Povežite se sa nama

OKO NAS

I MASLINJACI GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE: Daleko je Istra

Objavljeno prije

na

Dok crnogorski turizam tiho odumire, a turistička djelatnost se pretvara u dominantno real estate biznis, najviše strada priroda. Na nemilosrdnom udaru investitora su na Primorju i stotinama, pa i hiljadama godina stara stabla maslina. A da se hoće, najbolje se  može naučiti iz primjera Istre, koja je već osam godina najjača maslinarska regija svijeta. Ima 1,5 milion stabala maslina

 

 

Ovonedjeljna slika iz Šušnja, pitomog naselja na barskoj rivijeri, kako bager obara maslinu da bi se “oslobodila” površina za gradnju, obišla je cijeli region. I to iz grada gdje se pod motom Maslina ime Bara tradicionalno održava manifestacija Maslinijada.

Ovo nedjelo je zaprepastilo ekologe i ljubitelje prirode koji očekuju reakciju nadležnih organa. Odredba Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju je jasna: zabranjena je sječa i presađivanje maslina starih preko 100 godina bez obzira da li se nalaze u maslinjacima ili ne. Naravno, tim pravnim aktom zabranjena je i gradnja u maslinjacima.

No, presađivanje maslina se dozvoljava uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te odobrenjem organa lokalne samouprave.

“U skladu sa takvim ‘dozvolama’ premještaju se čitavi maslinjaci, što je potpuno neprihvatljivo. Na terenu imamo samovolju investitora, veoma stara stabla masline koja su zasađena prije više stotina godina se bez ikakve kontrole premještaju, čupaju bagerima, sjeku kao drvo za ogrjev. Nije mi  poznato da je bilo ko u Crnoj Gori kažnjen za takav odnos prema našem prirodnom bogatstvu”, kaže predsjednik Društva maslinara Bara Ćazim Alković.

Prema riječima maslinara iz Paštrovića Blaža Kažanegre, ne postoje nikakve kontrole, inspekcija ne radi svoj posao, pa ljudi jednostavno, u odsustvu kontrole, presađuju stare masline. “ U tom procesu presađivanja, one stradaju. Maslina raste kao interakcija čovjeka i prirode, zato je ona dio kulturne baštine, a ne samo prirode”, ističe on.

Crna Gora ne posjeduje katastar maslina, odnosno nema tačno utvrđen broj stabala ove blagoslovljene biljke iako su državni zvaničnici prije deceniju poručivali da će svako stablo masline biti precizno evidentirano.

“Porazno je da ne znamo koliko Crna Gora, odnosno svaka maslinarska opština pojedinačno imaju maslina. Takva informacija bi trebala da predstavlja osnovu za strateško planiranje razvoja maslinarstva. Ako već to ne radimo u okviru sofisticiranih sistema registrovanja, možemo na primitivan način. Svako u svojoj opštini neka prebroji masline i dobićemo neke informacije, kako tako”, navodi Alković.

Zna se  da u Crnoj Gori ima dvije hiljade maslinara, a da, prema procjenama, broj stabala maslina iznosi nešto preko pola miliona. Samo sa polovine od njih se prikupljaju plodovi. Mnogo je zapuštenih maslinjaka, posebno pored saobraćajnica.

“Sve se svodi na individualni napor.  U Crnoj Gori bi moglo da bude zasađeno još pola, pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis, odnosno industriju”, smatra maslinar sa Luštice, dr Ilija Moric.

Najbolje se to može naučiti iz primjera Istre, koja je već osam godina najjača maslinarska regija svijeta u kojoj ima 1,5 miliona stabala maslina.

“Zaokružili smo cijeli postupak. Nijesmo ostavili maslinare. Vodili smo ih kroz taj postupak i definisanja tehnologije i kvaliteta ulja. Danas imamo bezbroj etiketa, svaki maslinar svoje ulje primjerno skladišti, pakuje u adekvatnu staklenu tamnu bocu, stavlja svoju etiketu, ima oznaku izvornosti, sve je napravljeno savršeno. Sada je na redu udruživanje maslinara u zadruge u cilju zajedničkog nastupa na evropskom i svjetskom tržištu”, navodi načelnik za poljoprivredu Istarske županije Ecio Pinzan.

Sve je to za samo 25 godina osiguralo primat Istri, iza koje slijede italijanske pokrajine Pulja i Toskana. Snažan rast maslinarstva visoke kategorije bilježe i Francuska, Slovenija, Albanija i Maroko, a sve prepoznatljiviji na međunarodnom tržištu su i Argentina, Brazil, Čile, Urugvaj, Južna Afrika, Australija i Novi Zeland.

“Krajnje je vrijeme da se pokrenemo na svim nivoima i počnemo sa zaštitom toga što nam je ostalo. Mora se obezbjediti kvalitetna primjena, a ne izigravanje ili potpuno zanemarivanje Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju. Svako iz svoje nadležnosti mora uraditi sve da se sa devastacijom prestane”, dodaje Alković.

Društvo na čijem je čelu podržalo je inicijativu nekadašnjeg predsjednika Opštine Bar Čedomira Ratkovića da se sačuva hiljadugodišnji maslinjak u centru tog grada kako ne bi postao gradsko-građevinsko zemljište.

“U narodu vlada mišljenje da ne treba ni stari dud da se dira, ni stara maslina. Baranin nijedan nije htio staru maslinu taći, svako je pomalo sujevjeran, treba sačuvati to. Zamislite to, ona ovdje, pored nas, živi 1.200, 1.500 godina, i došli mi sad da je izvadimo. Ko smo mi?”, upitao je javno Ratković.

Bivša potpredsjednica Opštine Ulcinj, građanska aktivistkinja Hadidža Đoni kaže da cilj donosilaca odluka treba da bude da masline i maslinjaci postanu dio nacionalnog ponosa, važan dio kulturne, prirodne i gastro baštine, a potom i brend i proizvod koji doprinosi ekonomskom razvoju zemlje.

“Prvi korak ka tome je da ponovo, u svom nadubljem interesu, postanemo svjesni značaja masline, kojoj dugo treba da se razvije i počne da rađa, čiji su proizvodi traženi i skupi, a ljepota neprocjenjiva”, tvrdi ona. I ukazuje na odredbu zapisanu u srednjovjekovnim statutima naših primorskih gradova da se mladić nije mogao oženiti dok nije zasadio nekoliko desetina korijena masline.

                                                                                                                                     Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo