitetnih procesa“. Tako smo, umjesto brzih i sumnjivih procesa dobili – ništa. Još gore – još jednu monetu za potkusurivanja u međustranačkim pregovorima članica vladajuće većine o podjeli vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ZIDANJE NA PIJESKU: Jesenje tovljenje budžeta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država se u 2022. neće zaduživati saopštio nam je ministar Spajić. Međutim, u članu 1 predloženog budžeta navode se „pozajmice i krediti“ od sto miliona eura. A u članu 14 piše: „Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339,9 miliona eura“

 

Prijedlog zakona o budžetu za 2022. godinu stigao je u parlament. Iz perspektive poštovanja zakona, u posljednji tren – 15. novembra uveče. I, da se  razumijemo, teško je reći da li je to dobra ili loša vijest za građane Crne Gore.

Ministar finansija Milojko Spajić nema dileme. Nakon što je proljetos predstavio „najbolji budžet u istoriji Crne Gore“ (budžet za ovu, 2021. godinu), on i predloženi budžet cijeni kao „bolji od najboljega“. Pa je,  gostujući na Javnom servisu prošlog petka, predočio da su prijedlog budžeta za ‘22. i set zakona koji ga prate paket koji se ne može razdvajati po principu to mi se sviđa, a to ne. Nego, „uzmi ili ostavi“.

Ili će poslanici u Skupštini usvojiti sve predloženo, pritvrdio je Spajić, ili će njegov/Vladin projekat Evropa sad pasti u vodu. A onda nema većih plata i novih radnih mjesta, poštenijeg oporezivanja, poželjnijeg ambijenta za strane investitore…

Tek što smo razumjeli izrečeno, Vlada je iz skupštinske procedure privremeno povukla četiri zakona, dostavljena parlamentu nepuna 24 sata ranije. Nakon što su oni kojih se ti propisi najviše tiču, iz medija saznali za odluku da se ukinu zakonska rješenja koja predviđaju njihovo finansiranje po osnovu zagarantovanih, procentualnih, budžetskih izdvajanja. Bez prethodnog obavještenja i konsultacija.

Povučeni prijedlozi su predviđali da se, izdaci za manjine, dijasporu, Prijestonicu Cetinje, RTCG (Javni servis), nevladine organizacije, medije, političke partije, Agenciju za sprječavanje korupcije i Centar za obuku u sudstvu i tužilaštvu (spisak nije konačan) finansiraju prema Vladinoj procjeni kvaliteta njihovih projekata. A ne na osnovu, zakonom definisanog, minimuma sredstava koja im pripadaju iz budžeta.

„Ministarstvo će obaviti dodatne konsultacije sa potrošačkim jedinicama koje su predmet izmjena zakona, zbog čega će se privremeno povući iz skupštinske procedure prvi set ovih predloga zakona, da bi se pružila dodatna objašnjenja u vezi sa primjenom, kao i da to ne ugrožava nezavisnost inistitucija, niti njihovu finansijsku samostalnost, već naprotiv”, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Saopštenje nije odagnalo dilemu da li su te „dodatne konsultacije“, u slučaju kada prethodnih nije bilo, isto što i množenje nulom. Odnosno, na koji bi to način Vlada, aktuelna ili neka buduća, vrjednovala programe, recimo, opozicionih partija ili kritički nastrojenih medija i nevladinih organizacija?

Uglavnom, Vlada je već počela sa prepakivanjem svog uzmi ili ostavi paketa. Što  dovodi do pitanja da li će on dobiti neophodnu podršku u parlamentu i van njega.

U srijedu smo saznali da MMF ima ozbiljne rezerve prema Evropa sad programu.  Pojednostavljeno: proklamovani ciljevi su lijepi, ali je predloženi put do njihovog ostvarenja (previše) rizičan.

Ili, jezikom MMF: „Ovi ciljevi su izuzetno poželjni… Međutim, velike promjene usvojene odjednom mogu takođe i da nose značajne rizike od neželjenih efekata. Oni uključuju: (i) rizik od veće ukupne nezaposlenosti i/ili povećanja neformalnog zapošljavanja; (i) rizik od usložnjavanja inflatornih sila i/ili smanjenja globalne konkurentnosti; i (ili) moguće gubitke prihoda za državu i/ili lokalne samouprave, ukoliko namjeravane mjere za povećanje prihoda ne daju očekivane rezultate na održiv način ili se ne sprovedu u potpunosti“.

Skoro identične primjedbe Spajić, njegov kolega Jakov Milatović (ministar ekonomije) i njihovi malobrojni saradnici uključeni u pripremu projekta Evropa sad, čuli su prošle nedjelje u Centralnoj banci. Tamo su članovi Savjeta i Savjetodavnog odbora CBCG prvo „pozdravili zamisao“, da bi potom naglasili kako „implementaciji ovako krupnih reformi treba da prethodi detaljna i višeslojna analizu, koja bi razmatrala moguće izvore finansiranja i precizno kvantifikovala uticaj predloženih mjera”.

Spajić je na sve to odgovorio tvrdnjom kako nemamo vremena za gubljenje. I da su „benefiti programa mnogo veći od potencijalnih rizika“.  Prethodno je sa prijedlogom budžeta protrčao kroz Vladu i predao ga parlamentu. Odakle se DF prethodno oglasio tvrdnjom da za bužet neće glasati. Dok su Demokrate najavile podnošenje dva amandmana (dječji dodatak i naknada majkama) koji bi rashode budžeta uvećali za nekih 80-100 miliona eura. Godišnje.

I bez toga, priča o budžetu za narednu godinu je poprilično komplikovana. U ovom trenutku, recimo, na zvaničnim internet stranicama Vlade i Skupštine možete pronaći tri dokumenta bitno različitog sadržaja. A svi su predstavljeni kao budžet za 2022.

Tako Ministarstvo finansija na uvid nudi nešto što se zove Budžet za građane – 2022, gdje se na tridesetak stranica, više slikom nego riječima, objašnjavaju njegovi mnogobrojni benefiti. Uporniji će, u materijalima sa 46. sjednice Vlade pronaći nacrt budžeta o kome se prošlog petka izjasnio kabinet Zdravka Krivokapića. Taj dokument ima 399 stranica. Dok je stigao u Skupštinu, prijedlog budžeta je narastao sedam puta. Pa će se poslanici izjašnjavati o dokumentu koji teži tačno 2.783 strane. Ako se, u međuvremenu, ne promijeni zbog novog prilagođavanja zakonima koji su privremeno povučeni iz skupštinske procedure.

Iz tog dokumenta saznajemo da će iz državne kase, a na ime isplate naknade za zimnicu, država potrošiti nepuna tri eura (2,98). Ali ne možemo utvrditi u kom se gradu nalazi Ulica Jovana Jovanovića Zmaja ili Bulevar Veljka Vlahovića  čija je rekonstrukcija predviđena kapitalnim budžetom za narednu godinu.

Gledajući tabelu sa planiranim rashodima budžeta možete zaključiti da će izdvajanja za kulturu, sport, nevladine organizacije, političke partije… biti manja od ovogodišnjih.  Da će iznos za isplatu penzija biti neznatno uvećan – ništa, dakle, od ozbiljnije povišice koja bi ispratila rast cijena i zarada. Sa tim u vezi, u prijedlogu budžeta stoji podatak da je ovogodišnja inflacija (januar – septembar) 2,1 odsto. Dan pošto je taj prijedlog stigao u Skupštinu, Monstat je objavio da je inflacija u periodu januar – oktobar bila 3,8 odsto. Idemo dalje.

Listajući budžet(e) ne možete utvrditi, ili makar to nije nimalo jednostavno, kolika su ukupna izdvajanja za zdravstvo. Preciznije, koliko će novca zdravstvenim radnicima i njihovim pacijentima biti na raspolaganju za medicinske usluge, lijekove, novu medicinsku opremu i obećane bolnice.

Tako u „skupštinskom“ budžetu postoji podatak  o Projektu podrške zdravstvenom sistemu preko koga će Montefarm od Svjetske banke dobiti 30 miliona eura „podrške u nabavci lijekova i procjenu održivosti sistema“. Ali, čini se da taj novac nije ukalkulisan u rashode Fonda za zdravstvenu zaštitu koji će za snabdijevanje, plaćanje lijekova koji su uz recept preuzeti u privatnim apotekama i izmirenje dugova dobiti 122,5 miliona.

Dugovi. Država se u 2022. neće zaduživati saopštio je ministar Spajić. Međutim, u članu 1 predloženog budžeta navode se „pozajmice i krediti“ od sto miliona eura. A u članu 14 piše: „Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339,9 miliona eura“. Dvije stranice kasnije, član 15, predlagač navodi kako „nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2022. godini  iznose 500 miliona“, i da će ona  biti pokrivena korišćenjem depozita i „sredstava iz postojećih kreditnih aranžmana zaključenih u ranijem periodu“. Iako za nove puteve, bolnice, brodove ratne mornarice… tek treba pronaći finansijere (kreditore). I to, uglavnom, tek pošto se urade projekti i pribavi neophodna dokumentacija.

Pride, Vlada se naredne godine „može“ zadužiti (ako to parlament prihvati) do 900 miliona „za otkup i/ili refinansiranje postojećeg državnog duga“. I, izuzetno, još 500 miliona za finansiranja deficita u ‘22. i stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje nedostajućih sredstava za 2023. godinu.

Predloženi budžet možemo sagledati i sa malo vedrije strane. U Obrazloženju normativnog dijela zakona o budžetu koji je iz Vlade upućen Skupštini govori se, u cijelom tekstu, o budžetu za 2021. godinu. Taj dio je, po svoj prilici, samo prekopiran iz martovskog izdanja. I svjedoči o ozbiljnosti sa kojom je predlagač pristupio izradi tog dokumenta.

Neupućen čitalac aktuelnog prijedloga budžeta, takođe, može doći u ozbiljnu dilemu da li sljedeća godina počinje 1. januara naredne ili 1. decembra ove godine. Pošto na strani prihoda budžeta za ‘22. Vlada računa na skoro 20 miliona doprinosa za zdravstveno osiguranje. Iako se taj doprinos, prema njenom naumu, ukida od 1. januara. Tako bi se decembarski doprinosi za zdravstvo, na papiru, mogli naći i u budžetu za ovu i u budžetu za narednu godinu!?

Kome nije jasno zašto je to urađeno, neka još jednom pogleda citat sa upozorenjima MMF-a. U borbi protiv budžetskog deficita, sva sredstva su dozvoljena.

Najbolji od oba budžeta aktuelne Vlade čeka stav Skupštine. Nakon što mu predlagač, pred izlazak na veliku scenu, malo popravi šminku.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ESKOBAR U NAŠEM SOKAKU: Ko će u Vladu, a ko na američku crnu listu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li oštre poruke, specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan,  prijetnje crnim listama i sankcijama, uspjeti da promijene situaciju u regionu, vidjećemo. Sigurno je da Vučićeva Srbija ne može biti lider suštinskih promjena na Balkanu.  Kao i da Crna Gora, zarobljena, između Vučićevih ispostava ovdje, uticaja SPC-a, i Đukanovića, ne može iz devedesetih. Tada smo naučili: važne su poruke spolja, al’ je ključan put za koji se odlučimo mi, unutra

 

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan,  nakon posjete Bosni, stigao je  u Crnu Goru. Iako je ovdašnja javnost nakon susreta Eskobara sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, sa kojim se prvo sastao, ostala uskraćena za  detalje razgovora, iz saopštenja koje je uslijedilo nakon tog susreta  iz kabineta predsjednika Crne Gore, jasno je da na najvišim crnogorskim adresama postoji nervoza zbog  posjete visokog američkog zvaničnika.

Ambasada SAD-a je objavila na Tviteru da je Eskobar u razgovoru sa Đukanovićem naglasak stavio na ,,zabrinutost zbog ukorijenjene korupcije u zemlji i podstakao Crnu Goru da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju regionalnih izazova”.

Ubrzo se saopštenjem oglasio i Đukanovićev kabinet. Po toj verziji, Đukanović je govorio da je ponosan na odnose Crne Gore sa SAD-om i njihovom daljem razvoju,  dok Eskobar nije ni zucnuo. Dodatno, oglasio se i  šef Đukanovićevog kabineta Miodrag Radović, da rediguje saopštenje Američke ambasade. On je kazao da ,,tvit Američke ambasade ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora predsjednika Đukanovića i  Eskobara, koji je trajao duže od jednog sata”.

Porijeklo nervoze u kabinetu predsjednika Crne Gore jasno je, ako se imaju u vidu napisi medija da Stejt dipartment razmatra da funkcionere i sadašnje i bivše crnogorske vlasti stavi pod sankcije zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom.

,,Nekoliko političkih funkcionera sadašnje i bivše vlasti, ali i osobe iz biznisa povezane sa njima, mogle bi se naći na crnoj listi Stejt dipartmenta zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom, objavile su Vijesti, pozivajući se na  više izvora.

Američki predsjednik Džo Bajden je Naredbom iz juna ove godine proširio opseg sankcija za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost u regionu.  U Naredbi se  navodi i da su predviđene sankcije (blokiranje imovine u SAD-u, zabrana ulaska u SAD) pojedincima i subjektima odgovornim za korupciju u regionu, uključujući pronevjeru javne imovine, eksproprijaciju privatne imovine radi lične koristi ili u političke svrhe, ili podmićivanje.

Sankcije i crnu listu Stejt dipartmenta, Eskobar je pominjao i tokom posjete Bosni, tako da bi eventualne sankcije za pojedince  u Crnoj Gori bile dio ,,paketa” za region. Sve poruke koje je Eskobar poslao tokom posjete regionu, ali i prethodno tokom susreta sa balkanskim liderima,  odnose se na to da SAD neće tolerisati ne samo korupciju na ovim prostorima, već i lidere koje ga zadržavaju u devedesetim ratnim godinama.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, sa kojim se Eskobar sastao u četvrtak, 30. septembra, potvrdio je da je američki zvaničnik kazao da postoje pripremljene sankcije.  ,,Rekao sam mu da ako nastave prijetiti da mi nećemo razgovarati, on je rekao da ne prijeti već da je to činjenica“, saopštio je Dodik.

Eskobar je više puta  kazao  da postoji mogućnost sankcija u BiH, ali samo „za pojedince“. Nakon susreta Eskobara i Dodika, Američka ambasada u Sarajevu objavila je da je visoki američki zvaničnik u tom razgovoru poručio da ,,prijetnja otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou su antidejtonske i građanima Republike Srpske (RS) ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

Takođe, u video poruci koju je Eskobar uputio odmah po dolasku u BiH,  građanima, visoki američki zvaničnik naznačio je  da ,,su SAD spremne da rade kroz dijalog ali da će učiniti sve što je neophodno da ova zemlja uspije”.  Decidno je poručio: „U BiH neće biti rata“.

Eskobar  je i 26. oktobra na Beogradskom bezbjednosnom forumu rekao da regionu trebaju političari  otvoreni za dijalog. „Ključ za jači Zapadni Balkan je onaj koji stvara inkluziju, integraciju i etničko pomirenje, a ne nacionalističke politike”, kazao je. „ Jedan od najvećih i najviše razočaravajućih izazova je to što se mnogi političari nisu razvijali u svom razmišljanju i da se i dalje raspravlja o stvarima iz 1990-ih koje je trebalo političkom voljom odavno riješiti”. Napomenuo je  i da Aleksandar Vučić ima podršku SAD-a dok je na ,,evrointegracijskom putu”.

Sankcije su u svom pismu američkom predsjedniku Bajdenu pominjali i uticajni američki kongresmeni koji su mu pisali zabrinuti zbog situacije u Srbiji i njenog uticaja na  region.

Posjeta Eskobara Crnoj Gori, govori o zabrinutosti međunarodnih adresa za stabilnost i mir, te reforme u našoj zemlji.

Osim razgovora sa Đukanovićem, Eskobar se u Crnoj Gori sastaje i sa predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem, te predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem.  Da li je tema tih susreta i manjinska vlada kao mogući model prevazilaženja  ovdašnje političke krize,  o čemu se spekuliše, možda bude jasnije nakon odlaska  visokog američkog zvaničnika.

Nebojša Medojević, jedan od lidera DF-a saopštio je nakon susreta Đukanovića i Eskobara, da je ,,američki zvaničnik zatražio  od predsjednika Mila Đukanovića da se povuče i podnese ostavku, kao i da podrži manjinsku vladu Građanskog pokreta URA i manjina, na čijem čelu će biti Dritan Abazović”.  Đukanović će, prema njegovim riječima, u suprotnom biti suočen sa ,,optužbama za šverc kokaina i cigareta”.

Portparol i poslanik DPS-a Miloš Nikolić reagovao je na Medojevićevu izjavu, nazvavši je „halucinacijom“.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ranije je, nakon posjete SAD-u, te susreta sa Eskobarom,  najavio da će biti ,,iznenađenja” tokom posjete specijalnog izaslanika Crnoj Gori, govoreći uglavnom u kontekstu rješavanja krize vlasti.

Eskobar je nakon oktobarske posjete Abazovića Vašingtonu imao i on lični sastanak sa Aleksom Bečićem. U Crnu Goru dolazi dok ona  ulazi u novi krug političke krize, a nakon odustajanja od strane dijela parlamentarne većine od rekonstrukcije Vlade. Demokratski front sada  traži potpuno novu Vladu. Za sada nemaju podršku koalicionih partnera – Demokrata i GP URA.

Analitičari su taj potez DF-a vidjeli  i kao dizanje tenzija pred dolazak Eskobara i pokušaj uticaja na potencijalne odluke američke administracije koje se mogu reflektovati i na taj politički savez. Bilo je najava  iz SAD-a da će se sa nekim vidom sankcija suočiti oni koji usporavaju ili osporavaju proces prozapadne profilacije zemalja Zapadnog Balkana.

Kada je ranije upitan da li vjeruje Vladi Crne Gore, kao i da li NATO treba da dijeli informacije s vlastima u Podgorici, Eskobar je kazao da oni imaju podršku SAD-a. „Nadam se da će nastaviti da odbacuju glasove koji ih udaljavaju od Evrope“, akcentovao je.

Nakon sastanka  Eskobara sa premijerom Krivokapićem, Ambasada SAD-a saopštila je da je američki zvaničnik poručio  da Crna Gora  treba da zadrži fokus na reformama neophodnim za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji.  ,,Sjedinjene Američke Države stoje uz sve koji podržavaju suverenu, inkluzivnu i građansku Crnu Goru”, poručio je Eskobar.

Tokom sastanka sa Bečićem, sudeći prema zvaničnim objavama u fokusu je bila reforma tužilaštva, te propisi poput popisa. Kako se navodi na Tviter nalogu Ambasade SAD-a, Eskobar je danas razgovarao sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem ,,kako bi podstakao reformu tužilaštva i izbornih zakona”.

Eskobar je nakon sastanka sa Krivokapićem ohrabrio je snažniju ekonomsku integraciju regiona. Američki zvaničnik je i tokom posjete BiH, saopštio da SAD podržavaju incijativu Open Balkan. Open Balkan  sada uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, a prethodno je bila  poznata kao mini-šengen.

Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda, uzjavio je za DW tada da problem s ovom inicijativom nastaje kada pokušate da analizirate gdje su njeni  konkretni plodovi.

„Ako je Srpska napredna stranka (SNS) već deset godina na vlasti, mi bismo već morali da vidimo neke značajno vidljive pomake i intenziviranu ekonomsku saradnju, ali toga nema”. Ukazujući da oklijevanje ostalih zemalja regiona da se priključe toj inicijativi, Beširi je ocijenio: ,,Način kako se Srbija ophodi prema Crnoj Gori, a djelimično i prema Bosni i Hercegovini, te zemlje sprečava da budu dio nečega gdje se Srbija vidi kao nekakav rukovodilac te inicijative. Problem je, dakle, odnos Srbije prema državnom suverenitetu Crne Gore, a što se tiče Bosne i Hercegovine, mislim da problem leži u nesuočavanju Srbije sa svojom ratnom prošlošću“.

O suočavanju Srbije, odnosno njenih političkiih predvodika, i nacionalističke inteligencije,  sa ratnom prošlošću  dana rječito  govori hapšenje aktivistkinje Aide Ćorović, koja je 9. novembra  na Dan međunarodne borbe protiv fašizma, jajima gađala mural ratnog zločinca Ratka Mladića, koji se  mjesecima nalazi na uglu Njegoševe i Ulice Alekse Nenadovića, na Vračaru. Kasnije je na mural kofu bijele boje prosuo član Socijaldemokratske partije Srbije Đorđo Žujović. Grupa desničara je ubrzo nakon što je Đorđo Žujović bacio farbu na mural, pokušala da ga očisti.

,,Aleksandar Vučić ponovo se uvukao u bunker Ratka Mladića“, prokomentarisala je za Slobodnu Bosnu, taj događaj Vesna Pešić.

Hoće li Eskobarove oštre poruke, prijetnje crnim listama i sankcijama, uspjeti da promijene situaciju u regionu, vidjećemo.  Sigurno je da Vučićeva Srbija teško može biti lider suštinskih promjena u regionu. Kao i da Crna Gora, zarobljena, između Vučićevih ispostava ovdje, te uticaja SPC-a, i Đukanovića, ne može dalje od devedesetih.

Još tada smo naučili: važne su poruke spolja, al’ je ključan put za koji se odlučimo mi, unutra.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo