Povežite se sa nama

MONITORING

Iza dimne zavjesa

Objavljeno prije

na

pravni

Ličilo je na sređenu državu: tužilaštvo Crne Gore postupilo je po anonimnoj dojavi i pokrenulo pretkrivični postupak istražujući moguću korupciju na Pravnom fakultetu u Podgorici. Vlasti Univerziteta dostavile su tužilaštvu potrebna dokumenta kako bi se stvar istražila, a mediji javnost obavijestili o čitavom slučaju. Svi već znaju: u anonimnoj prijavi, a koja je tužilaštvu dostavljena u avgustu prošle godine, a koju je tužilaštvo aktiviralo prije nepunih mjesec dana, Ranko Mujović, dekan Pravnog fakulteta u Podgorici, tereti se da je falsifikovao ocjene i diplome, između ostalog i svojoj asistentkinji, kojoj su te izmjene omogućile da sa prosjekom nešto većim od 8, 5 konkuriše na mjesto asistenta. Takođe, dekan Pravnog fakulteta se u anonimnoj dojavi tereti da je falsifikovao putne naloge, nezakonito isplaćivao honorare svojim bliskim saradnicima, i finansijski oštetio fakultet.

OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE: Bajka se ipak završava na domaći način. Iako je Mujović u javnosti osumnjičen za ozbiljna djela korupcije, umjesto dokazivanja da je kriv ili pak objave da krivice nema ili se ne može dokazati, tužilaštvo je anonimnu dojavu, sa sve logom te državne institucije pustilo u javnost.

Dojava se kopira na sve strane, a na ulici razrađuje za šta je od navedenog Mujović kriv, ko je pisac anonimne dojave, te ko je na fakultetu čiji saradnik i ko za koga radi. Tužilaštvo, poznato je, nije bilo tako transparentno u mnogim drugim slučajevima od značaja za javni interes.

I dok tužilaštvo ćuti, istina se pokušava otkriti u medijima. Za sada je utvrđeno tek da je na Univerzitetu vođena interna istraga o nekoliko slučajeva nepoklapanja ocjena u indeksima, studentskim kartonima i zapisnicima.

Jedini nalaz iz te istrage, kako je objasnio rektor Predrag Miranović, je da je Univerzitet zaista utvrdio da su ocjene prepravljene. Da li je to učinjeno greškom ili sa namjerom, nadležni na Univerzitetu, kaže rektor, ne znaju.

Slučaj se dalje nastavio u medijima, optužbama i kontraoptužbama Mujovića i bivšeg dekana Pravnog fakulteta Zorana Rašovića. Mujović je i za Monitor ponovio da je upravo on na fakultetu sproveo istragu o nepoklapanju ocjena, a da su se nepravilnosti u slučaju ocjena njegove asistentkinje desile u vrijeme Rašovićevog mandata. Rašović je to demanatovao, tvrdeći da je na Mujoviću da dokaže istinitost navoda anonimne dojave.

ČINJENICE: Za sada je bez sumnje samo to da je slučaj nepoklapanja ocjena na Pravnom fakultetu pokrenula profesorica Snežana Miladinović, tadašnja prodekanica za nastavu na tom fakultetu. U zabilješci Pravnog fakulteta , sačinjenoj u februaru 2009. godine, koju je potpisao dekan Mujović, navodi se da je Snežana Miladinović ,,odbila da potpiše studentske kartone”, zbog, kako se dalje objašnjava ,,njenog saznanja i njoj dostavljenog anonimnog pisma da se u studentskoj službi fakulteta sprovode nezakonite i neregularne radnje”. Da je Miladinović pokrenula istragu o tim neregularnostima stoji i u anonimnoj dojavi tužilaštvu.

Mujović tvrdi da su upravo ta zabilješka, kao i zapisnik sa sjednice Vijeća fakulteta iz aprila prošle godine, u kom stoji da su dekan i prodekanica vijeće fakulteta upoznali sa tim slučajevima, dokaz da nije kriv. Jedino što je, međutim, izvjesno, i što ne ide u prilog Mujovićevoj navodnoj borbi protiv nepravilnosti na fakultetu, je da je Snežana Miladinović, koja je pokrenula istragu, zbog tih slučajeva – razriješena sa mjesta prodekanice za nastavu. Upućeni tvrde da je Snežana Miladinović zbog tog slučaja pretrpjela dosta pritisaka od vlasti sa Univerziteta.

Zato ne čudi da je neko, pošto se Univerzitet oglasio nesposobnim da utvrdi da li su nepoklapanja nezakonita, zatražio od tužilaštva da istraži slučaj. Iako se, istina, od univerzitetskih radnika očekuje da o nepravilnostima u društvu govore javno.

Još jedna činjenica: Svi slučajevi nepoklapanja ocjena u studentskim kartonima, zapisnicima i indeksima, o kojima je vođena istraga na univerzitetu odnose se na asistente Pravnog fakulteta. Taj fakultet, prema podacima sa sajta ima ukupno deset saradnika. Nepoklapanja ocjena su otkrivena kod njih četvoro. Ta je činjenica otvorila novu sumnju na odabir saradnika na crnogorskom Univerzitetu. I ranije su pojedini univerzitetski profesori javno upozoravali da se prilikom odabira saradnika vrše pritisci, te da su kriterijumi za njihov odabir nerijetko podobnost i poslušnost. Sumnja je pojačana i time što univerzitetske vlasti nijesu jasno kazale gdje se radilo o grešci, a gdje ne. Iako, tvrde upućeni, to nije baš nemoguće dokazati.

BACANJE MAGLE: Slučaj Mujović koji je dospio u javnost tek je mali dio onoga što se dešava na Pravnom fakultetu, ali i Univerzitetu uopšte, tvrde naši sagovornici. Gotovo istovremeno nakon što je slučaj Mujović dospio u javnost, Monitor je dobio anonimno pismo ,,grupe profesora” sa tog fakulteta u kojoj se bivša uprava tereti za niz nepravilnosti i zloupotreba na tom fakultetu. Pominju se slučajevi nepotizma, odnosno dva profesora tog fakulteta čiji su sinovi asistenti na njihovim ili srodnim predmetima, ali i drugi slučajevi kumovskih i rođačkih veza na fakultetu. Iako taj problem postoji, objašnjavaju naši sagovornici, te su dojave tek kontraoptužbe i dio obračuna na fakultetu.

Problem je što je javnost, umjesto odgovora, obasuta sumnjama. Kojih ni ranije nije nedostajalo.

Univerzitet je i dalje pod javnom sumnjom zbog afere raspodjele stanova, koja nikada nije dobila svoj epilog. I zahtjev civilnog sektora da Univerzitet svoje finansijsko poslovanje da na uvid javnosti, završio se tek na gomili sumnji. Podsjećanje: nakon što je Centar za građansko obrazovanje od Univerziteta zatražio ugovore sa trećim licima čija vrijednost prelazi deset hiljada eura, rektor Miranović je te podatke proglasio poslovnom tajnom Univerziteta.

O slučaju Mujović pozitivno se izjasnio i Miloš Bešić, docent na Fakultetu političkih nauka u Podgorici koji je objasnio da Univerzitet i tužilaštvo kad ima prijava odgovorno reaguju. Bešić se svojevremeno, kao specijalni izaslanik rektorata obračunavao sa nalazima CEMI-ja da je korupcija na Univerzitetu sveprisutna. Njegovo nedavno istraživanje kaže drugačije: korupcije na Univerzitetu ima, ali manje nego u drugim oblastima. Slučaj Mujović je dobrodošao da javnosti pokaže kako se Univerzitet odgovorno nosi i sa to zrno korupcije.

Naši sagovornici objašnjavaju da je ovaj slučaj tek dimna zavjesa iza koje, pod velom borbe protiv koruptivnih radnji Mujovića, pokušava sakriti veća, sistemska korupcija na Univerzitetu. I sveprisutna politička diskriminacija. O slučajevima diskriminacije od strane Univerziteta profesora Filipa Kovačevića, Milana Popovića i drugih koji se kritički odnose prema vlasti, Monitor je već pisao.

Još jedno: sumnja u valjanost državnog Univerziteta ide na ruku njegovoj konkurenciji. Umjesto borbe za ozdravljenje državnog Univerziteta, na djelu je njegovo dalje urušavanje.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo