Povežite se sa nama

FOKUS

PREDSJEDNIČKI IZBORI: Đe su bili, šta su radili

Objavljeno prije

na

Konačno su poznati kandidati za predsjednika Crne Gore čija će se imena pojaviti na glasačkom listiću na izborima 15. aprila. Redom: Marko Milačić, Mladen Bojanić, Hazbija Kalač, Vasilije Miličković, Dobrilo Dedeić, Draginja Vuksanović, Milo Đukanović. Biće to sedmi predsjednički izbori od uvođenja višepartijskog sistema, koji Crna Gora, evo 28 godina, nije baš ukapirala. I dalje bira jednu partiju i njenog kandidata za presjednika. Ali, budućnost je pred nama.

Milo Đukanović, kandidat je vladajuće Demokratske partije socijalista, podržali su ga koalicioni partneri: Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate, partije koje zastupaju albansku manjinu, Hrvatska građanska inicijativa.

O njegovoj biografiji nije moguće bilo šta novo reći – živimo je gorepomenutih 28 godina. Šest puta je bio premijer, jednom na mjestu predsjednika Crne Gore. Nastupa pod sloganom ,,Milo Đukanović – za stabilnost i napredak Crne Gore”,

Na glasačkom listu imaće broj sedam. Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević primijetio je kako je sedam mistični broj i prognozirao da će ,,15. aprila Đukanović biti broj jedan”.

Nije se sjetio Tarzan: Đukanović je za predsjednika DPS-a posljednji put izabran na Sedmom kongresu partije, ali u pravu je oko mistike. Hipokratu se pripisuje izreka: ,,Broj sedam, svojim tajnim silama, održava u bivstvovanju sve stvari, on omogućava život i kretanje, on ima uticaj čak i na nebeska tijela”. Baš kao Đukanović, ako se, ipak, izuzme ovo posljednje. S druge strane, Bog je svijet stvarao šest dana, a sedmi sjeo da odmori. Đukanović nije mogao da sebi priušti taj luksuz. Ako se zaustavi, pašće.

U kampanju je krenuo iz rodnog Nikšića. Pozvao je građane da pokažu odlučnost i sposobnost da se odbrane mukotrpno izgrađeni temelji dostojanstvene Crne Gore.

,,Crna Gora je na raskrsnici da sačuva mir, međuetnički sklad. Imamo težak i lak zadatak. Težak jer razumijem da je mnogim ljudima postalo teško da svake godine vodimo istorijski važne bitke. Znam koliko to remeti mir. Lako je jer u odnosu na ovu dilemu mi smo odavno odlučili. Mislim da bi svako zdravorazumsko čeljade teško sebi moglo objasniti drugačije mišljenje”, kazao je Đukanović.

Za kandidata najvećeg dijela opozicije Mladena Bojanića kazao je da mu izgleda kao ,,sirak tužni bez iđe ikoga”, dok za kandidatkinju SDP-a Draginju Vuksanović misli da je žrtva ambicije predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića. Upozorava pristalice kako ,,da samo mali broj ljudi nije glasao kako je glasao”, ne bismo postigli ovo što smo postigli. To je jasan poziv na mobilizaciju: svaki glas je važan, predsjednik DPS-a zna da je na čelu raspolućene zemlje.

U tom smislu zanimljivo je da se Đukanović reklamira kao ,,lider, državnik, predsjednik svih građana”. Ovo posljednje pokušao je, pri kraju naspupa da objasni u Nikšiću. Otprilike, nužno je započeti proces pomirenja, zna on da ga panjkaju da je stvorio podjele, ali to rade nerazumni ili zlonamjerni tačno… Ispalo je prilično tuc-muc. Možda postoji univerzum u kojem Milo Đukanović može da bude predsjednik svih građana Crne Gore, ali to nije ovaj.

Mladena Bojanića za predsjednika Crne Gore predlažu Demokratski front, Demokrate, Građanski pokret URA, SNP. Odustajući od kandidature, građane su da daju podršku Bojaniću pozvali Đorđije Blažić i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. Slogan njegove kampanje je: ,,Da, zajedno možemo”.

Bojanić je ekonomista, političku karijeru počeo je 2012. godine u novoosnovanoj stranci Pozitivna Crna Gora. Napustio je stranku 2014. zbog sukoba sa predsjednikom Darkom Pajovićem. Tada je Pozitivnu napustio i sadašnji predsjednik pokreta URA Dritan Abazović. Obojica su zadržali mandate u Skupštini i nastupali kao samostalni poslanici. Kao član pokreta ,,Otpor beznađu”, bio je dio liste sa kojom je Demokratski front nastupao na parlamentarnim izborima 2016. godine, ali nije zauzeo poslaničko mjesto.

,,Kampanja će biti primjerena ekonomskom trenutku u kojem se nalazi Crna Gora i svi njeni građani”, kazao je Bojanić nakon predaje potpisa podrške Državnoj izbornoj komisiji. ,,Boriću se protiv onog što predstavlja drugi kandidat – protiv korupcije, kršenja ljudskih prava, nepotizma”.

Prvi promotivni skup održao je na Cetinju. Kazao je da je njegov osnovni cilj da Crna Gora postane evropska država u pravom smislu te riječi, moderna država i moderno društvo. Bojanić se zapitao i kakav to plan, koji nije imao vremena da ispuni u proteklih 27 godina, može da predstavi Crnoj Gori kandidat DPS-a. ,,Jedini plan koji Đukanović namjerava da ispuni je da vlast u Crnoj Gori pređe u diktaturu”, smatra Bojanić.

Prva odluka koju će, kako kaže, kao predsjednik donijeti, jeste da okupi sve političare, predstavnike građanskog društva, ugledne profesore na zajednički dogovor o budućnosti Crne Gore. ,,Posvađani ne možemo ništa”.

,,Moramo zaustaviti mlade ljude da odlaze iz Crne Gore. Moramo spriječiti da se obistini ona poslovica po kojoj loši đaci bježe iz škole, a dobri bježe iz Crne Gore”, kazao je Bojanić.

Za ovdašnje prilike, Bojanić je neobičan po tome što govori svoj stav o trenutno aktuelnim pitanjima. Povodom događaja na Kosovu, osudio je hapšenje srpskog zvaničnika i ocijenio da je riječ o teškom incidentu koji treba da nas zabrine. O protjerivanju ruskog počasnog konzula, kazao je da je ishitren potez. Nije važno slagati se ili ne sa Bojanićevićim mišljenjima, važno je da se zna šta ko misli.

Kandidatkinju Socijaldemokratske partije Draginju Vuksanović, osim njene stranke, podržava Demos Miodraga Lekića. Ona je prva žena koja se kandidovala za predsjednicu Crne Gore. Doktorka je pravnih nauka i predaje na Univerzitetu Crne Gore.

Ona je kampanju počela i prije ozvaničenja kandidature, obilaskom crnogorskih opština. Prepoznata je kao protivnica pošto – poto privatizacija. U Herceg Novom je, na primjer, kazala da neće dozvoliti da se Institut Simo Milošević pretvori u apartmansko naselje, a da 600 vrijednih radnika ostane na ulici. „Mamula će nakon političkih promjena opet biti mjesto pijeteta i sjećanja na antifašističke borce, a ne DPS kockarnica”, rekla je Vuksanović tokom obilaska ostrva Mamula. Ocjenjuje da se nigdje u civilizovanom svijetu mjesta posebne pažnje, poput logora u kojem su zatvarani patriote Boke, Crne Gore i Jugoslavije, ne pretvaraju u komercijalne sadržaje poput kockarnice ili čak nečeg još goreg.

Kandidatkinja SDP-a pokušava da privuče glasove žena. U Podgorici je posjetila Sigurnu žensku kuću gdje je kazala da je ,,poražena odnosom koji crnogorska vlast ima prema ženama koje su stub našeg društva”, te da je ,,vrijeme da država konačno prema njima počne da se ponaša majčinski a ne maćehinski”. Obećala je osnivanje alimentacionog fonda za samohrane majke. Ranije se solidarisala sa majkama sa troje i više djece.

Marko Milačić, kandidat je novoformirane političke partije Prava Crna Gora na čijem je čelu. Politikolog, radio je kao novinar na RTCG, u sarađivao je u Monitoru, Vijestima, piše za ruski Sputnjik na srpskom jeziku. Otpor članstvu Crne Gore u NATO savezu pokazivao je djelujući u Pokretu za neutralnost Crne Gore i organizaciji Otpor beznađu.

Povodom protjerivanja počasnog konzula Ruske Federacije u Crnoj Gori Bora Đukića Milačić je kazao: „To je samo jedna poruka, obračunati se sa Rusijom. Ja ovaj napad i protjerivanje, počasnog konzula Rusije, državljanina Crne Gore vidim kao direktni napad na moju kandidaturu”. Milačićeva kampanja zasad je obilježena konferencijama za štampu.

Hazbija Kalač kandidat je vanparlamentarne Stranke pravde i pomirenja. Ta partija se ranije zvala Bošnjačka demokratska zajednica i Kalač joj je na čelu. Kalač je politički protivnik DPS-a i Bošnjačke stranke. Učestvovao je na građanskim protestima. Zalaže se za uspostavljanje vladavine prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Vasilije Miličković je nezavisni kandidat. Poslovan čovjek. Dugo je bio na čelu manjinskih akcionara Elektroprivrede, i kritikovao način na koji država upravlja tim preduzećem. Protiv državnih funkcionera podnosio je više krivičnih prijava zbog poslova štetnih po državu. Zalaže se za promjenu Izbornog zakona kako bi građani glasali za otvorene liste, odnosno za pojedince, ne političke partije.

Niotkuda se, u posljednji čas, kao kandidat više vanparlamentarnih stranaka i organizacija pojavio Dobrilo Dedejić.On je nekadašnji funkcioner Srpske narodne stranke. Najavljuje da će se boriti protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, a za stvaranje „buduće jedinstvene srpske države”. Ne zna se kojim je snagama Dedejić skupio potpise, organizacije koje ga podržavaju nijesu prebogate članovima.

Prema podacima MUP-a, objavljenim u januaru, pravo glasa ima 534135 građana Crne Gore. Tu oni – tu sedmoro veličanstvenih.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Nepisano je pravilo: tamo gdje imate višak otpadnih voda – fali one podesne za piće. Podgoričani su već navikli da, s proljeća i jeseni, poslije svake obilne kiše ne koriste za piće vodu sa izvorišta Mareza.

Ovog ljeta imali smo ozbiljnije probleme. Mještani naselja Kuće Rakića bili su bez vode više od dva mjeseca. A jednom, kada je voda potekla iz česama skoro 250 domaćinstava u tom naselju, bila je ofarbana u plavo. Do danas se ne zna zašto.

Nakon njihovih protesta i blokade saobraćajnice između Podgorice i Tuzi, iz Vodovoda su se dosjetili: gasiće vodu dijelu Podgorice, svake večeri istom naselju (!?), da bi je obezbijedili za Kuće Rakića. Par dana/noći kasnije problem je ipak riješen na elegantniji način – djelimičnom preraspodjelom vode iz vodovodnog sistema opštine Tuzi.

Višak neprečišćenih otpadnih voda i manjak vode za piće imaju zajednički uzrok. Širenje Podgorice i po vertikali (u visinu) i po horizontali, često na divlje, bez planiranja i projektovanja, nije ispraćen adekvatnim razvojem infrastrukture. Neplanska gradnja dovela je do toga da postojeći kapaciteti infrastrukture jednostavno nijesu dovoljni da zadovolje potrebe svih stanovnika Glavnog grada. Starih i novih.

Zato ljetošnje incidente ne treba posmatrati kao izuzetak, već najavu ozbiljnih infrastrukturnih problema koji nas čekaju u skoroj budućnosti.  Ne samo u Zetskoj dolini.

Prvi put nakon što je Regionalni vodovod pušten u rad, nedostatak vode osjetio se i na crnogorskom primorju (u dijelu koji se vodom napaja sa izvorišta Bolje sestre u Skadarskom jezeru).

Tako se Petrovac, u špicu turističke sezone, suočio sa višednevnim restrikcijama vode u poslijepodnevnim i večernjim časovima. „Takva situacija je izazvala značajne negativne posljedice i nezadovoljstvo turista uključujući brojne otkaze rezervacija i potencijalnu štetu za lokalni turizam. Restrikcije u snabdijevanju vodom koje su uvedene bez najave, navodno zbog dugotrajne suše i povećane potrošnje tokom ljetnjih meseci, su doprinjele da  trenutna situacija u hotelima i ostalim smještajnim kapacitetima postaje neprihvatljiva i haotična. Ove restrikcije se najčešće manifestuju kroz redukcije u snabdijevanju vodom, smanjeni pritisak i povremena isključenja i to u periodu kad je najpotrebnija, odnosno u popodnevnim satima do ponoći”, navodi se u zajedničkom saopštenju hotelijera sa tog dijela budvanske rivijere.

Iz opštine Budva nijesu se oglašavali.  Em nije imao ko (kriza lokalne vlasti i ponavlajnje proljetošnjih, vanrednih, ozbora), a i ti što su mogli imali su prečih briga. Jedna od njih: smeće je ove godine, prvi put nakon devastirajućih devedesetih prošlog vijeka, zatrpalo budvanske ulice.

„Prepuni kontejneri, smeće odloženo gdje mu nije mjesto, nesnosan smrad koji se svuda širi – slika je Budve ovoga ljeta“, piše sredinom avgusta dopisnik ND Vijesti Vuk Lajović. „Uprkos borbi Komunalnog preduzeća, opšti utisak je da grad nikada nije bio prljaviji“. Fotografije iz turističke prijestonice takve su da ih ne treba opisivati.

Od upućenih smo čuli da Budvi, i ne samo njoj, nedostaju komunalni radnici, kontejneri, vozila za odvoz smeća ali i dobre navike domaćih stanovnika i mnogobrojnih gostiju kada je u pitanju tretman otpada.

Sa viškom smeća borili su se i stanovnici Glavnog grada. Jednako na periferiji i u novim naseljima, elitnim makar po cijeni kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora. Uz koji nije obezbijeđeno dovoljno prostora za odlaganje smeća. Mediji su više pažnje poklanjali drugima, pa smo imali priliku da pratimo kako su stanovnici Siti kvarta porušili smećem zatrpana kontejnerska ostrva u svom naselju. Ideja im je bila da se na taj način oslobode nagomilanog smeća i sebi obezbijede kvalitetnije uslove života. Dobili su – divlje deponije (vidi fotografije).

Tretman smeća u Nikšiću postao je tema političkih rasprava. Glasnogovornici bivših i sadašnjih lokalnih vlasti sporili su se da li se smeće sa gradskih ulica odlaže/deponuje (DPS) ili samo pretovara (Demokrate) u halama Željezare. Uglavnom, zbog tradicionalnog požara na deponiji Mislov do, komunalci smeće iz Nikšića odvoze na deponiju u Podgoricu. To dodatno košta. Dok ima mjesta na Ćemovskom polju.

Ko nema kud sa otpadom, poput opštine Rožaje, deponuje ga na divlju deponiju i pali. Što ne izgori, završi u Ibru. Koji je baš ovih dana – presušio u dijelu toka od Rožaja prema granici sa Srbijom.

Sredinom avgusta mještani nikšićkih naselja Straševina i Kličevo blokirali su put Nikšić- Podgorica kod tunela Budoš, zahtijevajući da se izmjesti otpad (grit iz brodogradilišta u Bokokotrskom zalivu) ilegalno deponovan na privatnim i državnim parcelama u njihovim naseljima. Otpad , navodno, nije otrovan ali će, prema dogovoru sa lokalnim vlastima, on ipak biti premješten na neko drugo mjesto.

I najnovija priča dolazi sa periferije Nikšića. Iz NVO Zagrad Montenegro tvrde da je u Župi, u mjestu Bunić, sredinom nedjelje zakopano više od 50 uginulih krava „sa neke farme u Nikšiću ili Danilovgradu“. Lokacija na kojoj su zakopane uginule životinje nalazi se pored lokalnog puta, na stotinjak metara od Liverovićekog jezera. Mještani ne znaju ko je to uradio i da li je taj neko imao bilo čiju dozvolu za ovaj, čini se ilegalan, posao.

Konačno, ljetošnji raspad elektroenergetskog sistema u Crnoj Gori, doduše kratkotrajan, upozorava da je i ovaj dio infrastrukture možda već preopterećen, nedovoljno dobro održavan ili i jedno i drugo. Još kada se, uz konstantan rast potrošnje, prenosna i distributivna mreža  dodatno opterete energijom iz sve brojnijih solarnih elektrana koje se grade ili, za sada, samo najavljuju, cio sistem bi se mogao naći u velikim problemima. Platiće – potrošači.

Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta. Očigledno je da je obim problema mnogo veći. Zato i sredstva koja možemo obezbijediti, ili ih već imamo na čekanju, treba promišljeno rasporediti prema listi prioriteta koju bi, opet, neko trebao da utvrdi. A da mu mi ostali vjerujemo. Puštanje u rad kolektora ili sanitarne kade (deponije) nije ni izbliza tako atraktivno kao što je presijecanje trake na autoputu, ali može biti jednako korisno. Ponegdje i korisnije.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Ove političke jeseni, kada je u pitanju politička promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference.  Nekadašnja Đukanovićeva i Markovićeva  partija, Demokratska partija socijalista,  kao nosioca svoje liste odredila  je doktora  Nermina Abdića koji radi na Klinici za Ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore. Abdić je Član je Opštinskog i Izvršnog odbora DPS Podgorica, kao i izvršni sekretar Odbora DPS Glavnog grada.  Lider DPS-a Danijel Živković predstavio ga je kao “omiljenog ljekara” i  “podgoričkog komšiju”.

I nosilac liste novoformirane partije bivših ministara u Vladi Dritana Abazovića, Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića je ljekar. Tu listu predvodi doktor Vuk Kadić  aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. Nerijetko se, recimo,  u kampanji PES-a naglašava da su Injac i Mujović i univerzitetski profesori. Jelena Borovinić Bojović je ljekarka i bivša ministarka zdravlja.

No, iako se kao nosioci lista biraju profili po modelu omiljenih stručnjaka  i komšija, kampanju uglavnom vode iskusni političari, lideri partija  i vlastodršci. Reklama je jedno, život drugo.

Na predstavljanju liste DPS-a govorio je  i bivši višedecenijski vođa Milo Đukanović.  Duško Marković je  na posterima pored Ilije Mugoše. A neke od lista nose nazive visokih državnih funkcionera, koja služe samo za predizbornu kampanju. Poput recimo liste Pokreta za Podgoricu, URA i PzP, čiji je nosilac Luka Rakčević, ali koja u nazivu ima ime predsjednika države Jakova Milatovića. Ili recimo liste PES-a i Demokrata, koja nosi naziv Mujovića. Na  zajedničkoj listi PES-a i Demokrata nalazi se  čak pet ministara,

“Ako predsjednik države, ako ministar, na kraju krajeva, funkcioner izvršne vlasti, ne planira da bude dio gradskih vlasti, na taj način dovodi u zabludu birače prosto pogrešan utisak da će se neko odreći državne funkcije kako bi direktno učestvovao ili imao neku ulogu u lokalnoj vlasti”, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju.

Ima i lista koje, poput Preokreta Srđana Perića, kampanju vode u smjeru vraćanja moći akumulirane u partijama građaninu. “Na našoj listi su ljudi koji nisu toliko poznati u medijima, već u svojoj profesiji. Politika se pretvara u golu grabež i stvaranje interesnih grupa. Potrebno je da vratimo političku kulturu”, ocijenio je Perić.

Ima i onih “tradicionalnih” modela, gdje su nosioci lista odbornici, poslanici i lideri partija. Listu Evropskog saveza tako predvodi poslanik SD Boris Mugoša. Bivši ministar pravde Andrej Milović na čelu je liste  svoje novoformirne partije. Nosilac liste Bošnjačke stranke je Edin Tuzović, predsjednik Opštinskog odbora te stranke u Podgorici.  Luka Rakčević je dugogodišnji odbornik u podgoričkom parlamentu i doskorašnji  zamjenik gradonačelnice Glavnog grada.

Uglavnom biće gužva. I biće obećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo