Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fukaro, čekam te ispred Skupštine!

Objavljeno prije

na

Istorija crnogorskog parlamentarizma u posljednje vrijeme obogaćena je sa par incidenata, ispada alfa-poslanika, junaka mrijet naviknutih, spremnih da brane svoj i obraz partije kojoj pripadaju. Prednjače poslanici vladajuće Demokratske partije socijalista: primjetno su nervozni. Uključene kamere i prisustvo novinara podgrijava im elan za zametanje kavge. Dodatni stimulans: mačizmom se dodvoriti šefu.

Posljednji u nizu ponosnih iz redova DPS-a Mila Đukanovića je poslanik i član glavnog odbora te partije Predrag Sekulić. Lojalnost svom obrazu, ali i predsjedniku stranke dokazao je na sjednici Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborno zakonodavstvo.

Dok su poslanici vlasti i opozicije raspravljali o registru prebivališta i boravišta, došlo je do incidenta. Sekulić je spočitao poslaniku Demokratskog fronta Goranu Daniloviću zbog toga što je, kako je kazao, otvorio priču o nacionalnim zajednicama, koja nema dodirnih tačaka sa temom koja je bila na dnevnom redu. „Hajde da se opet nacionalno ne prebrojavamo. Nemoj da kažemo da sad, ne znam, Bošnjaci, Albanci, ili neki drugi manjinski narodi treba da dokazuju da imaju boravište.”

Danilović je uzvratio ,,da je to laž”. Onda je u velikom stilu, ustajući sa stolice u potentnom političkom zaletu prema Daniloviću, nastupio Sekulić: ,,Sram te bilo, kome ti kažeš da laže, ‘ajde izađi napolje. ‘Ajde izađi napolje i stani iza svojih riječi, stani iza njih. ‘Ajde! ‘Ajde izađi napolje i dokaži svoje riječi.”

Dok je Sekulić u jeku političke snage i inspiracije stajao, Danilović je sa mjesta, smireno uzvratio: ,,Izaći ću ja poslije, nemoj sad da praviš teatar.” Iako je ratoborno, nepokolebljivo i eksplicitno kazao da će ga sačekati napolju, ništa od tuče koju je Sekulić nagovijestio. Naprotiv: izvinio se, kazavši kako sebi nije smio da dozvoli takvo što, i kako mu ni na kraj pameti nije bilo da se fizički obračunava sa bilo kim. Mora da je želio da pomazi Danilovića. Vole oni to u DPS-u.

Nešto ranije, polovinom maja, Sekulićev kolega poslanik Zoran Vukčević, takođe je demonstrirao koliko su za proteklih dvije i po decenije, koliko vladaju Crnom Gorom, osilili. Vukčević je u holu Skupštine, pred novinarima i drugim poslanicima, provocirajući ga, poslaniku Demokratskog fronta Branku Raduloviću, dobacio: „Đe si Raduloviću, četniče?” Radulović je uzvratio: ,,Kome ti da kažeš četniče, fukaro?” – nakon čega su se poslanici zaletjeli jedan na drugoga. Tuču je spriječilo skupštinsko obezbjeđenje.

Radulović je kasnije kazao: ,,Bio sam šokiran, nisam to očekivao. Meni se to najmanje može reći, čovjeku koji ima porodicu. Ne mogu da istrpim da mi neko dobacije takve stvari.”

Narečeni Vukčević bio je akter još jednog ispada u parlamentu. Ovoga puta tokom zasijedanja skupštinskog odbora za ekonomiju, u februaru. Pošto je poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić zatražio od njega i kolege mu Zorana Jelića da podnesu ostavke zbog afere Snimak, Vukčević je dobacio: ,,Ako još jednom pomene moje ime ovdje, glavu ću mu otkinuti”. Tom retorikom se i začinjala njegova partija. Samo: otkinute glave tada nijesu bile tek puka figura. Ratovali su Vukčevićevi mentori i kolege – za mir.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević zatražio je od Vukčevića da se izvini, ali on to nije učinio. Objasnio je da se nije obraćao Bojaniću, već predsjedavajućem Aleksandru Damjanoviću iz Socijalističke narodne partije. Biće.

Na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Obrad Mišo Stanišić, iz DPS-a, pozvao je Branka Radulovića da se izjasni da li je Srbin ili Crnogorac jer je, kako je rekao, čas jedno, čas drugo. Radulović je uzvratio: ,,Što fali da sam Srbin, što fali da sam Crnogorac?! Ti si bolestan.” Stanišić je zaprijetio: ,,Ne, ja sam zdrav. Hoćeš da ti dokažem ?!” Dalji sukob je spriječen.

Nešto ranije incident se dogodio i na sjednici Administrativnog odbora. Poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletić tokom polemike sa Kočom Pavlovićem iz Demokratskog fronta (Pokreta za promjene) uzviknuo je: ,,Ćuti seronjo!” Pa dodao: ,,Čekam te ispred Skupštine.” Datu riječ, i u tome po uzoru na svoj DPS, nije ispunio: nije ga čekao.

Ni redovi opozicije nijesu bez nervoze. Posljednji u nizu ispada je onaj poslanika Koče Pavlovića na sjednici Anketnog odbora za ispitivanje okolnosti u vezi sa aferom Snimak, na kojoj je saslušavan ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

Stalne čarke između njega i poslanika DPS-a Milutina Simovića kulminirale su nakon što je Simović kazao, u želji da ga isprovocira: ,,Da li ćete vi prestati da dobacujete i da li ćete se izviniti za kršenje procedure. Vi pokušavate da uzurpirate rad ovoga odbora. Ponašate se nekorektno i nekolegijalno ne samo prema ljudima koji su došli na saslušanje, već i prema nama kolegama”.

Uspio je. Pavlović mu je odgovorio: ,,Te seljačke dosjetke ostavite za tamo gdje ste navikli da ih bacate”. Žustra rasprava je nastavljena, pa je na kraju Pavlović, ustajući sa stolice predsjedavajućeg, poručio: ,,Nemoj da si jednu izvezao dok ja pričam”, istovremeno pozivajući ga da ,,izađe u susjednu prostoriju da se dogovore nešto”. Niti je Simović izašao, niti je Pavlović više insistirao.

Onda su iz DPS-a promptno izdali saopštenje u kojem se kaže da je ,,samo zahvaljujući prisebnosti, ozbiljnosti i odgovornosti Milutina Simovića, izbjegnut konflikt koji je mogao baciti sjenku na već dostignuti demokratski nivo u Skupštini Crne Gore”. Brižno. Zapažanje: ništa slično nijesu izjavljivali iz Đukanovićeve partije dok su, što je preovlađujuće, njihovi poslanici (Sekulić, Vukčević, Obradović…) pozivali na sukobe.

Protekle godine, u maju, tokom plenarnog zasijedanja verbalno su se sukobili poslanici Nove i SNP-a Andrija Mandić i Vasilije Lalošević. Povod je bio banalan, sukob samo što nije prerastao u fizički.

Počelo je poslaničkim pitanjem Mandićevog kolege Radojice Živkovića. On je konstatovao da je kandidat za sudiju u Bijelom Polju Mirjana Knežević odbijena jednoglasnom odlukom Sudskog savjeta, jer je srpske nacionalnosti. Reagovao je Laloševićev kolega Neven Gošović kazavši da odluka nije bila jednoglasna. Živković je opet zatražio riječ, ali je nije dobio. Dok je Mandić pravdao zahtjev Živkovića da dobije riječ, Lalošević se uključio u raspravu, nakon čega mu je Mandić uzvratio: ,,Nemoj mi se puno kočiti, smiri se i popij malo vode”.

Nije na tome stao. Naprotiv, Mandić je pozvao Laloševića na fizički sukob van skupštinske sale, riječima: ,,Dođi ovamo, pizdo jedna!” U holu je intervenisalo i skupštinsko obezbjeđenje spriječivši novinare, kako su prenijeli mediji, da dođu do poslaničkih klubova Nove i SNP-a.

I ranijih godina bilo je poslaničkih poziva na ferku. Lider Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perović svojevremeno je na dvoboj pozvao ministra unutrašnjih poslova Nikolu Pejakovića. Tadašnji poslanik Liberala Dragan Purko Ivančević na tuču je izazivao prvog čovjeka radikala u Crnoj Gori Aćima Višnjića. Predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića čikao je narodnjak Predrag Popović, dok je na Popovića nasrtao politički lider Liberala Miodrag Živković. Kao ministar pravde Dragan Šoć pred televizijskim kamerama krenuo je na poslanika SNP-a i kasnijeg urednika Dana Duška Jovanovića. Poslanika SNP-a Predraga Bulatovića izazivao je Rifat Rastoder iz SDP-a, ali i ovaj njega. Bivši poslanik DPS-a, sadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša zalijetao se na Gorana Danilovića…

Ukrajinci to rade drugačije: prošlog decembra poslanik opozicije Mikola Petruk završio je u bolnici zbog udarca u glavu. Na istom mjestu, u ukrajinskom parlamentu, krajem 2010. godine, nakon opšte tuče, u bolnici je završilo šest poslanika.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo