Povežite se sa nama

OKO NAS

FORMIRANJE VLASTI U BERANAMA: Vladin odraz

Objavljeno prije

na

Više izvora iz pregovaračkih timova tvrdi da je raspodjela glavnih funkcija dogovorena u okviru široke koalicije partija takozvane avgustovske većine. Vjeruje se da će vlast u Beranama biti stabilna i praktično odraz vlasti na državnom nivou

 

 

Kada ovaj broj Monitora bude na kisocima, u Beranama se održava konstitutivna sjednica Skupštine opštine koju je zakazao predsjednik Odbora povjerenika Zlatko Gligorović. Verifikovaće se mandati odbornicima, a da li će na sjednici biti izabran i predsjednik lokalnog parlamenta, još uvijek nije sasvim izvjesno.

Više izvora iz pregovaračkih timova tvrde da je raspodjela glavnih funkcija dogovorena u okviru široke koalicije partija takozvane avgustovske većine, kakav je bio ishod vanrednih lokalnih izbora u ovom gradu održanih 8. decembra. Vjeruje se da će vlast u Beranama biti stabilna i praktično odraz vlasti na državnom nivou. .

Prema tim izvorima, već je sasvim izvjesno da će predsjednik opštine biti iz predizborne koalicije „Berane na prvom mjestu“ PES-SNP, i to Đole Lutovac iz Pokreta Evropa sad. On je bio nosilac liste te kolicije i već u izbornoj noći promovisan je u predsjednika.

Mjesto predsjednika Skupštine bi navodno trebalo da pripadne koaliciji „Za budućnost Berana“ okupljenoj oko Nove srpske demokratije. Navodno je već dogovoreno i da predsjednik opštine ima dva potpredsjednika, jednog iz Socijalističke narodne partije, a drugog iz Demokratske Crne Gore. Ostale, niže funkcije, mogle bi biti dijeljene po formuli dontovog količnika.

„Sve ide ka tome da formiramo vlast od partija i koalicija avgustovske većine i to je ono što je sasvim izvjesno“ – kazao je jedan od sagovornika Monitora. Postoji, međutim, i mogućnost da  na konstitutivnoj sjednici budu samo  verifikovani odbornički mandati, a zatim data pauza do konačnog dogovara raspodjele svih funkcija.

Naš sagovornik vjeruje da će se većini prikloniti i Bošnjačka stranka, koja je na ovim izborima u Beranama prvi put nastupila samostalno i osvojila dva odbornička mjesta.

Na pitanje šta očekuje od konstitutivne sjednice Skupštine opštine koju je predsjednik Odbora povjerenika Zlatko Gligorović zakazao za 24. januar, kazao je da će „vjerovatno biti samo verifikovani mandati odbornika i data pauza“.

„Pitanje je da li ćemo do tada baš sve dogovoriti i raspodijeliti u lokalnoj vlasti, i da li ćemo imati sva imena, ali ne sumnjam da nam je svima cilj što prije da se vlast formira i lokalne institucije počnu da funkcionišu u punom kapacitetu“ – kazao je taj sagovornik.

Vanredni izbori u Beranama održani su 8. decembra, a na jednom biračkom mjestu ponovljeni su 21. decembra.

Učestvovalo je deset partija ili koalicija od kojih je sedam steklo parlamentarni status.

Najviše mjesta u lokalnom parlamentu koji će brojati 34 odbornika imaće Koalicija „Berane na prvom mjestu“ PES – SNP. Od dvanaest mandata po šest će imati i jedan i drugi konstituent ove koalicije.

Demokratski front će imati osam mjesta u lokalnom parlamentu, a od toga NSD je pripalo četiri, DNP tri i Ujedinjenoj Crnoj Gori jedno mjesto.

Demokaratska partija socijalista, koja je ovog puta nastupila samostalno,  bez tradicionalnih koalicionih partnera, treća je po jačini sa pet odborničkih mandata.

Demokratska Crna Gora osvojila je  četiri mandata, dok su po dva mandata uspjeli da uzmu Bošnjačka stranka, kao i Građanska lista „Zato što volim Berane“.

Nakon ponavljanja izbora na biračkom mjestu broj 40 u selu Gornje Zaostro,  parlamentarni status sa jednim mjestom je stekla i lista Slobodna Crna Gora, Vladislava Dajkovića.

Dajković je na tom mjestu u prvom krugu imao samo jedan glas da bi na ponovljenom glasanju njegova partija bila najjača sa 39 glasova, što je iz Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije ocijenjeno kao izborni inženjering.

Neki izvori tvrde da se u ponovljenom glasanju na ovom mjestu  umiješala kriminlana grupa iz druge države, podržana od tamošnje agencije za bezbjednost, dok su crnogorske bezbjednosne službe ostale uzdržane i bez reakcije.

Cenzus na lokalnim izborima nisu uspjeli da prođu Građanska lista Milanka Šćekića, Evropski savez i Stranka pravde i pomirenja.

Iz OO SNP su ranije saopštili da su sa svojim koalicinim partnerom, Pokretom Evropa sad, već dogovorili da se brzo pristupi formiranju vlasti, kako je rečeno, „na osnovu izbornog rezultata i bez ucjenjivanja“.

Nakon poznate višemjesečne političke krize i blokade Opštine i opštinskih preduzeća, Vlada Crne Gore je raspustila 4. septembra SO Berane i odredila odbor povjerenika, a dan kasnije predsjednik države raspisao je vanredne lokalne izbore.

Odbor povjerenika je potom izabrao za predsjednika opštine Boža Premovića (Demokrate) i ubrzo usvojio rebalans budžeta za 2024. godinu,  omogućivši funkcionisanje i normalan rad Opštine.

Na sjednici Odbora povjerenika održanoj 10. januara donijeta je odluka o privremenom finansiranju do kraja marta. Budžet Opštine Berane za 2025. godinu bio je, zapravo, spreman i projektovan na 15,9 miliona eura, ali je je u Odboru prevladalo mišljenje da sa tim treba sačekati formiranje nove vlasti.

Nova vlast se smatra formiranom kada se konstituiše Skupština opštine i izabere predsjednik SO. Preostaje da se vidi da li će to biti 24. januara. Ukoliko bude, to znači da su funkcije raspodijeljene i počinje  da teče rok od 30 dana za izbor predsjednika opštine.

Za razliku od drugih gradova u kojima su održani lokalni izbori i gdje su vlasti tijesno formirane poslije dugih pregovora, ili uopšte nisu kao u Budvi, u Beranama bi od 34 odbornika vlast moglo činiti 24 odbornika, ili čak 26 ako i Bošnjaka stranka pristupi postkoalicinoj većini, što je prema izvorima Monitora gotovo izvjesno.

Opštinski odbor SNP najjači je odbor te partije u državi. Ta partija je i na prošlim izborima bila najjača, sa sedam odbornika, ali su partije koje su formirale vlast odlučile da je izostave, kažnjavajući je zbog ulaska u 43., odnosno manjinsku Vladu. Sada se ta partija vraća u lokalnu vlast.

                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo