Povežite se sa nama

MONITORING

Zajedno za vlast

Objavljeno prije

na

Mjesec i nešto uoči lokalnih izbora opozicija je uglavnom odlučila o tome kako će na njih izaći, dok iz vladajuće koalicije i dalje stižu vijesti da se još ništa ne zna. Rok za dostavljanje izbornih lista počeo je da teče 12. ističe 28. aprila. Lokalni izbori biće održani u Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku. Na izborima 23. maja biraće se i odbornici za skupštine Podgorice i gradskih opština Golubovci i Tuzi.

Tumači su protumačili da potpise podrške izbornim listama, za razliku od posljednjih predsjedničkih izbora, građani ne moraju davati pred izbornim komisijama.

U opoziciji su se dogovorili da će nosioci izbornih lista u svih 14 opština biti iz Socijalističke narodne partije. Prvi na opozicionoj listi u Podgorici biće, kako se očekuje, potpredsjednik SNP-a Neven Gošović.

Zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović objasnio je kako je njegova partija, u cilju postizanja dogovora, odustala od toga da ima nosioca liste u bilo kojoj od 14 opština. U koalicioni sporazum ući će odredba da, tamo gdje opozicija osvoji većinu, mjesto predsjednika opštine pripadne SNP-u, dok bi NOVA dobila funkciju predsjednika lokalne skupštine.

Konačna odluka o načinu na koji će na izbore izaći DPS i SDP očekuje se do kraja sedmice, ali će DPS, kako tvrde izvori Monitora, svoju posljednju reći već u petak, kad ovaj broj Monitora bude pred čitaocima.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović rekao je sredinom sedmice da u Podgorici DPS ,,najvjerovatnije” neće na izbore sa SDP-om, ali da ,,još uvijek ima prostora za dogovor”.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić objasnio je da će njegova partija odluku donijeti ,,gledajući da ukupna dobit bude da Crna Gora sačuva stabilnost Vlade”, te da će se, dakako, voditi ,,nacionalnim interesom Crne Gore, a to je snažan SDP”. Koaliciju na državnom nivou, inače, bez obzira na odluku o načinu izlaska na lokalne izbore, niko ne dovodi u pitanje.

Tračeva ima milion. Te će SDP samostalno, te neće, te DPS-u je dosta SDP-a i tako u krug. Prema nekim izvorima, SDP je na početku pregovora sa koalicionim partnerom tražio veći broj mandata nego što je do sada imao. Pozivali su se na istraživanja javnog mnjenja po kojima njihov rejting, navodno, raste. ,,Oni imaju o sebi sliku da rastu i zato su na početku tražili i veći broj odborničkih mjesta nego što sada imaju. Podgorički odbor je zauzeo stav da im je mnogo i četiri mandata, a da je šest, koliko su tražili, nedopustivo”, kaže izvor Monitora iz DPS-a. Pored broja mandata, trn u oku velikog koalicionog partnera je i dosadašnji predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđije Suhih. On se na razne načine zamjerio gradonačelniku Miomiru Mugoši. SDP je, kažu, obećavao DPS-u da će Suhiha smijeniti i ranije tako da se ne očekuje da bi on sada mogao biti kandidat, osobito zato što više nije na čelu podgoričkog odbora SDP-a. Koordinator te partije je sveprisutni Vujica Lazović. Malo je vjerovatno da će baš u trenutku kad opozicija nastupa zajedno, vječiti koalicioni partneri riješiti da se razdvoje.

Očekuje se da u koaliciji sa DPS-om na izborima u Podgorici nastupe Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Demokratska unija Albanaca. Prema dogovoru te tri partije trebalo bi da na zajedničkoj izbornoj listi dobiju po jedno mjesto u prvih 29 koliko je odbornika potrebno za formiranje vlasti. Za Skupštinu Glavnog grada bira se 57 odbornika, u birački spisak je upisano 135.325 građana.

Izbori će, zna se, biti održani po starom zakonu. Ovih dana zbog toga su se ponovo bunili predstavnici manjinskih naroda. Bošnjačka stranka ne podržava novo produženje roka za usklađivanje izbornog zakonodavstva. Rok će, kao je zamislila vlast, biti produžen po četvrti put i trajaće do kraja godine.

Poslanik BS Kemal Purišić rekao je da su novi produžeci posljedica političkih kalkulacija DPS-a i SDP-a. poslanik FORCE Genci Nimanbegu ocijenio je da e pitanje podrške te partije produženju roka apsolutno diskutabilno pitanje, ,,jer odgovornost nije na FORCI”.

Računica je, kažu upućeni, prosta. Da je zakon promijenjen, već na ovim izborima manjinske partije mogle su izaći iz DPS-ovog ,,zagrljaja koji davi”. Formiranje manjinskih lista obezbijedilo bi partijama koje zastupaju manjine mogućnost da nedostajuće glasove za prelazak cenzusa, nakon izbora, obezbijede od drugih manjinskih lista. Ovako, ostaju zagrljeni.

Zahvaljujući starim zakonima, a i onako, nema ništa od poštovanja preporuka međunarodnih organizacija koje su ranije nadgledale izbore u Crnoj Gori. Izborne liste ne smiju se prekrajati nakon izbora, mora postojati stroga podjela između aktivnosti vlade i političkih partija, policija mora osigurati političku neutralnost, zakonom treba zabraniti da političke stranke koriste zgrade koje su vlasništvo Vlade – što bi to vlast radila kad ne mora.

Jednom je nakon izbora stigla preporuka: ,,Izbornom legislativom treba regulisati da su kandidati koji su istovremeno i državni zvaničnici, dužni uzeti odsustvo sa posla kako bi se izbjeglo miješanje uloga za vrijeme kampanje i optužbe o zloupotrebi zvaničnih funkcija ili državnih resursa”. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako gradonačelnik dr Miomir Mugoša uzima godišnji odmor da bi vodio kampanju.

Da, uskrsnuo je i Miloš Bešić. Za portal Analitika profesor FPN-a je izanalizirao kako se ,,gospodinu Mugoši ne može spočitati da je nesposoban gradonačelnik”. Udaranje novinara i izbacivanje sa posla slijepe službenice zato jer je htjela da koristi psa vodiča vrhunski su dometi sposobnosti podgoričkog gradonačelnika. Kad bi za njega glasali samo ljudi koji žive u uređenim djelovima Podgorice, Mugoša bi davno odlepršao sa mjesta prvog čovjeka glavnog grada.

Nego, to, sva je prilika, opet neće biti važno. Sudeći prema raspravi u parlamentu, tokom rasprave o povjerenju Vladi, vladajuća koalicija i dalje će jezditi na državotvornim zaslugama. Opozicija je protiv Crne Gore, oni na braniku. Premijer Đukanović optužio je opoziciju da do vlasti želi da dođe ,,preko leševa”. ,,Jedan od leševa koji biste željeli na tom putu da vidite je država Crna Gora”.

Opozicija tvrdi da Vlada loše radi svoj posao. ,,Da ste rekli ljudima da će biti smanjenja plata, otpuštanja radnika i šverca kokaina, mi mislimo da ne biste dobili povjerenje na izborima”, rekao je lider

PZP-a Nebojša Medojević. SNP ukazuje da se uspjeh svake vlade može mjeriti po tome kakav je kvalitet života građana. Prema nekim najavama na tome će se i temeljiti kampanja opozicije.

Trenutno su svi optimisti. Kaže se: biće jednom i u paklu vašar.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo