Povežite se sa nama

MONITORING

Decenija duvanske istrage

Objavljeno prije

na

selzi

Sutkinja Rosa Kalija di Pinto nastaviće 19. aprila pred Sudom u Bariju preliminarno saslušanje po zahtjevu tužilaštva da se pokrene sudski proces protiv crnogorskih i srpskih državljana i grupe osumnjičenih italijanskih mafioza. Tužioci Đuzepe Šelzi i Eugenija Pontesulja okrivljuju ,,duvanski kartel i institucionalni vrh Crne Gore za pripremu, organizaciju i izvođenje kriminalnog posla korišćenjem resursa organizovane mafije”. Narednih mjeseci će se definitivno znati da li će epilog istrage duge deceniju biti suđenje za ,,šverc duvana” ili, ,,tranzit cigareta”, kako se kod nas zvanično naziva. Tužilaštvo je prikupilo zamašnu dokumentaciju iz desetak država, uključujući i of-šor destinaciju Aruba (ostrvsku državu u Karibima), radi provjere kanala pranja novca. Na posljednjem ročištu, koje je održano 18. januara ove godine, tužilaštvo je zahtijevalo odlaganje zbog prijevoda dokaza koji su pribavljeni iz Arube.
Tokom svih ovih godina se italijanska istraga u Crnoj Gori koristila i kao sredstvo političkih borbi. U paljbi javnih optužbi i kontraoptužbi kao da je zaboravljena hronologija istrage koja, po vremenskom trajanju i kompleksnosti, upućuje na zaključak o njenoj ozbiljnosti.

Istragu je dr Šelzi, iz odsjeka za anti-mafijaške istrage tužilaštva u Bariju, pokrenuo 1999. po osnovu teritorijalne jurisdikcije, jer su se na udaru našli pripadnici mafijaške organizacije Sveta ujedinjena kruna iz regije Pulja. Utvrđeno je da švercovane cigarete u Italiju pristižu pomorskim putem iz Crne Gore.
Dosad objavljena dokumentacija – poput prisluškivanih razgovora Dušanke Pešić, koja je bila na dužnosti trgovinskog konzula Crne Gore u Milanu – svjedoči da su Šelzijevom istragom crnogorski građani obuhvaćeni i prije nego što je 27. novembra 2001. tužilaštvo i službeno pokrenulo postupak kako bi pronašlo i dokumentovalo podatke o ,,jugoslovenskim partnerima” Svete ujedinjene krune, sa radnom pretpostavkom da su oni ,,unutar institucionalnog vrha”.

U to vrijeme, dimenzije ,,šverca duvana” nijesu bile tajna ni za koga, jer je zagrebački Nacional do septembra 2001. objavio glavne činjenice iz famoznog serijala o ,,mafijaškom bosu Balkana”, Stanku Subotiću i njegovim partnerima, od kojih je glavni Milo Đukanović. I Srećko Kestner, koji je sa Subotićem 1990-ih imao zajedničke of-šor firme, dotad se oglasio intervjuom u Nacionalu.
Paralelno sa istragom iz Barija, tužilaštvo u Napulju je 2000. odmah kao glavni target izabralo Đukanovića, jer ga je povezalo sa kriminalnom organizacijom Paola Savina. Raspolagalo je dokazima da je Đukanović, preko povezanih lica, izdao Savinu licence za ,,šverc” alijas ,,tranzit”. Napuljski sud je juna 2003. odbacio zahtjev da se protiv Đukanovića odobri mjera istražnog pritvora. Uslijedila je žalba Apelacionom sudu na tu presudu, ali je ona odbijena aprila 2004. sa obrazloženjem da Đukanović, kao premijer, ima međunarodni imunitet od krivičnog gonjenja. Nova žalba napuljskog tužilaštva je uslijedila pred trećestepenim Kasacionim sudom Italije koji je presudom od 17. septembra 2004. usvojio žalbu i zaključio da Đukanović nema međunarodni imunitet, jer Crna Gora, u to vrijeme, nije bila nezavisna država. Napuljsko tužilaštvo je potom svoje dokaze predalo dr Šelziju koji je objedinio istragu a odluku Kasacionog suda Italije takođe priključio svojim spisima.
U međuvremenu, dr Šelzi je 24. jula 2003. poslao investigatore DIA (Direzione Investigativa Antimafia) u stan na adresi Via Andera Solari br. 32 u Milano, gdje je bilo prijavljeno sjedište ,,crnogorske diplomatske misije” koju je vodila Dušanka Pešić. DIA je obavila pretres i zaplijenila dokumentaciju. U njenim telefonskim imenicima bili su telefonski brojevi Mila i Aca Đukanovića, zatim Andrije Draškovića (u Beogradu osuđen kao ubica, sada takođe na Šelzijevoj optužnici), Stanka Subotića, Duška Ban (radio u Subotićevoj firmi Mia)…
DIA je presrijetala i telefonske razgovore Pešićeve sa braćom Đukanović, Milanom Roćenom, Duškom Markovićem, Veselinom Barovićem, Andrijom Jovićevićem (tadašnji šef policije)… Njeni prisluškivani razgovori sa Paolom Savinijem i drugim povezanim licima, sada su glavni dokazni materijal za tužilaštvo u Bariju da je bila umiješana i u krivično djelo ometanja istrage. Početkom 2001. Dušanka Pešić je u razgovoru sa Savinijem bila zabrinuta da bi tada uhapšeni mafiozo Franko Dela Toro mogao kazati da je bio ,,predstavnik crnogorske vlade”. Dela Toro je, naime, preko firme Santa Monika iz Paname jula 1996. sklopio sa firmom MTT (Veselin Barović i Branko Vujošević) u Podgorici ugovor i ovlašćenje da uvozi, skladišti i drugim distributerima naplaćuje ,,tranzitnu taksu”.
Santa Monika je zauzvrat uplaćivala enormne sume MTT-u preko povezanih firmi u inostranstvu. Za Pešićevu je Dela Toro 1997. kupio u Milanu audi A4 a dr Šelzi navodno ima i dokaze da je od njega ,,periodično uzimala veće sume novca”.
Događaji od 1997. do 2000. su intrigantna sekvenca i za crnogorske poreske obveznike, jer u optužnici Šelzija i Pontesulje piše da imaju dokaze da je samo u tom intervalu iz Crne Gore iznijeto 1,2 milijarde njemačkih maraka. Zvanični budžet Crne Gore bio je tada proglašen ,,državnom tajnom”! Ministar finansija Predrag Goranović je, tokom rasprave u parlamentu decembra 1996, u lice javnosti kazao: ,,Nikada nećete znati stanje deviznih rezervi, jer to je par ekselans državna tajna”. U dokumentaciji tužilaštva u Bariju nalaze se činjenice i o transakcijama Podgoričke banke, tada u državnom vlasništvu, koja je na dolarske račune Jugopetrola iz Kotora, takođe u državnom vlasništvu, uplaćivala za 1997. i 1998. sume u ukupnoj vrijednosti od najmanje oko 37 miliona dolara; transakcije su, tvrdi Šelzi, bili u vezi sa ,,švercom duvana”.
Istraga tužilaštva u Bariju je okončana do maja 2007, potom su Đukanovića, Pešićevu, Barovića, Vujoševića, Subotića i Draškovića, bivšeg ministra finansija Miroslava Ivaniševića i Branislava Brana Mićunovića, obavijestili da se nalaze na spisku optuženih.

U optužnom prijedlogu za Đukanovića piše da je, koristeći institucionalni položaj u Crnoj Gori, od 1994. do 2002. organizovao šverc duvana, bio lider organizacije kamorističkog tipa (Kamora – mafija iz Napulja), imao saradnju sa poznatim kriminalcem Dela Toreom i da je pokušao je da omete istragu. Đukanović se javio dr Šelziju i saslušan je marta 2008. godine, neposredno nakon stupanja na dužnost premijera i sticanja imuniteta po međunarodnom pravu. ANSA je objavila kako je naš premijer, tokom šestoiposatnog efektivnog iskaza, odgovarao na oko 80 Šelzijevih pitanja.

Uslijedio je zahtjev tužilaštva sutkinji Di Pinto da se istražni postupak arhivira.Tumačenje pojma ,,arhiviranje” bila je tema kontroverznih ocjena. Đukanovićev advokat, dr Enriko Tućilo, jesenas je za Pobjedu kazao: ,,Istraga se može sprovoditi ili napuštiti. Ona može rezultirati dokazima ili nedostatkom dokaza. Odatle nejasnoća i igra riječi. Presude mogu biti definitivne (pravosnažne) kada i ako definišu ‘slučaj’ na osnovu dokaza. Ali, ako govorimo o istrazi, šta možemo smatrati ‘definitivnim’? U pitanju je arhiviranje”.

Po zahtjevu tužilaštva za ,,arhiviranja”, sutkinja Di Pinto je, tvrdi Dan, odlučila u februaru prošle godine. Glavni tužilac u Bariju, Antonio Laudati, rekao je: ,,Postoji odluka sudije da ima imunitet. U takvoj situaciji, prema propisima, proces se ne nastavlja, tužilac ne može da ispostavlja nikakve zahtjeve i sud zato nema o čemu da odlučuje”.
Jurisdikcija tužilaštva iz Barija za krivično gonjenje Đukanović, međutim, mogla bi biti ,,dearhivirana” nakon i ukoliko on jednog dana ne bude na funkciji koja mu ne obezbjeđuje imunitet po međunarodnom pravu.

Naš Ustav takođe zabranjuje izručenje crnogorskih državljana, pa se postavlja pitanje dostupnosti ukoliko sutkinja Di Pinto odluči da prihvati optužnici i pokrene proces protiv Pešićeve, Barovića, Vujoševića, Ivaniševića i Mićunovića. Glavni tužilac Laudati se usprotivio opciji da predmet predaju crnogorskom tužilaštvu: ,,Odlučni smo da proces dovedemo do kraja. U tom smislu, spremni smo da sarađujemo i sa tužilačkim organizacijama susjednih zemalja, ali, što se nas tiče, ovaj proces treba da bude završen u Italiji”.

Dokument

Oracio Poro, ubijen 25.marta 2009. u Italiji, bio je jedan od glavnih organizatora ,,šverca duvana” od sredine 1990-ih. U Crnoj Gori je 1996. dobio službeni dokument – Stalnu dozvolu za kretanje i zadržavanje na graničnom prijelazu. Poro je uhapšen 1998. u Crnoj Gori i izručen italijanskim vlastima. Dao je iskaz Đuzepeu Šelziju. Zbog činjenice da je, jedno vrijeme, Poro bio u programu zaštite svjedoka, pretpostavlja se da ga je mafija teretila kao doušnika.
Dokument Oraciju Poru, MUP Crne Gore – CB Bar je izdao na lažno ime Ferdinando Pugliese, koje je imao na italijanskom pasošu. U spisima tužilaštva u Bariju navode podatak da je crnogorska policija nesumnjivo znala pravi identitet Oracija, jer se na dokumentu koji mu je izdao CB Bar vidi da je prekriženo njegovo pravo ime i dopisano lažno.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo