Povežite se sa nama

MONITORING

Tragovi novca

Objavljeno prije

na

Crnogorska Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT ) nije blokirala brojne transakcije lica i kompanija koja se dovode u vezu sa Darkom Šarićem, pljevaljskim narko bosom koji se skriva. Transakcije su se preko Hypo Alpe Adria banke (HAAB) u Podgorici odvijale intezivno lani, a bujica novca tekla je i nakon raspisivanja međunarodne potjernice za Šarićem, u decembru 2009. i prvim mjesecima ove godine. Srpsko pravosuđe podiglo je ove sedmice optužnicu protiv Darka Šarića i još 19 osoba zbog sumnji da su organizovali krijumčarenje preko dvije tone kokaina iz Latinske Amerike. Klan ovog Pljevljaka, sa srpskim državljanstvom, smatra se jednom od najjačih narko grupa u Evropi. Navodi se da je taj klan prihodovao više milijardi eura u ilegalnoj trgovini opijatima.

Srpski istražni organi tvrde da je najveći dio narko novca opran u Srbiji i Crnoj Gori kroz kupovinu nekretnina, ulaganje u preduzeća, privatizacije i bankarske transakcije. Dok je imovina Draka Šarića i lica povezanih sa njim privremeno konfiskovana u Srbiji, a novčane transakcije blokirane, u Crnoj Gori, i nakon akcije Balkanski ratnik, sve ide kao da su momci trgovali brašnom, a ne kokainom.

Monitor je u jednom od prošlih brojeve objavio da su lica i kompanije povezane sa Darkom Šarićem preko HAAB obavljali milionske transakcije, dobijali kredite i podizali keš. U razgovoru sa direktorima HAAB, rečeno nam je da je sve rađeno po zakonu. Krediti su odobravani u skladu sa procedurama, a sve gotovinske transakcije veće od 15.000 eura uredno su prijavljene nadležnim organima. Nijedna od transakcija nije zaustavljena. Oni, međutim, pozivajući se na bankarsku tajnu, nijesu htjeli da govore o konkretnim finansijskim operacijama (vidi boks).

RASPODJELA DOBITI: Samo u decembru, lica poslovno povezana sa osumnjičenim Šarićem, podigla su više miliona gotovine sa računa HAAB. Evo nekih transakcija:

16.decembra 2009. godine Dragan Dudić podigao je sa svog računa 649.945 eura;

30.decembra 2009. godine Damjan Dudić podigao je sa računa svog oca Dragana 649.975 eura;

13. januara 2010. Dragan Dudić podigao je 599.976 eura.

Ovaj novac podignut je na osnovu odluka o raspodjeli dobiti of-šor preduzeća Maximus Shipping i Secondo Porto Shipping, oba registrovana na Maršalskim ostrvima i oba u vlasništvu Dragana Dudića, kotorskog biznismena koga su srpski istražitelji i crnogorska Uprava policije doveli u vezu sa Darkom Šarićem preko kotorske diskoteke Maximus.

Skupština preduzeća Maxsimus Shipping donijela je u dva dana prošle godine dvije odluke da se Draganu Dudiću, kao osnivaču firme, isplati ostvarena dobit od ukupno 1,8 miliona eura i da se taj novac prenese na njegov privatni račun u HAAB. U isto vrijeme, i Skupština preduzeća Secondo Porto Shipping donosi dvije odluke – prva da se Draganu Dudiću isplati 200 hiljada eura i druga da mu se isplati 890 hiljada eura, na ime ostvarene dobiti. Te odluke trebalo je da pokriju porijeklo novca koji je podignut u decembru.

Pitali smo nadležne: znaju li čime se bave ove of-šor kompanije, na osnovu kojih djelatnosti ostvaruju milionsku dobit i podižu je u Crnoj Gori i da li je bilo osnova da se blokiraju njihove transakcije?

„Vezano za Vaša pitanja, USPNFT nema komentar,” saopštio je direktor Predrag Mitrović. On je pojasnio da ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima, jer predstavljaju službenu tajnu.

Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma sadrži klauzulu o tajnom praćenju tokova novca. I pored toga nije došlo do blokade finansijskih transakcija povezanih sa Šarićem, iako je Mitrović prije dvije nedjelje Monitoru potvrdio da neke od tih transakcija preko HAAB imaju status sumnjivih.

DEVIZNI PRILIVI: Podizanje keša bila je samo jedna od aktivnosti kako se istraga u Srbiji, Italiji i Latinskoj Americi zahuktavala. Preduzeća povezana sa ovim klanom primila su milionske prilive iz inostranstva na račune HAAB. Prilivi su stizali sa računa Bank of Cyprus.

Preduzeću Flipside Trading Company (vlasništvo kotorskog studenta Damjana Dudića, registrovano na Maršalskim ostrvima) stigla je iz kiparske banke 30. decembra 2009. na račun u HAAB, doznaka od 1.839.976.02 eura. Nakon 30-tak dana, 4. februara, sa iste adrese stiže novih 799.976,00 eura.

Preduzeću Montflowery (isti vlasnik, ista lokacija) 16. decembra prošle godine stiže, sa računa Bank of Cyprus, u HAAB doznaka od 4.340.948 eura, a dan kasnije još 242.976. Ali, to nije sve.

Samo u prošloj godini preduzeće Mat Company iz Pljevalja, čiji je osnivač Darkov brat Duško Šarić, povuklo je oko 20 miliona eura od firme Matenico, vlasništvo Pljevljaka Jovice Lončara i Mira Mrdaka, a registrovane u državi Delaver. Lončar je Šarićev zet.

Mat je od Matenica, prema dokumentima, novac povlačio sukcesivno, često u dnevnim iznosima od po 200 hiljada eura. Te transakcije odvijaju se, nesmetano, i posljednjih nedjelja. I MAT-u je na račun HAAB od Matenica stizao novac preko Bank of Cyprus.

KREDITI: Monitor je ranije objavio da su firme sa egzotičnih adresa svojim depozitima garantovale za kredite koje je povlačila Mat Company, a da je HAAB služila kao posrednik za uplate sa računa više of-šor kompanija koji su stizali iz kiparske banke.

Krediti i lizing koji su prošle godine odobreni kompanijama koje se dovode u vezu sa Šarićem iznosili su desetine miliona eura. Samo je kompanija Maestral turs, budvanskog biznismena Blaža Dedića, povukla više kredita od kojih su neki prelazili pet miliona eura. Krediti nijesu odobravani samo u podgoričkoj HAAB, već i u centrali ove banke u Klagenfurtu.

Poslovne aktivnosti Blaža Dedića pod posebnom su pažnjom srpskih istražnih organa. Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde Srbije, izjavio je sredinom sedmice da očekuje da će istraga u preduzeću Maestral turs otkriti veze Darka Šarića sa pojedinim državnim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća. Ostalo je nejasno da li se to odnosi samo na Srbiju, ili su u tu priču uvezani i finkcioneri iz Crne Gore.

Nadležni u Srbiji privremeno su blokirali Dedićevu imovinu u toj državi. Sumnja se da je on kupovao hotele po Vojvodini Šarićevim novcem. Dedić je više puta demantovao tu vezu, kao što je osporio i da je hotel Mediteran u Bečićima kupljen sredstvima pljevaljskog narko bosa.

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i policija provjeravaju sumnjive milionske transakcije lanca firmi i osoba, koje se dovode u vezu sa Darkom Šarićem. To je prošle sedmice Vijestima saopštila Đorđina-Nina Ivanović, specijalna tužiteljica za borbu protiv organizovanog kriminala. Ona je, odgovarajući na pitanje da li je tužilaštvo pokrenulo istragu o sumnjivim novčanim transakcijama, kazala da je pokrenut pretkrivični postupak. ,,U toku su provjere koje se sprovode u saradnji sa drugim nadležnim organima. Više detalja o tom slučaju ne mogu saopštiti, jer je postupak tajan”, kazala je Ivanović.

Gdje će i do koga odvesti, i da li će ikada biti procesuirane te tajne, ostaje da se vidi.

Sumnjivi novac, za sada, slobodno teče.

 

Kiparska veza

Bank of Cyprus povezuje se sa transakcijama koje je vršio kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić Cane, osumnjičen za šverc cigareta u Beogradu i Bariju. Subotića i Šarića neki srpski mediji dovodili su u vezu. Navodno su zajedno poslovali. Stanko Subotić Cane je u intervjuu, koji je objavila In televizija, potvrdio da poznaje Šarića, ali nije govorio o zajedničkim poslovima. U Srbiji teče istraga protiv 12 lica koja su bila umiješana u pranje novca Šarićevog klana. Međutim, njihova imena nijesu saopštena.

U italijanskoj istrazi, u kojoj je jedno vrijeme na vrhu piramide osumnjičenih bio i crnogorski premijer Milo Đukanović, Bank of Cyprus pominje se kao jedno od mjesta u koja su se iz Crne Gore slivali novci stečeni švercom.

Italijanski tužioci uključeni u istragu šverca kokaina tvrdili su da je kokainska grupa koristila infrastrukturu izgrađenu tokom šverca cigareta devedesetih. Preuzete su luke, bankarski računi, povjerljivi ljudi i mreže.

 

Sve po zakonu

Pitanja koja je Monitor uputio na adresu direktora HAAB u Podgorici: Da li ste upoznati da su Dragan i Damjan Dudić iz Kotora iz Hypo Alpe Adria banke podigli milionske iznose u kešu koncem prošle i početkom ove godine? Da li ste upoznati da je porijeklo ovog novca pokriveno Odlukama o raspodjeli dobiti firmi Secondo Porto Shipping i Maximus Shipping sa Maršalskih ostrva, u ukupnom iznosu od oko 3.000.000? Da li ste upoznati sa djelatnostima tih kompanija sa Maršalskih ostrva? Da li ste upoznati da je kompanija Matenico registrovana u državi Delaver prenijela samo u prošloj godini oko 20.000.000 Mat Company iz Pljevalja i da su transakcije obavljene preko Hypo Alpe Adria banke pod povlašćenim provizijama? Da li znate na šta je Mat koristila ovako velika sredstva? Ako su ove transakcije izvršene, da li ste upoznali sa tim Upravu za sprječavanje pranja novca i, ako jeste, kakav je bio njihov odgovor? Iz tužilastva su obavijestili javnost da je zbog spornih kreditnih plasmana HAAB sa firmama povezanim sa Darkom Šarićem pokrenut pretkrivični postupak. Kakav je Vaš komentar?

Odgovor Tarika Telećavića, izvršnog direktora HAAB u Podgorici:

Hvala Vam na Vašem interesovanju! Ne možemo, međutim, odgovarati na pitanja, koja na bilo koji način mogu prekršiti zakonske odredbe, koje se tiču bankarske tajne. Ali, možemo Vam saopštiti, da u skladu sa zakonskom regulativom Crne Gore, naravno, ispunjavamo sve obaveze, na način što redovno izvještavamo organe koji su nadležni za finansijski sistem (uključujući Upravu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma) o svim transakcijama koje se realizuju preko računa HAAB.

Naravno, uvijek radimo u skladu sa zakonom, i poštujemo sve zakonske odredbe i zahtjeve nadležnih institucija (kako u smislu izvještavanja, tako i svakom drugom).

Ipak, možemo Vam reći da nijesmo imali nikakve kontrole niti istrage koje navodite u jednom od pitanja. Imali smo redovne kontrole Centralne banke, koje potvrđuju da je sve što radimo u skladu za zakonima (podvukao T. T.).

No, zbog učestalih, a netačnih interpretacija našeg poslovanja, moraćemo da preispitamo i našu pravnu poziciju, jer je Banka sigurno pretrpjela štetu tim povodom, i jer se ta šteta može i izmjeriti.

 

Milka TADIĆ MIJOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo