PERISKOP
Drugovanja s genijem

S radošću, nakon svih godina režiranja i dramaturških prilagodbi, sjećam se mojih “drugovanja” sa literarnim monumentom Dostojevskog
Kad sam pročitao prvu prozu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog postao sam “zarobljenikom“ ovoga veličanstvenog prozaika. I kao da sam već tada sanjao teatarske prizore što naprosto izviru sa listina te preguste proze, osjećao sam da se moram zaputiti dramskim suštinama, koje su već u redateljskim čitanjima imala itekakvog pozorničkog uspjeha.
Prvi ozbiljniji redateljsko-dramaturški rad imao sam prilagođavajući dramatizaciju Braće Karamazovih. Dramaturški “rez” napravio je Evald Šorm i ta me dramatizacija privukla poglavito radi koncentriranosti na trokut Aljoša – Ivan – Grušenjka. Nastojao sam uz druge bitne teme (religija, obiteljski odnosi Karamazovih i fatalizam Grušenjke) učiniti prilagodbu mome konceptu naglašavanjem odnosa Ivan – Aljoša, te orkestriranjem mizanscenskih rješenja tako da u prvi plan iziđu kapitalne scene temeljne karamazovštine i suptilije odnosa Grušenjke i Aljoše.
Postavkom dvije dramaturške vizije romana Zločin i kazna i Idiot, koje je iskusnom dramaturško- redateljskom optikom stvorio Egon Savin, nastavio sam rad na inscenacijama neponovljivog opusa. U Kamernom teatru 55 tijekom agresije na BiH i opsade Sarajeva postavio sam Nastasju Filipovnu, dramaturški “ekstrakt” romana Idiot. Savin je koncentrirao pozornost defakto na likove Rogožina i Nastasje Filipovne. Tu nisam bitnije mijenjao niti tekstualni dio dramatizuacije, niti sam se upuštao u promjenu ideosfere ove u biti “redateljske” adaptacije Dostojevskog.
Treći puta sam radio režiju i prilagodbu, najzahtjevniju do tada, romana Zločin i kazna u prijedorskom teatru.
U toj predstavi akcenat sam stavio na interpretativne, velike mogućnosti glumca Darka Cvijetića koji je donio slojevitu dramatiku lika Raskoljnikova.
U Savinovu scenski iznimno relevantnu dramatizaciju autorski sam “intervenirao” uvodeći lik Sjene, koji je tumačila glumica Mirela Predojević sa primjernim uspjehom i nekom začudnošću u svim fazama provedbe “nepostojećeg” lika. Ova predstava kontekstualno, obzirom na povijesne i političke pozadine, bila je iznimnim ispitom koji smo i ansambl i ja s uspjehom položili, što je potvrdila i publika i kritika na festivalu Pozorišne igre BiH u Jajcu.
U sve tri postavke Dostojevskog posebno sam se seriozno bavio ženskim likovima, što nije bilo nezapaženo i u kontekstu čitavog mog redateljskog opusa.
Zamaman kao temeljni materijal svaki od ovih naslova zahtijevao je poseban studij literarnog karaktera, ali i stanovitih elemenata historijske kontekstualizaciije.
S radošću, nakon svih godina režiranja i dramaturških prilagodbi, sjećam se mojih “drugovanja” sa literarnim monumentom Dostojevskog.
Gradimir GOJER
Komentari
PERISKOP
Kićenje

Kićenje Centra Beograda je jedna od opsjena stanja u srbijanskom društvu danas! Gorka opsjena! Naravno, ne i jedina.U Knez Mihajlovoj je čitav niz malih štandova na kojima trijumfira težak neukus
Jučerašnji izlazak u glavnu beogradsku šetnicu i kafeterije onkraj hotela Mažestik otpočeo sam”pregledom stanja” izloga prodavnica….Manje više, na svakom se koraku vidi enorman porast cijena kako obuće i odjeće/i ne”markirane”!!!/ jednako i prehrambenih proizvoda…Sad je uslijedio ljepši dio moje jučerašnje inspekcije središta beogradskog šetačkog carstva.
Dok sam sjedio u prijatnom kafeu Čokolada u centru grada promatrao sam kako već umjetno zagrijavane ljetnje bašte počinju kititi…Predbožićno je to i prednovogodišnje kićenje. Biti će nakon ovog kićenja znatno veseliji beogradski centar. Medjutim, niti ta šarolika lampionska rasvjeta neće nimalo umanjiti gorčinu kao posljedicu enormnog skoka cijena…Jer potrošačka košara više nije odslik mogućnosti gradjana srbijanske prestolnice… To kićenje tek je jedna od opsjena stanja u srbijanskom društvu danas! Gorka opsjena!
Naravno, ne i jedina, jer u Knez Mihajlovoj je čitav niz malih štandova na kojima trijumfira težak neukus i primitivizam:sportski dresovi od najjeftinijih tkanina, prizori Beograda uramljeni u ljetnje morske ramove, sve sa školjkama, zastave nogometnih klubova…Elem parada kiča i stravičnog neukusa.
Tu su i ulični svirači koji više”stružu” po žicama svojih glazbala nego što bi se moglo reći da muziciraju. U jesenjem danu kao navješću dolazećeg prosinca (kako sjajan jezički izričaj za posljednji mjesec u godini) razmišljam sve manje zagledajući u talog kave u šalici koliko se ova slika razlikuje od one kojom trenutni srbijanski vlastodršci mašu dok urbi et orbi govore o strelovitom napretku srpske ekonomije, svakodnevno obećavajući ovdašnjem puku povećanje plaća i penzija, koje nikako da stignu..
Odlazim autobusom prema Ripnju i Barajevu i medju putnicima vidim dubinu siromaštva i materijalne (ali i duhovne) bijede grada u koji smo nekada gledali kao nedostižan kulturni i civilizacijaki stratum…Završni akord ovoga Periskopa nastaje pred robnim centrom Lidl na Petlovom brdu.Kolona gradjana uporno i disciplinirano stoji pred objektom čekajući da ugrabe nešto od “pojeftinilog jada” na takozvanim akcijama…
Traju šarene laže, a ekonomska propast je istinska realnost.Kitili grad ne kitili bijeda ne kuca na vrata,ona je u domovima našim.
Gradimir GOJER
Komentari
PERISKOP
Podvig Stojkovića

Navršilo se osamdest godina od nastanka jedne od najpotresnijih i književno najznačajnijih poema,Jame Ivana Gorana Kovačića. Beogradski izdavač Dragan Stojković, čelnik Most arta Jugoslavija koji se tragalački odnosi prema savremenoj beletristici i izdaje ono što tzv”mejnstrim” izdavači uglavnom svjesno propuštaju, odlučio je godišnjicu nastanka Kovačićeve remek poeme obilježiti fototipskim izdanjem
U dobu u kome diljem Europe i regiona buja fašizam ovih dana svjedočim antifašističkom gestu par ekselans!! Navršilo se osamdest godina od nastanka jedne od najpotresnijih, ali i književno najznačajnijih poema, Jame Ivana Gorana Kovačića. Beogradski, preciznije zemunski izdavač Dragan Stojković, čelnik Most arta Jugoslavija koji se tragalački odnosi prema suvremenoj beletristici i izdaje ono što tzv”mejnstrim” nakladnici uglavnom odbacuju i svjesno propuštaju, odlučio je obljetnicu nastanka Kovačićeve remek poeme obilježiti fototipskim izdanjem.
Dosljedno originalu koji se čuva u Beogradu, a zahvaljujući nasljedniku revolucionara Vicka Krstulovića koji je pohranio primjerak Jame u beogradskom arhivu, Stojković je uspio da suvremenim čitateljima prezentira fototipsko izdanje Jame. Poema tijekom rata tiskana u ratnoj štampariji u Topuskom,sa originalnim sjajnim grafičkim listovima slikara i grafičara revolucionara Murtića i Price kao reprint u bibliofilskom ograničenom broju od 250 primjeraka ugledala je svjetlo dana.
Usred vremena kada se glorificiraju četništvo i ustaštvo, jedan antifašista oponira općoj pomami povjesnog revizionizma,”unatoč zlotvorima” kako je govorio čestiti bosanski franjevac Fra Marko Oršolić.Trudio se Stojković da sve bude kao i 1944., samo mu je nedostajalo originalno padobransko platno, u čiji ovitak je bila”upakovana” najpotresnija literarna tvorevina nastala u doba narodnooslobodilačkoga rata I revolucije. No, iskusni izdavač antifašista Stojković pobijedio je znalački i taj problem i dvjesta pedeset sretnika koji dođu do primjerka Jame moći će ne samo čitati neponovljivu literarnu heroiku nego i ponositi se da su u vremenu posrnulog morala i svih normi civiliziranog ponašanja podigli kriterije vlastitog življenja do onih civilizacijskih univerzalija koje imponiraju svakom normalnom čovjeku današnjice! Stojkovićev jedinstveni nakladnički uspjeh u svakoj bi europskoj zemlji bio kulturnim dogadjajem godine.Osim onih koje i danas zaposjedaju fašisti!
Bravo za Dragana Stojkovića i njegov zemunski Most art Jugoslavija!
Gradimir GOJER
Komentari
PERISKOP
Čitanje

U čast upravo minulog mjeseca knjige svoju pozornost posvjećujem knjizi poezije”Čikma” mladog pjesnika Srdjana Sekulića. To je zbirka vještih i moćnih stihova čovjeka koji je za mjesto svoga življenja izabrao Sarajevo u koje ga je ljubav dovela
Upravo je minuo mjesec knjige,u kojem uz sajmove i druge manifestacije nastojimo slaviti knjigu:osobno sam u čast ovog slavljenja knjige svoju pozornost odlučio posvetiti knjizi poezije Čikma mladog pjesnika Srđana Sekulića. To je zbirka vještih i moćnih stihova čovjeka koji je za mjesto svoga daljeg življenja izabrao Sarajevo u koje ga je strasna ljubav dovela.
Upravo birajući tipični sarajevski toponim čikma Sekulić tako senzitivno i decentno bira sarajevštinu propuštajući je strojem pjesničkih ganglija svojih:iako nedopustivo mlad Sekulić je prošao gradove: Mitrovicu; Novi Sad; gdje sam ga upoznao u jednoj iznimno uglednoj i prominentnoj knjižari. Doživio je da se udruže dva iznimno prominentna i rafinirana nakladnika da bi Čikma doživjela premijeru: sarajevski Bajbuk i Most art Jugoslavija iz Zemuna publiciraju ovaj srcem vođeni dnevnik otkrivanja Sarajeva.
Ova knjiga atraktivnosti literarnosti ima i zanimljive u likovnom smislu korice; strastne asocijativnosti; kojoj takođe budući čitatelji trebaju dostatno posvetitii pozornost u hvatanju hedonističnosti čitateljske. U čitanju je ključ /ne/uspjeha suvremene literature: jer izgleda više je pisanja nego čitanja.
Zato savjetujem čitatelje Periskopa pravo u prvu knjižaru po svoj primjerak Čikme:nećete se pokajati: garantiram!
Gradimir GOJER
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS1 sedmica
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom