Povežite se sa nama

MONITORING

Iza dimne zavjesa

Objavljeno prije

na

Ličilo je na sređenu državu: tužilaštvo Crne Gore postupilo je po anonimnoj dojavi i pokrenulo pretkrivični postupak istražujući moguću korupciju na Pravnom fakultetu u Podgorici. Vlasti Univerziteta dostavile su tužilaštvu potrebna dokumenta kako bi se stvar istražila, a mediji javnost obavijestili o čitavom slučaju. Svi već znaju: u anonimnoj prijavi, a koja je tužilaštvu dostavljena u avgustu prošle godine, a koju je tužilaštvo aktiviralo prije nepunih mjesec dana, Ranko Mujović, dekan Pravnog fakulteta u Podgorici, tereti se da je falsifikovao ocjene i diplome, između ostalog i svojoj asistentkinji, kojoj su te izmjene omogućile da sa prosjekom nešto većim od 8, 5 konkuriše na mjesto asistenta. Takođe, dekan Pravnog fakulteta se u anonimnoj dojavi tereti da je falsifikovao putne naloge, nezakonito isplaćivao honorare svojim bliskim saradnicima, i finansijski oštetio fakultet.

OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE: Bajka se ipak završava na domaći način. Iako je Mujović u javnosti osumnjičen za ozbiljna djela korupcije, umjesto dokazivanja da je kriv ili pak objave da krivice nema ili se ne može dokazati, tužilaštvo je anonimnu dojavu, sa sve logom te državne institucije pustilo u javnost.

Dojava se kopira na sve strane, a na ulici razrađuje za šta je od navedenog Mujović kriv, ko je pisac anonimne dojave, te ko je na fakultetu čiji saradnik i ko za koga radi. Tužilaštvo, poznato je, nije bilo tako transparentno u mnogim drugim slučajevima od značaja za javni interes.

I dok tužilaštvo ćuti, istina se pokušava otkriti u medijima. Za sada je utvrđeno tek da je na Univerzitetu vođena interna istraga o nekoliko slučajeva nepoklapanja ocjena u indeksima, studentskim kartonima i zapisnicima.

Jedini nalaz iz te istrage, kako je objasnio rektor Predrag Miranović, je da je Univerzitet zaista utvrdio da su ocjene prepravljene. Da li je to učinjeno greškom ili sa namjerom, nadležni na Univerzitetu, kaže rektor, ne znaju.

Slučaj se dalje nastavio u medijima, optužbama i kontraoptužbama Mujovića i bivšeg dekana Pravnog fakulteta Zorana Rašovića. Mujović je i za Monitor ponovio da je upravo on na fakultetu sproveo istragu o nepoklapanju ocjena, a da su se nepravilnosti u slučaju ocjena njegove asistentkinje desile u vrijeme Rašovićevog mandata. Rašović je to demanatovao, tvrdeći da je na Mujoviću da dokaže istinitost navoda anonimne dojave.

ČINJENICE: Za sada je bez sumnje samo to da je slučaj nepoklapanja ocjena na Pravnom fakultetu pokrenula profesorica Snežana Miladinović, tadašnja prodekanica za nastavu na tom fakultetu. U zabilješci Pravnog fakulteta , sačinjenoj u februaru 2009. godine, koju je potpisao dekan Mujović, navodi se da je Snežana Miladinović ,,odbila da potpiše studentske kartone”, zbog, kako se dalje objašnjava ,,njenog saznanja i njoj dostavljenog anonimnog pisma da se u studentskoj službi fakulteta sprovode nezakonite i neregularne radnje”. Da je Miladinović pokrenula istragu o tim neregularnostima stoji i u anonimnoj dojavi tužilaštvu.

Mujović tvrdi da su upravo ta zabilješka, kao i zapisnik sa sjednice Vijeća fakulteta iz aprila prošle godine, u kom stoji da su dekan i prodekanica vijeće fakulteta upoznali sa tim slučajevima, dokaz da nije kriv. Jedino što je, međutim, izvjesno, i što ne ide u prilog Mujovićevoj navodnoj borbi protiv nepravilnosti na fakultetu, je da je Snežana Miladinović, koja je pokrenula istragu, zbog tih slučajeva – razriješena sa mjesta prodekanice za nastavu. Upućeni tvrde da je Snežana Miladinović zbog tog slučaja pretrpjela dosta pritisaka od vlasti sa Univerziteta.

Zato ne čudi da je neko, pošto se Univerzitet oglasio nesposobnim da utvrdi da li su nepoklapanja nezakonita, zatražio od tužilaštva da istraži slučaj. Iako se, istina, od univerzitetskih radnika očekuje da o nepravilnostima u društvu govore javno.

Još jedna činjenica: Svi slučajevi nepoklapanja ocjena u studentskim kartonima, zapisnicima i indeksima, o kojima je vođena istraga na univerzitetu odnose se na asistente Pravnog fakulteta. Taj fakultet, prema podacima sa sajta ima ukupno deset saradnika. Nepoklapanja ocjena su otkrivena kod njih četvoro. Ta je činjenica otvorila novu sumnju na odabir saradnika na crnogorskom Univerzitetu. I ranije su pojedini univerzitetski profesori javno upozoravali da se prilikom odabira saradnika vrše pritisci, te da su kriterijumi za njihov odabir nerijetko podobnost i poslušnost. Sumnja je pojačana i time što univerzitetske vlasti nijesu jasno kazale gdje se radilo o grešci, a gdje ne. Iako, tvrde upućeni, to nije baš nemoguće dokazati.

BACANJE MAGLE: Slučaj Mujović koji je dospio u javnost tek je mali dio onoga što se dešava na Pravnom fakultetu, ali i Univerzitetu uopšte, tvrde naši sagovornici. Gotovo istovremeno nakon što je slučaj Mujović dospio u javnost, Monitor je dobio anonimno pismo ,,grupe profesora” sa tog fakulteta u kojoj se bivša uprava tereti za niz nepravilnosti i zloupotreba na tom fakultetu. Pominju se slučajevi nepotizma, odnosno dva profesora tog fakulteta čiji su sinovi asistenti na njihovim ili srodnim predmetima, ali i drugi slučajevi kumovskih i rođačkih veza na fakultetu. Iako taj problem postoji, objašnjavaju naši sagovornici, te su dojave tek kontraoptužbe i dio obračuna na fakultetu.

Problem je što je javnost, umjesto odgovora, obasuta sumnjama. Kojih ni ranije nije nedostajalo.

Univerzitet je i dalje pod javnom sumnjom zbog afere raspodjele stanova, koja nikada nije dobila svoj epilog. I zahtjev civilnog sektora da Univerzitet svoje finansijsko poslovanje da na uvid javnosti, završio se tek na gomili sumnji. Podsjećanje: nakon što je Centar za građansko obrazovanje od Univerziteta zatražio ugovore sa trećim licima čija vrijednost prelazi deset hiljada eura, rektor Miranović je te podatke proglasio poslovnom tajnom Univerziteta.

O slučaju Mujović pozitivno se izjasnio i Miloš Bešić, docent na Fakultetu političkih nauka u Podgorici koji je objasnio da Univerzitet i tužilaštvo kad ima prijava odgovorno reaguju. Bešić se svojevremeno, kao specijalni izaslanik rektorata obračunavao sa nalazima CEMI-ja da je korupcija na Univerzitetu sveprisutna. Njegovo nedavno istraživanje kaže drugačije: korupcije na Univerzitetu ima, ali manje nego u drugim oblastima. Slučaj Mujović je dobrodošao da javnosti pokaže kako se Univerzitet odgovorno nosi i sa to zrno korupcije.

Naši sagovornici objašnjavaju da je ovaj slučaj tek dimna zavjesa iza koje, pod velom borbe protiv koruptivnih radnji Mujovića, pokušava sakriti veća, sistemska korupcija na Univerzitetu. I sveprisutna politička diskriminacija. O slučajevima diskriminacije od strane Univerziteta profesora Filipa Kovačevića, Milana Popovića i drugih koji se kritički odnose prema vlasti, Monitor je već pisao.

Još jedno: sumnja u valjanost državnog Univerziteta ide na ruku njegovoj konkurenciji. Umjesto borbe za ozdravljenje državnog Univerziteta, na djelu je njegovo dalje urušavanje.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo