Crnogorska Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT ) nije blokirala brojne transakcije lica i kompanija koja se dovode u vezu sa Darkom Šarićem, pljevaljskim narko bosom koji se skriva. Transakcije su se preko Hypo Alpe Adria banke (HAAB) u Podgorici odvijale intezivno lani, a bujica novca tekla je i nakon raspisivanja međunarodne potjernice za Šarićem, u decembru 2009. i prvim mjesecima ove godine. Srpsko pravosuđe podiglo je ove sedmice optužnicu protiv Darka Šarića i još 19 osoba zbog sumnji da su organizovali krijumčarenje preko dvije tone kokaina iz Latinske Amerike. Klan ovog Pljevljaka, sa srpskim državljanstvom, smatra se jednom od najjačih narko grupa u Evropi. Navodi se da je taj klan prihodovao više milijardi eura u ilegalnoj trgovini opijatima.
Srpski istražni organi tvrde da je najveći dio narko novca opran u Srbiji i Crnoj Gori kroz kupovinu nekretnina, ulaganje u preduzeća, privatizacije i bankarske transakcije. Dok je imovina Draka Šarića i lica povezanih sa njim privremeno konfiskovana u Srbiji, a novčane transakcije blokirane, u Crnoj Gori, i nakon akcije Balkanski ratnik, sve ide kao da su momci trgovali brašnom, a ne kokainom.
Monitor je u jednom od prošlih brojeve objavio da su lica i kompanije povezane sa Darkom Šarićem preko HAAB obavljali milionske transakcije, dobijali kredite i podizali keš. U razgovoru sa direktorima HAAB, rečeno nam je da je sve rađeno po zakonu. Krediti su odobravani u skladu sa procedurama, a sve gotovinske transakcije veće od 15.000 eura uredno su prijavljene nadležnim organima. Nijedna od transakcija nije zaustavljena. Oni, međutim, pozivajući se na bankarsku tajnu, nijesu htjeli da govore o konkretnim finansijskim operacijama (vidi boks).
RASPODJELA DOBITI: Samo u decembru, lica poslovno povezana sa osumnjičenim Šarićem, podigla su više miliona gotovine sa računa HAAB. Evo nekih transakcija:
16.decembra 2009. godine Dragan Dudić podigao je sa svog računa 649.945 eura;
30.decembra 2009. godine Damjan Dudić podigao je sa računa svog oca Dragana 649.975 eura;
13. januara 2010. Dragan Dudić podigao je 599.976 eura.
Ovaj novac podignut je na osnovu odluka o raspodjeli dobiti of-šor preduzeća Maximus Shipping i Secondo Porto Shipping, oba registrovana na Maršalskim ostrvima i oba u vlasništvu Dragana Dudića, kotorskog biznismena koga su srpski istražitelji i crnogorska Uprava policije doveli u vezu sa Darkom Šarićem preko kotorske diskoteke Maximus.
Skupština preduzeća Maxsimus Shipping donijela je u dva dana prošle godine dvije odluke da se Draganu Dudiću, kao osnivaču firme, isplati ostvarena dobit od ukupno 1,8 miliona eura i da se taj novac prenese na njegov privatni račun u HAAB. U isto vrijeme, i Skupština preduzeća Secondo Porto Shipping donosi dvije odluke – prva da se Draganu Dudiću isplati 200 hiljada eura i druga da mu se isplati 890 hiljada eura, na ime ostvarene dobiti. Te odluke trebalo je da pokriju porijeklo novca koji je podignut u decembru.
Pitali smo nadležne: znaju li čime se bave ove of-šor kompanije, na osnovu kojih djelatnosti ostvaruju milionsku dobit i podižu je u Crnoj Gori i da li je bilo osnova da se blokiraju njihove transakcije?
„Vezano za Vaša pitanja, USPNFT nema komentar,” saopštio je direktor Predrag Mitrović. On je pojasnio da ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima, jer predstavljaju službenu tajnu.
Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma sadrži klauzulu o tajnom praćenju tokova novca. I pored toga nije došlo do blokade finansijskih transakcija povezanih sa Šarićem, iako je Mitrović prije dvije nedjelje Monitoru potvrdio da neke od tih transakcija preko HAAB imaju status sumnjivih.
DEVIZNI PRILIVI: Podizanje keša bila je samo jedna od aktivnosti kako se istraga u Srbiji, Italiji i Latinskoj Americi zahuktavala. Preduzeća povezana sa ovim klanom primila su milionske prilive iz inostranstva na račune HAAB. Prilivi su stizali sa računa Bank of Cyprus.
Preduzeću Flipside Trading Company (vlasništvo kotorskog studenta Damjana Dudića, registrovano na Maršalskim ostrvima) stigla je iz kiparske banke 30. decembra 2009. na račun u HAAB, doznaka od 1.839.976.02 eura. Nakon 30-tak dana, 4. februara, sa iste adrese stiže novih 799.976,00 eura.
Preduzeću Montflowery (isti vlasnik, ista lokacija) 16. decembra prošle godine stiže, sa računa Bank of Cyprus, u HAAB doznaka od 4.340.948 eura, a dan kasnije još 242.976. Ali, to nije sve.
Samo u prošloj godini preduzeće Mat Company iz Pljevalja, čiji je osnivač Darkov brat Duško Šarić, povuklo je oko 20 miliona eura od firme Matenico, vlasništvo Pljevljaka Jovice Lončara i Mira Mrdaka, a registrovane u državi Delaver. Lončar je Šarićev zet.
Mat je od Matenica, prema dokumentima, novac povlačio sukcesivno, često u dnevnim iznosima od po 200 hiljada eura. Te transakcije odvijaju se, nesmetano, i posljednjih nedjelja. I MAT-u je na račun HAAB od Matenica stizao novac preko Bank of Cyprus.
KREDITI: Monitor je ranije objavio da su firme sa egzotičnih adresa svojim depozitima garantovale za kredite koje je povlačila Mat Company, a da je HAAB služila kao posrednik za uplate sa računa više of-šor kompanija koji su stizali iz kiparske banke.
Krediti i lizing koji su prošle godine odobreni kompanijama koje se dovode u vezu sa Šarićem iznosili su desetine miliona eura. Samo je kompanija Maestral turs, budvanskog biznismena Blaža Dedića, povukla više kredita od kojih su neki prelazili pet miliona eura. Krediti nijesu odobravani samo u podgoričkoj HAAB, već i u centrali ove banke u Klagenfurtu.
Poslovne aktivnosti Blaža Dedića pod posebnom su pažnjom srpskih istražnih organa. Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde Srbije, izjavio je sredinom sedmice da očekuje da će istraga u preduzeću Maestral turs otkriti veze Darka Šarića sa pojedinim državnim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća. Ostalo je nejasno da li se to odnosi samo na Srbiju, ili su u tu priču uvezani i finkcioneri iz Crne Gore.
Nadležni u Srbiji privremeno su blokirali Dedićevu imovinu u toj državi. Sumnja se da je on kupovao hotele po Vojvodini Šarićevim novcem. Dedić je više puta demantovao tu vezu, kao što je osporio i da je hotel Mediteran u Bečićima kupljen sredstvima pljevaljskog narko bosa.
Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i policija provjeravaju sumnjive milionske transakcije lanca firmi i osoba, koje se dovode u vezu sa Darkom Šarićem. To je prošle sedmice Vijestima saopštila Đorđina-Nina Ivanović, specijalna tužiteljica za borbu protiv organizovanog kriminala. Ona je, odgovarajući na pitanje da li je tužilaštvo pokrenulo istragu o sumnjivim novčanim transakcijama, kazala da je pokrenut pretkrivični postupak. ,,U toku su provjere koje se sprovode u saradnji sa drugim nadležnim organima. Više detalja o tom slučaju ne mogu saopštiti, jer je postupak tajan”, kazala je Ivanović.
Gdje će i do koga odvesti, i da li će ikada biti procesuirane te tajne, ostaje da se vidi.
Sumnjivi novac, za sada, slobodno teče.
Kiparska veza
Bank of Cyprus povezuje se sa transakcijama koje je vršio kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić Cane, osumnjičen za šverc cigareta u Beogradu i Bariju. Subotića i Šarića neki srpski mediji dovodili su u vezu. Navodno su zajedno poslovali. Stanko Subotić Cane je u intervjuu, koji je objavila In televizija, potvrdio da poznaje Šarića, ali nije govorio o zajedničkim poslovima. U Srbiji teče istraga protiv 12 lica koja su bila umiješana u pranje novca Šarićevog klana. Međutim, njihova imena nijesu saopštena.
U italijanskoj istrazi, u kojoj je jedno vrijeme na vrhu piramide osumnjičenih bio i crnogorski premijer Milo Đukanović, Bank of Cyprus pominje se kao jedno od mjesta u koja su se iz Crne Gore slivali novci stečeni švercom.
Italijanski tužioci uključeni u istragu šverca kokaina tvrdili su da je kokainska grupa koristila infrastrukturu izgrađenu tokom šverca cigareta devedesetih. Preuzete su luke, bankarski računi, povjerljivi ljudi i mreže.
Sve po zakonu
Pitanja koja je Monitor uputio na adresu direktora HAAB u Podgorici: Da li ste upoznati da su Dragan i Damjan Dudić iz Kotora iz Hypo Alpe Adria banke podigli milionske iznose u kešu koncem prošle i početkom ove godine? Da li ste upoznati da je porijeklo ovog novca pokriveno Odlukama o raspodjeli dobiti firmi Secondo Porto Shipping i Maximus Shipping sa Maršalskih ostrva, u ukupnom iznosu od oko 3.000.000? Da li ste upoznati sa djelatnostima tih kompanija sa Maršalskih ostrva? Da li ste upoznati da je kompanija Matenico registrovana u državi Delaver prenijela samo u prošloj godini oko 20.000.000 Mat Company iz Pljevalja i da su transakcije obavljene preko Hypo Alpe Adria banke pod povlašćenim provizijama? Da li znate na šta je Mat koristila ovako velika sredstva? Ako su ove transakcije izvršene, da li ste upoznali sa tim Upravu za sprječavanje pranja novca i, ako jeste, kakav je bio njihov odgovor? Iz tužilastva su obavijestili javnost da je zbog spornih kreditnih plasmana HAAB sa firmama povezanim sa Darkom Šarićem pokrenut pretkrivični postupak. Kakav je Vaš komentar?
Odgovor Tarika Telećavića, izvršnog direktora HAAB u Podgorici:
Hvala Vam na Vašem interesovanju! Ne možemo, međutim, odgovarati na pitanja, koja na bilo koji način mogu prekršiti zakonske odredbe, koje se tiču bankarske tajne. Ali, možemo Vam saopštiti, da u skladu sa zakonskom regulativom Crne Gore, naravno, ispunjavamo sve obaveze, na način što redovno izvještavamo organe koji su nadležni za finansijski sistem (uključujući Upravu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma) o svim transakcijama koje se realizuju preko računa HAAB.
Naravno, uvijek radimo u skladu sa zakonom, i poštujemo sve zakonske odredbe i zahtjeve nadležnih institucija (kako u smislu izvještavanja, tako i svakom drugom).
Ipak, možemo Vam reći da nijesmo imali nikakve kontrole niti istrage koje navodite u jednom od pitanja. Imali smo redovne kontrole Centralne banke, koje potvrđuju da je sve što radimo u skladu za zakonima (podvukao T. T.).
No, zbog učestalih, a netačnih interpretacija našeg poslovanja, moraćemo da preispitamo i našu pravnu poziciju, jer je Banka sigurno pretrpjela štetu tim povodom, i jer se ta šteta može i izmjeriti.
Ima posla za parlamentarni Anketni odbor. Da li ćemo od njihovog rada imati koristi, drugo je pitanje. Odgovor na njega vrijedi desetine miliona koji mogu završiti u državnom budžetu, ili u džepovima švercera i njihovih pokrovitelja
Poslanici vladajuće većine donijeli su odluku o osnivanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
“Cilj Anketnog odbora nije zamjena za pravosudne organe, već vršenje Ustavom utvrđene nadzorne funkcije Skupštine…“, saopštio je, u ime jednog od predlagača (Demokrate), poslanik Boris Bogdanović. „Odbor će istražiti veze između organizovanog kriminala i državnih struktura, analizirati ekonomsku štetu nastalu usljed gubitka poreskih prihoda i predložiti sistemske mehanizme za sprečavanje budućih zloupotreba. Takođe, kroz parlamentarnu kontrolu, biće identifikovane političke odgovornosti svih onih koji su svojim nečinjenjem ili aktivnim djelovanjem omogućili dugogodišnje funkcionisanje šverca cigareta.”
Prethodno je opoziciona URA parlamentu uputila gotovo identičnu inicijativu, predlažući osnivanje istoimenog anketnog odbora, sa istim brojem članova i rasporedom mjesta koja bi u njemu pripala poziciji, odnosno, opoziciji.
Rad Anketnog odbora podržaće i DPS (njima će, izgleda, pripasti i mjesto predsjednika odbora). “Kao što smo više puta kazali – nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini”, napisao je šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić na mreži X, ne propuštajući da naglasi kako je „jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative“.
Možemo pretpostaviti na šta je mislio Nikolić pominjući stvarne političke motive. Počev od predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Činjenica je, međutim, da je šverc cigareta bio, a čini se, i ostao na vrhu popisa ilegalnih poslova koji u Crnoj Gori. Nijesu malobrojni oni koji tvrde da su se u švercu cigareta preko naše zemlje promijenili samo organizatori i, eventualno, tranzitni putevi i krajnja odredišta švercovane robe. Taj ilegalni posao oblikuje ekonomske, društvene i političke tokove u zemlji.
Zoran RADULOVIĆ Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti
Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.
Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.
Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.
Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…
Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.
Potreba za donošenjem tog zakona je jasna: prema podacima Zavoda za zapošljavanje, već dvije godine Crna Gora „uvozi“ preko 25.000 sezonskih radnika, uz angažman više od 10.000 sezonaca sa ovdašnjeg tržišta rada, uglavnom studenata i đaka. Lako je pretpostaviti da je taj broj još veći, računajući neiskorijenjeni rad na crno. Problem je najuočljiviji tokom ljetnje turističke, poljoprivredne i građevinske sezone, kada ovdašnji poslodavci javno vape za radnom snagom.
Sličan problem postoji i u okruženju, ali su tamo pokušali da ga ublaže, ako se on već ne može trajno riješiti. Demografska kretanja ne idu u prilog zadovoljenja potreba na tržištu rada, dok i oni koji su kvalifikovani i voljni da rade, sve češće (i lakše) posao nalaze na bolje platežnim tržištima EU. Počev od Hrvatske. Tamo već postoji zakon koji poslodavcima omogućava da, uz finansijsku pomoć države, sezonskim radnicima ponudi određene finansijske benefite (minimalna plata, staž, zdravstveno osiguranje…) tokom perioda kada oni nijesu radno angažovani, kako bi im bilo na raspolaganju kada se ponovo ukaže potreba za njihovo radno angažovanje. To se pokazalo kao rješenje koje, u značajnoj mjeri, odgovara i poslodavcima i zapošljenima.
Crnogorske vlasti su najavljivale slično rješenje, ali smo stigli tek do nacrta zakona. Dok potraga sa sezonskim radnicima za predstojeću sezonu uveliko traje. Samo na ovonedjeljnom Sajmu sezonskog zapošljavanja u Podgorici zainteresovanima je ponuđeno više od dvije hiljade radnih mjesta. Što je samo djelić očekivane (uobičajene) potražnje.
Vladin prijedlog bio je pred socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – a sada mu, prema najavama, predstoji dotjerivanje, javna rasprava, pa tek onda izrada prijedloga koji će biti upućen parlamentu na eventualno izglasavanje. Teško je očekivati da će sve to biti završeno na vrijeme za predstojeću sezonu.
Iz Ministarstva rada se još nadaju da će zakon stići na vrijeme i kažu kako se njegovim donošenjem želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za sezonske poslove. “Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage“, navodi se u njihovom saopštenju, „Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori“.
Po onome što se do sada čulo, sindikalci nijesu pretjerano zadovoljni ponuđenim. “Ministarstvo je ponudilo samo poreze i doprinose, a to nije dovoljno da taj radnik sačeka narednu sezonu”, kazao je Srđa Keković, Generalni sekretar USSCG, objašnjavajući da su oni nudili hrvatski model, koji podrazumijeva da neko odradi sezonu (šest, sedam ili devet mjeseci) a da za vrijeme kada nije angažovan prima neku naknadu i ima plaćene poreze i doprinose.
Istovremeno, i poslodavci zebu od mogućnosti da sav teret „izdržavanja“ sezonskih radnika van sezone može pasti na njihova pleća. Što baš i nije pretjerano isplativo, mada je, možda, bolje od neizvjesnosti da se naredne sezone neće moći pokrenuti posao zbog nedostatka radne snage. „Spremni smo da preuzmemo poreze i doprinose ako ih država nema u budžetu, ali mu nećemo dati platu (sezonskom radniku – prim. Monitora) za vrijeme dok nije angažovan“, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog saveza Žarko Radulović. Kao dodatni problem Radulović ističe to što ponuđena verzija zakona ne nudi dovoljno pomaka, odnosno olakšane procedure, prilikom zapošljavanja sezonaca iz inostranstva. A oni se, kaže, „pokazuju kao dobri radnici, zadovoljni su uslovima i spremni da rade za niže plate nego u bilo kojoj drugoj top destinaciji“.
Dok se o zakonu o sezonskim radnicima makar priča, neka druga obećanja su pala u zapećak. Poput formiranja Fiskalnog savjeta. Da ga imamo, a zakonska obaveza odavno postoji, nedavna rasprava premijera i profesora Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije u Crnoj Gori bila bi poprilično izlišna. Sve bi mu to, prethodno, rekli članovi Fiskalnog savjeta. Ili bi stručna javnost zaključila kako smo napravili pogrešan izbor njegovih članova.
Vlada u najavljenom roku ne uspijeva realizovati ni obećanja koja su data međunarodnim partnertima (EU), čija je realizacija neophodna za dobijanje prvih tranši novca iz Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
Rok za završetak 14 prvih koraka iz Reformske agende Crne Gore 2024.-2027, koja je zimus usvojena u Briselu, istekao je 28. februara 2025. Trenutna procjena je da je Crna Gora u potpunosti ispunila 10 koraka, dok su četiri djelimično ispunjena, predočila je članovima Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Među tim „djelimično ispunjenim“ obavezama nalazi se i Prostorni plan Crne Gore, uz prateće propise. Na tom dokumentu radi se još od vremena Vlade Duška Markovića (2016.-2020). Završetak se najavljuje već poodavno ali dokument nikako da dođe pred poslanike. Odnosno na javnu raspravu koja bi trebala da prethodi finalnom prijedlogu Prostornog plana.
Razna su tumačenja zašto ovaj, krajnje neophodan, posao traje neuobičajeno dugo. Uz hroničnu sporost administracije, postoje i spekulacije o mnogobrojnim parcijalnim interesima potencijalnih investitora kojima bi valjalo udovoljiti. Tako što će se nešto dodati Planu ili, na način da se njegovo donošenje još prolongira dok neko nešto ne završi. Na primjer, kupi poljoprivredno zemljište koje će budućim Planom postati građevinsko.
Za sada su to samo priče. Nepostojanje važećeg Prostornog plana Crne Gore onemogućava donošenje planova nižeg reda, među kojima je i novi PP Podgorice i, odnedavno kao njegov sastavni dio, projekat Velje brdo o kome su nam sa puno entuzijazma govorili premijer i ministar urbanizma Slaven Radunović.
Još jedna obaveza iz Reformske agende – reforma izbornog zakonodavstva – čeka rasplet aktuelnih političkih razmirica vlasti i opozicije. Kao što je čekala i prethodna tri-četiri izborna ciklusa. Vlast se mijenjala, ali model nije: opozicija traži reforme izbornih pravila kako bi većini smanjila prostor za zloupotrebe, vlast traži izgovore da tu priču prolongira. I tako ukrug. Jedinstveni su samo u tome da partijama nikad nije dosta državnog novca, a da su tzv. otvorene liste dobar prijedlog. Za neko bolje vrijeme.
Imamo i set neispunjenih „obećanja“ koja nam niko nije dao. U formalnom smislu. Ali se ispunjenje tih očekivanja podrazumijeva kao neophodan dio najavljene normalnosti. Na vrhu ove liste nalaze se zakoni u vladi i Skupštini, koji bi normirali ponašanje izabranih političkih predstavnika u svakodnevnim, ali i nekim manje uobičajenim okolnostima (prava i obaveze tehničke vlade), smanjujući njihov pravo na improvizaciju i, nazovimo je, domišljatost. U vladinom posjedu je jedna, pomalo problematična, verzija zakona o vladi, dok sličnog dokumenta koji bi uredio rad parlamenta nema u najavi.
U državi koja skoro tri godine ne može da okonča izborni proces u jednoj lokalnoj samoupravi sa otprilike 1.500 upisanih birača, ništa od navedenog ne predstavlja iznenađenje. Što bi rekli, vlast dlaku mijenja ali ćud nikada.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas
,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljkiIreni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.
,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.
Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.
Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.
Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.
Na odluku Etičkog odbora novinar i pisac Brano Mandić se satirično osvrnuo u tekstu O čemu govorimo kada govorimo o sisama, objavljenom u oktobru prošle godine. Ne sluteći da će ga zbog ovog citata policija uputiti na sud: ,,Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po svetom Nilu Sorskom.”
Deset dana nakon objave teksta profesor Stamatović je, preko advokatske kancelarije Šušić, podnio prijavu Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Osnovno državno tužilaštvo procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. I sve bi se, kao i mnogi skandali do sada, tako i završilo da nije bilo revnosne policije.
Mandić je, protekle sedmice, svojom kolumnom obavijestio javnost da mu je ,,policija upala u tekst”.
Uprava policije je podnijela prekršajnu prijavu protiv Mandića. Obaviješten je od suda da se mora pojaviti na saslušanju 16. aprila uz prijetnju dovođenjem. U Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka navodi se da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Ispad profesora Stamatovića, koji je verifikovan odlukom Etičkog odbora UCG, tako dobija novu dimenziju. Policijskog i sudskog progona novinara i pisca za kolumnu u kojoj je s pravom kritikovao profesorov seksistički govor i odobravanje istog od strane najznačajnije visokoškolske institucije u državi.
Da nije po srijedi nešto što liči na represiju i nedemokratiju, tvrde iz policije. Saopštili su da su postupili na zakonit način, bez namjere podrivanja ili targetiranja pojedinca, uz jednak odnos prema svim građanima.Napominjući da će u konačnom Sud za prekršaje cijeniti osnovanost podnijete prekršajne prijave.
Srećom po policiju, uključio se i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović zatraživši od policijskih službenika (pravnika) koji se bave prekršajnom oblašću da nedvosmisleno utvrde sve okolnosti osnovanosti podnošenja zahtjeva za pokretanje ovog prekršajnog postupka.
Objasnio je da će se službenici Uprave policije sa posebnom pažnjom i senzibilitetom odnositi prema svim događajima u kojima policija cijeni opravdanost zahtjeva, ,,a koji se odnose na pojačanu kritiku prema licima koja su dužna da trpe veći pritisak javnosti, odnosno razumijevanje upotrebe specifičnih tehnika i stilova novinarskog izražavanja prilikom društvenog komentarisanja”.
Šćepanović je naložio rukovodiocima svih organizacionih jedinica Uprave policije da bez odlaganja u svim postupanjima koja uključuju medijske radnike primjenjuju principe zakonitosti, proporcionalnosti, transparentnosti, objektivnosti i zaštite javnog interesa, kao i opšteprihvaćena načela medijskog diskursa zagarantovana međunarodnim pravom i konvencijama.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su u ovakvim slučajevima neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koje, kao i u Mandićevom slučaju, vlast, kada joj treba, baštini i danas.
Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je recimo nakon devet mjeseci izviđaja, krajem 2023. godine, utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom Ujedinjenje ili ukrajinizacija nema elemenata krivičnog djela. Institucija ombusmana reagovala je zbog tog teksta.
Isti aršini i literarne slobode nijesu važile za publicistu i istoričara Bobana Batrićevića koji u autorskom tekstu u avgustu 2023, kritikovao stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori. Nakon pritiska javnosti, VDT je konačno u martu 2024, odustalo od gonjenja istoričara i kolumniste Batrićevića.
Da novoj vladajućoj većini nije strano kopiranje pritisaka iz DPS doba ili aktuelnih iz Vučićevog sistema, govori i tekst sa portala Press, koji je blizak Pokretu Evropa sad.Naslov teksta – Da li je Brano Mandić dobio 12,5 hiljada eura od države da ,,Normalizuje” ili profesora zove ,,matorim jarcem”? A u samom tekstu se pored saopštenja policije, podsjeća da je ,,krajem prošle godine nevladina organizacija ‘Žuta kornjača’ Branislava Mandića od Ministarstva kulture i medija dobila 12.524 eura za portal ‘Normalizuj.me”, piše portal Press, a prenosi portal Gradske televizije.
Mandić se odavno zamjerio moćnicima i braniteljima prošle i ove vlasti. ,,…đavo nije skriven već se ukazao u punom kapacitetu izvršne vlasti koju smo prepustili budalama. Jedina stvar koja je tragičnija od navedenog je to što sve govori da baš takve budale zaslužujemo”, piše Mandić u jednoj od kolumni.
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU1 sedmica