Povežite se sa nama

MONITORING

Zajedno za vlast

Objavljeno prije

na

Mjesec i nešto uoči lokalnih izbora opozicija je uglavnom odlučila o tome kako će na njih izaći, dok iz vladajuće koalicije i dalje stižu vijesti da se još ništa ne zna. Rok za dostavljanje izbornih lista počeo je da teče 12. ističe 28. aprila. Lokalni izbori biće održani u Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku. Na izborima 23. maja biraće se i odbornici za skupštine Podgorice i gradskih opština Golubovci i Tuzi.

Tumači su protumačili da potpise podrške izbornim listama, za razliku od posljednjih predsjedničkih izbora, građani ne moraju davati pred izbornim komisijama.

U opoziciji su se dogovorili da će nosioci izbornih lista u svih 14 opština biti iz Socijalističke narodne partije. Prvi na opozicionoj listi u Podgorici biće, kako se očekuje, potpredsjednik SNP-a Neven Gošović.

Zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović objasnio je kako je njegova partija, u cilju postizanja dogovora, odustala od toga da ima nosioca liste u bilo kojoj od 14 opština. U koalicioni sporazum ući će odredba da, tamo gdje opozicija osvoji većinu, mjesto predsjednika opštine pripadne SNP-u, dok bi NOVA dobila funkciju predsjednika lokalne skupštine.

Konačna odluka o načinu na koji će na izbore izaći DPS i SDP očekuje se do kraja sedmice, ali će DPS, kako tvrde izvori Monitora, svoju posljednju reći već u petak, kad ovaj broj Monitora bude pred čitaocima.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović rekao je sredinom sedmice da u Podgorici DPS ,,najvjerovatnije” neće na izbore sa SDP-om, ali da ,,još uvijek ima prostora za dogovor”.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić objasnio je da će njegova partija odluku donijeti ,,gledajući da ukupna dobit bude da Crna Gora sačuva stabilnost Vlade”, te da će se, dakako, voditi ,,nacionalnim interesom Crne Gore, a to je snažan SDP”. Koaliciju na državnom nivou, inače, bez obzira na odluku o načinu izlaska na lokalne izbore, niko ne dovodi u pitanje.

Tračeva ima milion. Te će SDP samostalno, te neće, te DPS-u je dosta SDP-a i tako u krug. Prema nekim izvorima, SDP je na početku pregovora sa koalicionim partnerom tražio veći broj mandata nego što je do sada imao. Pozivali su se na istraživanja javnog mnjenja po kojima njihov rejting, navodno, raste. ,,Oni imaju o sebi sliku da rastu i zato su na početku tražili i veći broj odborničkih mjesta nego što sada imaju. Podgorički odbor je zauzeo stav da im je mnogo i četiri mandata, a da je šest, koliko su tražili, nedopustivo”, kaže izvor Monitora iz DPS-a. Pored broja mandata, trn u oku velikog koalicionog partnera je i dosadašnji predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđije Suhih. On se na razne načine zamjerio gradonačelniku Miomiru Mugoši. SDP je, kažu, obećavao DPS-u da će Suhiha smijeniti i ranije tako da se ne očekuje da bi on sada mogao biti kandidat, osobito zato što više nije na čelu podgoričkog odbora SDP-a. Koordinator te partije je sveprisutni Vujica Lazović. Malo je vjerovatno da će baš u trenutku kad opozicija nastupa zajedno, vječiti koalicioni partneri riješiti da se razdvoje.

Očekuje se da u koaliciji sa DPS-om na izborima u Podgorici nastupe Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Demokratska unija Albanaca. Prema dogovoru te tri partije trebalo bi da na zajedničkoj izbornoj listi dobiju po jedno mjesto u prvih 29 koliko je odbornika potrebno za formiranje vlasti. Za Skupštinu Glavnog grada bira se 57 odbornika, u birački spisak je upisano 135.325 građana.

Izbori će, zna se, biti održani po starom zakonu. Ovih dana zbog toga su se ponovo bunili predstavnici manjinskih naroda. Bošnjačka stranka ne podržava novo produženje roka za usklađivanje izbornog zakonodavstva. Rok će, kao je zamislila vlast, biti produžen po četvrti put i trajaće do kraja godine.

Poslanik BS Kemal Purišić rekao je da su novi produžeci posljedica političkih kalkulacija DPS-a i SDP-a. poslanik FORCE Genci Nimanbegu ocijenio je da e pitanje podrške te partije produženju roka apsolutno diskutabilno pitanje, ,,jer odgovornost nije na FORCI”.

Računica je, kažu upućeni, prosta. Da je zakon promijenjen, već na ovim izborima manjinske partije mogle su izaći iz DPS-ovog ,,zagrljaja koji davi”. Formiranje manjinskih lista obezbijedilo bi partijama koje zastupaju manjine mogućnost da nedostajuće glasove za prelazak cenzusa, nakon izbora, obezbijede od drugih manjinskih lista. Ovako, ostaju zagrljeni.

Zahvaljujući starim zakonima, a i onako, nema ništa od poštovanja preporuka međunarodnih organizacija koje su ranije nadgledale izbore u Crnoj Gori. Izborne liste ne smiju se prekrajati nakon izbora, mora postojati stroga podjela između aktivnosti vlade i političkih partija, policija mora osigurati političku neutralnost, zakonom treba zabraniti da političke stranke koriste zgrade koje su vlasništvo Vlade – što bi to vlast radila kad ne mora.

Jednom je nakon izbora stigla preporuka: ,,Izbornom legislativom treba regulisati da su kandidati koji su istovremeno i državni zvaničnici, dužni uzeti odsustvo sa posla kako bi se izbjeglo miješanje uloga za vrijeme kampanje i optužbe o zloupotrebi zvaničnih funkcija ili državnih resursa”. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako gradonačelnik dr Miomir Mugoša uzima godišnji odmor da bi vodio kampanju.

Da, uskrsnuo je i Miloš Bešić. Za portal Analitika profesor FPN-a je izanalizirao kako se ,,gospodinu Mugoši ne može spočitati da je nesposoban gradonačelnik”. Udaranje novinara i izbacivanje sa posla slijepe službenice zato jer je htjela da koristi psa vodiča vrhunski su dometi sposobnosti podgoričkog gradonačelnika. Kad bi za njega glasali samo ljudi koji žive u uređenim djelovima Podgorice, Mugoša bi davno odlepršao sa mjesta prvog čovjeka glavnog grada.

Nego, to, sva je prilika, opet neće biti važno. Sudeći prema raspravi u parlamentu, tokom rasprave o povjerenju Vladi, vladajuća koalicija i dalje će jezditi na državotvornim zaslugama. Opozicija je protiv Crne Gore, oni na braniku. Premijer Đukanović optužio je opoziciju da do vlasti želi da dođe ,,preko leševa”. ,,Jedan od leševa koji biste željeli na tom putu da vidite je država Crna Gora”.

Opozicija tvrdi da Vlada loše radi svoj posao. ,,Da ste rekli ljudima da će biti smanjenja plata, otpuštanja radnika i šverca kokaina, mi mislimo da ne biste dobili povjerenje na izborima”, rekao je lider

PZP-a Nebojša Medojević. SNP ukazuje da se uspjeh svake vlade može mjeriti po tome kakav je kvalitet života građana. Prema nekim najavama na tome će se i temeljiti kampanja opozicije.

Trenutno su svi optimisti. Kaže se: biće jednom i u paklu vašar.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo