Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKONOMIJA BIJEDE: Sirotinja ispod jelke

Objavljeno prije

na

Možda vam je, dok ste kitili jelku i negdje pod njom ušuškavali najnoviji tablet za nasljednika, promakla informacija da je 70 hiljada stanovnika Crne Gore u siromaštvu dočekalo 1. januar odlazeće 2013. godine. Prema svježe objavljenim podacima MONSTAT-a, prošle godine je sa prihodima manjim od 182,43 eura mjesečno – što je takozvana linija siromaštva – živjelo 11,3 odsto stanovnika Crne Gore.

Ostavimo, makar za sada, po strani to što državnim statističarima treba 12 mjeseci da obrade čak i najosnovnije podatke o kvalitetu života u državi. I usredsredimo se na ,,brojke koje život znače”. Za godinu dana, u periodu 2011. – 2012, broj siromašnih u Crnoj Gori porastao je za dva procenta ili za više od 11 hiljada ljudi. Vratimo li se još samo jedan korak unazad, naći ćemo MONSTAT-ov podatak prema kome je u 2008. godini u ovoj zemlji živjelo 4,9 odsto siromašnih. Danas ih je , skoro, dva i po puta više!

Pardon, ne danas. Prije godinu dana bilo ih je dva i po puta više nego 2008. Sada, na kraju 2013. godine, ta brojka može biti samo veća. I to poprilično. Podaci govore sami za sebe.

Više od polovine zapošljenih u Crnoj Gori, zvaničan je to i uljepšan podatak, preživljava sa platom manjom od 250 eura mjesečno. Ista statistika kazuje i sljedeće: prosječna crnogorska porodica broji 3,3 člana i jednog zapošljenog. Zato ne čudi klackalica: kada bi se linija siromaštva sa pomenutog mjesečnog iznosa od 182,43 eura pomjerila prema gore za samo pet odsto, stopa siromaštva bi se uvećala sa 11,3 na 14,1. Mnogo je – kako bi pravnici rekli – indicija, da se tako nešto već dogodilo, tokom 2013. godine.

A opet, ukoliko bi za liniju siromaštva uzeli iznos od 228 eura, tada bi se ispod nje našla skoro četvrtina stanovništva Crne Gore. Precizno – 23,1 odsto.

Sve ovo je mnogo lakše shvatiti ukoliko se vratimo nekih 365 dana unazad. U decembru prošle godine, preuzimajući svoju sedmu vladu, premijer Milo Đukanović je najavio da će novi budžet biti ,,izraz aktuelne ekonomske realnosti”. Posebno će, najavio je Đukanović, ,,pod lupom biti plate i penzije”. Ako nijeste zaboravili – praktično prva odluka nove Đukanovićeve vlade bila je ona o zamrzavanju penzija. Sličan recept najavljen je i za 2014. godinu. ,,Moramo prekinuti spiralu troškova koji nemaju uporišta u bruto-društvenom proizvodu (BDP) i suzbiti prekomjernu potrošnju”, saopštio je Đukanović i obećao da će Vlada ,,učiniti sve da u što kraćem roku vrati punu ravnotežu javnih finansija i učvrsti ekonomsku održivost”. Onda smo za KAP-ove dugove, nakon što je isti na insistiranje Vlade otišao u stečaj, platili 130 miliona eura. Crnogorska delegacija je na proslavu prijema Hrvatske u EU išla u tri odvojena leta. Filip Vujanović, Milo Đukanović i Igor Lukšić išli su odvojeno, svako za svoj račun, ali svi o našem trošku. Potom smo i u kumovsku Vektru uložili – ne zna se ni koliko ni zašto – ali ne mari. Može valjati jednog dana.

,,Raspoloživi indikatori o kretanju prosječnih zarada i potrošnje u 2012. godini pokazuju da je povećanje stope siromaštva očekivani rezultat takvih ekonomskih kretanja”, saopštio je MONSTAT. Ako ne razumijete šta je pisac htio da kaže, odnosno da li je izrečeno dobro ili loše za premijera Mila Đukanovića i njegov tim, možda vam mogu pomoći izvodi iz saopštenja NVO Banka hrane: ,,Sve je veći broj mnogočlanih porodica koje nemaju nijednog zaposlenog i koji žive ili od penzije ili od socijalne pomoći i čija su primanja ispod 100 eura, a nemaju ni zemlju, ni stan, ni bilo kakva druga primanja”.

I dok broj onih što žive u siromaštvu raste po stopi većoj od 20 odsto godišnje, u Vladi zbrajaju vlastite uspjehe i najavljuju još ,,dobrih godina”. Malo golfa i stanova na obali, malo autoputa, male i(li) velike elektrane, red kredita, pa red donacija i eto nama ,,berićeta”, kako bi to svojevremeno najavljivao Novak Kilibarda.

Doduše, ne pominju se tu onih 6.000 državnih službenika koji će, prema najavama iz Vlade, uskoro ostati bez posla. A opet, ni u tih šest hiljada nijesu ubrajali 30-ak Budvana/Budvanki koji su bez posla ostali, koliko juče, kao kolateralna šteta pokušaja Vlade da ,,ostane neutralna” u sporu sindikat-poslodavci po pitanju: mora li se, ili se ne mora poštovati važeći Zakon o radu?

Ukratko, u državnom vrtiću u Budvi otpustili su sve zapošljene koji su duže od dvije godine radili po ugovoru na određeno vrijeme. Rekli su im da na posao dolaze do kraja januara, pa da im se nanovo jave poslije zimskog raspusta, u februaru. Tada će, valjda, ponovo biti posla za njih.

Znamo li da država, samo u prosvjeti, zapošljava hiljade ljudi na određeno vrijeme – bojati se da bi, samo po tom osnovu, stopa siromaštva u Crnoj Gori mogla ozbiljno porasti. Ukoliko resorni ministri Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković drugačije ne odluče.

Novi, budžet za 2014. ne obećava previše. I dalje se tu može pronaći pregršt novca namijenjenog za gašenje požara u privatnim kasama tzv. strateških investitora, ali nema previše toga što bi opravdalo ustavnu odredbu o državi socijalne pravde.

,,Kada vam premijer obećava milijarde i milijarde novih investicija – očekujte nove poreze i namete”, sažeo je crnogorski ,,san i javu” poslanik Pozitivne CG Srđan Perić. ,,Kad čujete priču o 40 hiljada novih radnih mjesta, treba da očekujete povećanje nezaposlenosti, kad vam kažu da neće biti stezanja kaiša – znajte da baš to slijedi”.

Istovremeno se Perić osvrnuo i na ponašanje „Vlade bez plana i (njene) mjere bez smisla”:

„Ako pitate zašto penzije i plate tapkaju u mjestu, odgovor je: imamo pet novootvorenih poglavlja u pregovorima sa EU. Ako je pitanje: što nema posla?, odgovor je: očekujemo strateškog partnera. Ako je pitanje: zašto se loše živi?, odgovor je: svi nam se dive kako nam je dobro”.

„Još malo pa će se Vlada hvaliti kako semafori rade, kako mostovi stoje na svom mjestu, kako sunce svakog jutra izađe i svake večeri zađe. To vam je ozbiljnost ove vlade”, zaključuje Perić. A sirotinja raja?

Ona, uglavnom, stišće zube i računa. Koliko je dana još ostalo do kakvoga glasanja. Naći će se već, tada, neka poizdalja tetka, bivša komšinica, kumova školska drugarica da udijeli po koji euro za čokoladu, kafu, čast i glas. Taman da se preživi do naredne rate socijalne pomoći.

Bude li iste.

Kao da se u Crnoj Gori ne dešava sve ovo što se dešava (broj siromašnih iz dana u dan raste dok se jaz između onih na ekonomskom vrhu i dnu povećava iz minuta u minut) Vlada i dalje insistira na naumu da štedi na socijalnim davanjima.

Tako će, prođe li u parlamentu Vladin prijedlog budžeta za 2014. godinu, Savjet za privatizaciju imati budžet veći za 200 hiljada eura, dok će u kasi Zavoda za zapošljavanje biti 1,1 milion eura manje u odnosu na ovu godinu. MUP će, po istom principu, na raspolaganju imati tri miliona eura više (ko zna koliko predavanja o NATO integracijama Veselin Veljović može održati za taj novac). Zanimljivo – za isti iznos biće zakinuti crnogorski penzioneri. Generalni sekretarijat Vlade imaće budžet za dvije trećine veći nego ove godine (570 namjesto sadašnjih 350 hiljada eura), dok će sa manjkom novca kuburiti Fond rada, Zaštitnik ljudskih prava, DRI, Crveni krst i mnogobrojne institucije kulture.

Dakle, uz hljeb, faliće nam i igara.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo