Povežite se sa nama

MONITORING

Zajedno za vlast

Objavljeno prije

na

opozicija

Mjesec i nešto uoči lokalnih izbora opozicija je uglavnom odlučila o tome kako će na njih izaći, dok iz vladajuće koalicije i dalje stižu vijesti da se još ništa ne zna. Rok za dostavljanje izbornih lista počeo je da teče 12. ističe 28. aprila. Lokalni izbori biće održani u Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku. Na izborima 23. maja biraće se i odbornici za skupštine Podgorice i gradskih opština Golubovci i Tuzi.

Tumači su protumačili da potpise podrške izbornim listama, za razliku od posljednjih predsjedničkih izbora, građani ne moraju davati pred izbornim komisijama.

U opoziciji su se dogovorili da će nosioci izbornih lista u svih 14 opština biti iz Socijalističke narodne partije. Prvi na opozicionoj listi u Podgorici biće, kako se očekuje, potpredsjednik SNP-a Neven Gošović.

Zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović objasnio je kako je njegova partija, u cilju postizanja dogovora, odustala od toga da ima nosioca liste u bilo kojoj od 14 opština. U koalicioni sporazum ući će odredba da, tamo gdje opozicija osvoji većinu, mjesto predsjednika opštine pripadne SNP-u, dok bi NOVA dobila funkciju predsjednika lokalne skupštine.

Konačna odluka o načinu na koji će na izbore izaći DPS i SDP očekuje se do kraja sedmice, ali će DPS, kako tvrde izvori Monitora, svoju posljednju reći već u petak, kad ovaj broj Monitora bude pred čitaocima.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović rekao je sredinom sedmice da u Podgorici DPS ,,najvjerovatnije” neće na izbore sa SDP-om, ali da ,,još uvijek ima prostora za dogovor”.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić objasnio je da će njegova partija odluku donijeti ,,gledajući da ukupna dobit bude da Crna Gora sačuva stabilnost Vlade”, te da će se, dakako, voditi ,,nacionalnim interesom Crne Gore, a to je snažan SDP”. Koaliciju na državnom nivou, inače, bez obzira na odluku o načinu izlaska na lokalne izbore, niko ne dovodi u pitanje.

Tračeva ima milion. Te će SDP samostalno, te neće, te DPS-u je dosta SDP-a i tako u krug. Prema nekim izvorima, SDP je na početku pregovora sa koalicionim partnerom tražio veći broj mandata nego što je do sada imao. Pozivali su se na istraživanja javnog mnjenja po kojima njihov rejting, navodno, raste. ,,Oni imaju o sebi sliku da rastu i zato su na početku tražili i veći broj odborničkih mjesta nego što sada imaju. Podgorički odbor je zauzeo stav da im je mnogo i četiri mandata, a da je šest, koliko su tražili, nedopustivo”, kaže izvor Monitora iz DPS-a. Pored broja mandata, trn u oku velikog koalicionog partnera je i dosadašnji predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđije Suhih. On se na razne načine zamjerio gradonačelniku Miomiru Mugoši. SDP je, kažu, obećavao DPS-u da će Suhiha smijeniti i ranije tako da se ne očekuje da bi on sada mogao biti kandidat, osobito zato što više nije na čelu podgoričkog odbora SDP-a. Koordinator te partije je sveprisutni Vujica Lazović. Malo je vjerovatno da će baš u trenutku kad opozicija nastupa zajedno, vječiti koalicioni partneri riješiti da se razdvoje.

Očekuje se da u koaliciji sa DPS-om na izborima u Podgorici nastupe Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Demokratska unija Albanaca. Prema dogovoru te tri partije trebalo bi da na zajedničkoj izbornoj listi dobiju po jedno mjesto u prvih 29 koliko je odbornika potrebno za formiranje vlasti. Za Skupštinu Glavnog grada bira se 57 odbornika, u birački spisak je upisano 135.325 građana.

Izbori će, zna se, biti održani po starom zakonu. Ovih dana zbog toga su se ponovo bunili predstavnici manjinskih naroda. Bošnjačka stranka ne podržava novo produženje roka za usklađivanje izbornog zakonodavstva. Rok će, kao je zamislila vlast, biti produžen po četvrti put i trajaće do kraja godine.

Poslanik BS Kemal Purišić rekao je da su novi produžeci posljedica političkih kalkulacija DPS-a i SDP-a. poslanik FORCE Genci Nimanbegu ocijenio je da e pitanje podrške te partije produženju roka apsolutno diskutabilno pitanje, ,,jer odgovornost nije na FORCI”.

Računica je, kažu upućeni, prosta. Da je zakon promijenjen, već na ovim izborima manjinske partije mogle su izaći iz DPS-ovog ,,zagrljaja koji davi”. Formiranje manjinskih lista obezbijedilo bi partijama koje zastupaju manjine mogućnost da nedostajuće glasove za prelazak cenzusa, nakon izbora, obezbijede od drugih manjinskih lista. Ovako, ostaju zagrljeni.

Zahvaljujući starim zakonima, a i onako, nema ništa od poštovanja preporuka međunarodnih organizacija koje su ranije nadgledale izbore u Crnoj Gori. Izborne liste ne smiju se prekrajati nakon izbora, mora postojati stroga podjela između aktivnosti vlade i političkih partija, policija mora osigurati političku neutralnost, zakonom treba zabraniti da političke stranke koriste zgrade koje su vlasništvo Vlade – što bi to vlast radila kad ne mora.

Jednom je nakon izbora stigla preporuka: ,,Izbornom legislativom treba regulisati da su kandidati koji su istovremeno i državni zvaničnici, dužni uzeti odsustvo sa posla kako bi se izbjeglo miješanje uloga za vrijeme kampanje i optužbe o zloupotrebi zvaničnih funkcija ili državnih resursa”. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako gradonačelnik dr Miomir Mugoša uzima godišnji odmor da bi vodio kampanju.

Da, uskrsnuo je i Miloš Bešić. Za portal Analitika profesor FPN-a je izanalizirao kako se ,,gospodinu Mugoši ne može spočitati da je nesposoban gradonačelnik”. Udaranje novinara i izbacivanje sa posla slijepe službenice zato jer je htjela da koristi psa vodiča vrhunski su dometi sposobnosti podgoričkog gradonačelnika. Kad bi za njega glasali samo ljudi koji žive u uređenim djelovima Podgorice, Mugoša bi davno odlepršao sa mjesta prvog čovjeka glavnog grada.

Nego, to, sva je prilika, opet neće biti važno. Sudeći prema raspravi u parlamentu, tokom rasprave o povjerenju Vladi, vladajuća koalicija i dalje će jezditi na državotvornim zaslugama. Opozicija je protiv Crne Gore, oni na braniku. Premijer Đukanović optužio je opoziciju da do vlasti želi da dođe ,,preko leševa”. ,,Jedan od leševa koji biste željeli na tom putu da vidite je država Crna Gora”.

Opozicija tvrdi da Vlada loše radi svoj posao. ,,Da ste rekli ljudima da će biti smanjenja plata, otpuštanja radnika i šverca kokaina, mi mislimo da ne biste dobili povjerenje na izborima”, rekao je lider

PZP-a Nebojša Medojević. SNP ukazuje da se uspjeh svake vlade može mjeriti po tome kakav je kvalitet života građana. Prema nekim najavama na tome će se i temeljiti kampanja opozicije.

Trenutno su svi optimisti. Kaže se: biće jednom i u paklu vašar.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo