Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fukaro, čekam te ispred Skupštine!

Objavljeno prije

na

Istorija crnogorskog parlamentarizma u posljednje vrijeme obogaćena je sa par incidenata, ispada alfa-poslanika, junaka mrijet naviknutih, spremnih da brane svoj i obraz partije kojoj pripadaju. Prednjače poslanici vladajuće Demokratske partije socijalista: primjetno su nervozni. Uključene kamere i prisustvo novinara podgrijava im elan za zametanje kavge. Dodatni stimulans: mačizmom se dodvoriti šefu.

Posljednji u nizu ponosnih iz redova DPS-a Mila Đukanovića je poslanik i član glavnog odbora te partije Predrag Sekulić. Lojalnost svom obrazu, ali i predsjedniku stranke dokazao je na sjednici Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborno zakonodavstvo.

Dok su poslanici vlasti i opozicije raspravljali o registru prebivališta i boravišta, došlo je do incidenta. Sekulić je spočitao poslaniku Demokratskog fronta Goranu Daniloviću zbog toga što je, kako je kazao, otvorio priču o nacionalnim zajednicama, koja nema dodirnih tačaka sa temom koja je bila na dnevnom redu. „Hajde da se opet nacionalno ne prebrojavamo. Nemoj da kažemo da sad, ne znam, Bošnjaci, Albanci, ili neki drugi manjinski narodi treba da dokazuju da imaju boravište.”

Danilović je uzvratio ,,da je to laž”. Onda je u velikom stilu, ustajući sa stolice u potentnom političkom zaletu prema Daniloviću, nastupio Sekulić: ,,Sram te bilo, kome ti kažeš da laže, ‘ajde izađi napolje. ‘Ajde izađi napolje i stani iza svojih riječi, stani iza njih. ‘Ajde! ‘Ajde izađi napolje i dokaži svoje riječi.”

Dok je Sekulić u jeku političke snage i inspiracije stajao, Danilović je sa mjesta, smireno uzvratio: ,,Izaći ću ja poslije, nemoj sad da praviš teatar.” Iako je ratoborno, nepokolebljivo i eksplicitno kazao da će ga sačekati napolju, ništa od tuče koju je Sekulić nagovijestio. Naprotiv: izvinio se, kazavši kako sebi nije smio da dozvoli takvo što, i kako mu ni na kraj pameti nije bilo da se fizički obračunava sa bilo kim. Mora da je želio da pomazi Danilovića. Vole oni to u DPS-u.

Nešto ranije, polovinom maja, Sekulićev kolega poslanik Zoran Vukčević, takođe je demonstrirao koliko su za proteklih dvije i po decenije, koliko vladaju Crnom Gorom, osilili. Vukčević je u holu Skupštine, pred novinarima i drugim poslanicima, provocirajući ga, poslaniku Demokratskog fronta Branku Raduloviću, dobacio: „Đe si Raduloviću, četniče?” Radulović je uzvratio: ,,Kome ti da kažeš četniče, fukaro?” – nakon čega su se poslanici zaletjeli jedan na drugoga. Tuču je spriječilo skupštinsko obezbjeđenje.

Radulović je kasnije kazao: ,,Bio sam šokiran, nisam to očekivao. Meni se to najmanje može reći, čovjeku koji ima porodicu. Ne mogu da istrpim da mi neko dobacije takve stvari.”

Narečeni Vukčević bio je akter još jednog ispada u parlamentu. Ovoga puta tokom zasijedanja skupštinskog odbora za ekonomiju, u februaru. Pošto je poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić zatražio od njega i kolege mu Zorana Jelića da podnesu ostavke zbog afere Snimak, Vukčević je dobacio: ,,Ako još jednom pomene moje ime ovdje, glavu ću mu otkinuti”. Tom retorikom se i začinjala njegova partija. Samo: otkinute glave tada nijesu bile tek puka figura. Ratovali su Vukčevićevi mentori i kolege – za mir.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević zatražio je od Vukčevića da se izvini, ali on to nije učinio. Objasnio je da se nije obraćao Bojaniću, već predsjedavajućem Aleksandru Damjanoviću iz Socijalističke narodne partije. Biće.

Na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Obrad Mišo Stanišić, iz DPS-a, pozvao je Branka Radulovića da se izjasni da li je Srbin ili Crnogorac jer je, kako je rekao, čas jedno, čas drugo. Radulović je uzvratio: ,,Što fali da sam Srbin, što fali da sam Crnogorac?! Ti si bolestan.” Stanišić je zaprijetio: ,,Ne, ja sam zdrav. Hoćeš da ti dokažem ?!” Dalji sukob je spriječen.

Nešto ranije incident se dogodio i na sjednici Administrativnog odbora. Poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletić tokom polemike sa Kočom Pavlovićem iz Demokratskog fronta (Pokreta za promjene) uzviknuo je: ,,Ćuti seronjo!” Pa dodao: ,,Čekam te ispred Skupštine.” Datu riječ, i u tome po uzoru na svoj DPS, nije ispunio: nije ga čekao.

Ni redovi opozicije nijesu bez nervoze. Posljednji u nizu ispada je onaj poslanika Koče Pavlovića na sjednici Anketnog odbora za ispitivanje okolnosti u vezi sa aferom Snimak, na kojoj je saslušavan ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

Stalne čarke između njega i poslanika DPS-a Milutina Simovića kulminirale su nakon što je Simović kazao, u želji da ga isprovocira: ,,Da li ćete vi prestati da dobacujete i da li ćete se izviniti za kršenje procedure. Vi pokušavate da uzurpirate rad ovoga odbora. Ponašate se nekorektno i nekolegijalno ne samo prema ljudima koji su došli na saslušanje, već i prema nama kolegama”.

Uspio je. Pavlović mu je odgovorio: ,,Te seljačke dosjetke ostavite za tamo gdje ste navikli da ih bacate”. Žustra rasprava je nastavljena, pa je na kraju Pavlović, ustajući sa stolice predsjedavajućeg, poručio: ,,Nemoj da si jednu izvezao dok ja pričam”, istovremeno pozivajući ga da ,,izađe u susjednu prostoriju da se dogovore nešto”. Niti je Simović izašao, niti je Pavlović više insistirao.

Onda su iz DPS-a promptno izdali saopštenje u kojem se kaže da je ,,samo zahvaljujući prisebnosti, ozbiljnosti i odgovornosti Milutina Simovića, izbjegnut konflikt koji je mogao baciti sjenku na već dostignuti demokratski nivo u Skupštini Crne Gore”. Brižno. Zapažanje: ništa slično nijesu izjavljivali iz Đukanovićeve partije dok su, što je preovlađujuće, njihovi poslanici (Sekulić, Vukčević, Obradović…) pozivali na sukobe.

Protekle godine, u maju, tokom plenarnog zasijedanja verbalno su se sukobili poslanici Nove i SNP-a Andrija Mandić i Vasilije Lalošević. Povod je bio banalan, sukob samo što nije prerastao u fizički.

Počelo je poslaničkim pitanjem Mandićevog kolege Radojice Živkovića. On je konstatovao da je kandidat za sudiju u Bijelom Polju Mirjana Knežević odbijena jednoglasnom odlukom Sudskog savjeta, jer je srpske nacionalnosti. Reagovao je Laloševićev kolega Neven Gošović kazavši da odluka nije bila jednoglasna. Živković je opet zatražio riječ, ali je nije dobio. Dok je Mandić pravdao zahtjev Živkovića da dobije riječ, Lalošević se uključio u raspravu, nakon čega mu je Mandić uzvratio: ,,Nemoj mi se puno kočiti, smiri se i popij malo vode”.

Nije na tome stao. Naprotiv, Mandić je pozvao Laloševića na fizički sukob van skupštinske sale, riječima: ,,Dođi ovamo, pizdo jedna!” U holu je intervenisalo i skupštinsko obezbjeđenje spriječivši novinare, kako su prenijeli mediji, da dođu do poslaničkih klubova Nove i SNP-a.

I ranijih godina bilo je poslaničkih poziva na ferku. Lider Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perović svojevremeno je na dvoboj pozvao ministra unutrašnjih poslova Nikolu Pejakovića. Tadašnji poslanik Liberala Dragan Purko Ivančević na tuču je izazivao prvog čovjeka radikala u Crnoj Gori Aćima Višnjića. Predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića čikao je narodnjak Predrag Popović, dok je na Popovića nasrtao politički lider Liberala Miodrag Živković. Kao ministar pravde Dragan Šoć pred televizijskim kamerama krenuo je na poslanika SNP-a i kasnijeg urednika Dana Duška Jovanovića. Poslanika SNP-a Predraga Bulatovića izazivao je Rifat Rastoder iz SDP-a, ali i ovaj njega. Bivši poslanik DPS-a, sadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša zalijetao se na Gorana Danilovića…

Ukrajinci to rade drugačije: prošlog decembra poslanik opozicije Mikola Petruk završio je u bolnici zbog udarca u glavu. Na istom mjestu, u ukrajinskom parlamentu, krajem 2010. godine, nakon opšte tuče, u bolnici je završilo šest poslanika.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo