Povežite se sa nama

MONITORING

Tragovi novca

Objavljeno prije

na

Crnogorska Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT ) nije blokirala brojne transakcije lica i kompanija koja se dovode u vezu sa Darkom Šarićem, pljevaljskim narko bosom koji se skriva. Transakcije su se preko Hypo Alpe Adria banke (HAAB) u Podgorici odvijale intezivno lani, a bujica novca tekla je i nakon raspisivanja međunarodne potjernice za Šarićem, u decembru 2009. i prvim mjesecima ove godine. Srpsko pravosuđe podiglo je ove sedmice optužnicu protiv Darka Šarića i još 19 osoba zbog sumnji da su organizovali krijumčarenje preko dvije tone kokaina iz Latinske Amerike. Klan ovog Pljevljaka, sa srpskim državljanstvom, smatra se jednom od najjačih narko grupa u Evropi. Navodi se da je taj klan prihodovao više milijardi eura u ilegalnoj trgovini opijatima.

Srpski istražni organi tvrde da je najveći dio narko novca opran u Srbiji i Crnoj Gori kroz kupovinu nekretnina, ulaganje u preduzeća, privatizacije i bankarske transakcije. Dok je imovina Draka Šarića i lica povezanih sa njim privremeno konfiskovana u Srbiji, a novčane transakcije blokirane, u Crnoj Gori, i nakon akcije Balkanski ratnik, sve ide kao da su momci trgovali brašnom, a ne kokainom.

Monitor je u jednom od prošlih brojeve objavio da su lica i kompanije povezane sa Darkom Šarićem preko HAAB obavljali milionske transakcije, dobijali kredite i podizali keš. U razgovoru sa direktorima HAAB, rečeno nam je da je sve rađeno po zakonu. Krediti su odobravani u skladu sa procedurama, a sve gotovinske transakcije veće od 15.000 eura uredno su prijavljene nadležnim organima. Nijedna od transakcija nije zaustavljena. Oni, međutim, pozivajući se na bankarsku tajnu, nijesu htjeli da govore o konkretnim finansijskim operacijama (vidi boks).

RASPODJELA DOBITI: Samo u decembru, lica poslovno povezana sa osumnjičenim Šarićem, podigla su više miliona gotovine sa računa HAAB. Evo nekih transakcija:

16.decembra 2009. godine Dragan Dudić podigao je sa svog računa 649.945 eura;

30.decembra 2009. godine Damjan Dudić podigao je sa računa svog oca Dragana 649.975 eura;

13. januara 2010. Dragan Dudić podigao je 599.976 eura.

Ovaj novac podignut je na osnovu odluka o raspodjeli dobiti of-šor preduzeća Maximus Shipping i Secondo Porto Shipping, oba registrovana na Maršalskim ostrvima i oba u vlasništvu Dragana Dudića, kotorskog biznismena koga su srpski istražitelji i crnogorska Uprava policije doveli u vezu sa Darkom Šarićem preko kotorske diskoteke Maximus.

Skupština preduzeća Maxsimus Shipping donijela je u dva dana prošle godine dvije odluke da se Draganu Dudiću, kao osnivaču firme, isplati ostvarena dobit od ukupno 1,8 miliona eura i da se taj novac prenese na njegov privatni račun u HAAB. U isto vrijeme, i Skupština preduzeća Secondo Porto Shipping donosi dvije odluke – prva da se Draganu Dudiću isplati 200 hiljada eura i druga da mu se isplati 890 hiljada eura, na ime ostvarene dobiti. Te odluke trebalo je da pokriju porijeklo novca koji je podignut u decembru.

Pitali smo nadležne: znaju li čime se bave ove of-šor kompanije, na osnovu kojih djelatnosti ostvaruju milionsku dobit i podižu je u Crnoj Gori i da li je bilo osnova da se blokiraju njihove transakcije?

„Vezano za Vaša pitanja, USPNFT nema komentar,” saopštio je direktor Predrag Mitrović. On je pojasnio da ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima, jer predstavljaju službenu tajnu.

Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma sadrži klauzulu o tajnom praćenju tokova novca. I pored toga nije došlo do blokade finansijskih transakcija povezanih sa Šarićem, iako je Mitrović prije dvije nedjelje Monitoru potvrdio da neke od tih transakcija preko HAAB imaju status sumnjivih.

DEVIZNI PRILIVI: Podizanje keša bila je samo jedna od aktivnosti kako se istraga u Srbiji, Italiji i Latinskoj Americi zahuktavala. Preduzeća povezana sa ovim klanom primila su milionske prilive iz inostranstva na račune HAAB. Prilivi su stizali sa računa Bank of Cyprus.

Preduzeću Flipside Trading Company (vlasništvo kotorskog studenta Damjana Dudića, registrovano na Maršalskim ostrvima) stigla je iz kiparske banke 30. decembra 2009. na račun u HAAB, doznaka od 1.839.976.02 eura. Nakon 30-tak dana, 4. februara, sa iste adrese stiže novih 799.976,00 eura.

Preduzeću Montflowery (isti vlasnik, ista lokacija) 16. decembra prošle godine stiže, sa računa Bank of Cyprus, u HAAB doznaka od 4.340.948 eura, a dan kasnije još 242.976. Ali, to nije sve.

Samo u prošloj godini preduzeće Mat Company iz Pljevalja, čiji je osnivač Darkov brat Duško Šarić, povuklo je oko 20 miliona eura od firme Matenico, vlasništvo Pljevljaka Jovice Lončara i Mira Mrdaka, a registrovane u državi Delaver. Lončar je Šarićev zet.

Mat je od Matenica, prema dokumentima, novac povlačio sukcesivno, često u dnevnim iznosima od po 200 hiljada eura. Te transakcije odvijaju se, nesmetano, i posljednjih nedjelja. I MAT-u je na račun HAAB od Matenica stizao novac preko Bank of Cyprus.

KREDITI: Monitor je ranije objavio da su firme sa egzotičnih adresa svojim depozitima garantovale za kredite koje je povlačila Mat Company, a da je HAAB služila kao posrednik za uplate sa računa više of-šor kompanija koji su stizali iz kiparske banke.

Krediti i lizing koji su prošle godine odobreni kompanijama koje se dovode u vezu sa Šarićem iznosili su desetine miliona eura. Samo je kompanija Maestral turs, budvanskog biznismena Blaža Dedića, povukla više kredita od kojih su neki prelazili pet miliona eura. Krediti nijesu odobravani samo u podgoričkoj HAAB, već i u centrali ove banke u Klagenfurtu.

Poslovne aktivnosti Blaža Dedića pod posebnom su pažnjom srpskih istražnih organa. Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde Srbije, izjavio je sredinom sedmice da očekuje da će istraga u preduzeću Maestral turs otkriti veze Darka Šarića sa pojedinim državnim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća. Ostalo je nejasno da li se to odnosi samo na Srbiju, ili su u tu priču uvezani i finkcioneri iz Crne Gore.

Nadležni u Srbiji privremeno su blokirali Dedićevu imovinu u toj državi. Sumnja se da je on kupovao hotele po Vojvodini Šarićevim novcem. Dedić je više puta demantovao tu vezu, kao što je osporio i da je hotel Mediteran u Bečićima kupljen sredstvima pljevaljskog narko bosa.

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i policija provjeravaju sumnjive milionske transakcije lanca firmi i osoba, koje se dovode u vezu sa Darkom Šarićem. To je prošle sedmice Vijestima saopštila Đorđina-Nina Ivanović, specijalna tužiteljica za borbu protiv organizovanog kriminala. Ona je, odgovarajući na pitanje da li je tužilaštvo pokrenulo istragu o sumnjivim novčanim transakcijama, kazala da je pokrenut pretkrivični postupak. ,,U toku su provjere koje se sprovode u saradnji sa drugim nadležnim organima. Više detalja o tom slučaju ne mogu saopštiti, jer je postupak tajan”, kazala je Ivanović.

Gdje će i do koga odvesti, i da li će ikada biti procesuirane te tajne, ostaje da se vidi.

Sumnjivi novac, za sada, slobodno teče.

 

Kiparska veza

Bank of Cyprus povezuje se sa transakcijama koje je vršio kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić Cane, osumnjičen za šverc cigareta u Beogradu i Bariju. Subotića i Šarića neki srpski mediji dovodili su u vezu. Navodno su zajedno poslovali. Stanko Subotić Cane je u intervjuu, koji je objavila In televizija, potvrdio da poznaje Šarića, ali nije govorio o zajedničkim poslovima. U Srbiji teče istraga protiv 12 lica koja su bila umiješana u pranje novca Šarićevog klana. Međutim, njihova imena nijesu saopštena.

U italijanskoj istrazi, u kojoj je jedno vrijeme na vrhu piramide osumnjičenih bio i crnogorski premijer Milo Đukanović, Bank of Cyprus pominje se kao jedno od mjesta u koja su se iz Crne Gore slivali novci stečeni švercom.

Italijanski tužioci uključeni u istragu šverca kokaina tvrdili su da je kokainska grupa koristila infrastrukturu izgrađenu tokom šverca cigareta devedesetih. Preuzete su luke, bankarski računi, povjerljivi ljudi i mreže.

 

Sve po zakonu

Pitanja koja je Monitor uputio na adresu direktora HAAB u Podgorici: Da li ste upoznati da su Dragan i Damjan Dudić iz Kotora iz Hypo Alpe Adria banke podigli milionske iznose u kešu koncem prošle i početkom ove godine? Da li ste upoznati da je porijeklo ovog novca pokriveno Odlukama o raspodjeli dobiti firmi Secondo Porto Shipping i Maximus Shipping sa Maršalskih ostrva, u ukupnom iznosu od oko 3.000.000? Da li ste upoznati sa djelatnostima tih kompanija sa Maršalskih ostrva? Da li ste upoznati da je kompanija Matenico registrovana u državi Delaver prenijela samo u prošloj godini oko 20.000.000 Mat Company iz Pljevalja i da su transakcije obavljene preko Hypo Alpe Adria banke pod povlašćenim provizijama? Da li znate na šta je Mat koristila ovako velika sredstva? Ako su ove transakcije izvršene, da li ste upoznali sa tim Upravu za sprječavanje pranja novca i, ako jeste, kakav je bio njihov odgovor? Iz tužilastva su obavijestili javnost da je zbog spornih kreditnih plasmana HAAB sa firmama povezanim sa Darkom Šarićem pokrenut pretkrivični postupak. Kakav je Vaš komentar?

Odgovor Tarika Telećavića, izvršnog direktora HAAB u Podgorici:

Hvala Vam na Vašem interesovanju! Ne možemo, međutim, odgovarati na pitanja, koja na bilo koji način mogu prekršiti zakonske odredbe, koje se tiču bankarske tajne. Ali, možemo Vam saopštiti, da u skladu sa zakonskom regulativom Crne Gore, naravno, ispunjavamo sve obaveze, na način što redovno izvještavamo organe koji su nadležni za finansijski sistem (uključujući Upravu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma) o svim transakcijama koje se realizuju preko računa HAAB.

Naravno, uvijek radimo u skladu sa zakonom, i poštujemo sve zakonske odredbe i zahtjeve nadležnih institucija (kako u smislu izvještavanja, tako i svakom drugom).

Ipak, možemo Vam reći da nijesmo imali nikakve kontrole niti istrage koje navodite u jednom od pitanja. Imali smo redovne kontrole Centralne banke, koje potvrđuju da je sve što radimo u skladu za zakonima (podvukao T. T.).

No, zbog učestalih, a netačnih interpretacija našeg poslovanja, moraćemo da preispitamo i našu pravnu poziciju, jer je Banka sigurno pretrpjela štetu tim povodom, i jer se ta šteta može i izmjeriti.

 

Milka TADIĆ MIJOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo