Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kasapi grada

Objavljeno prije

na

Demonstracije, terorizam, ,,Da se nije zaratilo”, komentarisali su prolaznici oblak dima koji se dizao tokom rušenja hotela Crna Gora u centru Podgorice. Ispostaviće se da je riječ o još jednom činu golog nasilja, demonstraciji moći i bahatosti.

 

Bučno i bez najave, u avgustu kad je vrijeme odmora ( u isto doba prije dvije godine srušen je Kino Kultura), Žarko Burić srušio je jedno od malobrojnih obilježja Podgorice. Mediji su odmah pored slika srušenog hotela objavili i kako će da izgleda novi Hilton Montenegro. ,,Stari žale, a mladi ne”, komentarisala je Pobjeda.

Vlast, opozicija i inspekcijske službe, svi koje plaćamo da se ovako bezumni činovi ne bi događali, tek su se sjutradan probudili. Ministarstvo održivog razvoja i turizma dva dana nakon rušenja objavilo je plan po kome se jasno vidi da hotel nije smio da bude srušen.

Dok su naivni očekivali da se Burić nađe u Spužu i uhvati predah od prevelikog građevinskog zamaha, on se obratio javnosti putem RTCG tražeći još veće povlastice od Vlade – ,,da ih relaksiraju oko naplate komunalija”.

Četiri dana od rušenja, pošto je minuo vikend odmor, oglasio se i ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović. Nije ponudio ostavku, već je rekao da će Vlada naložiti da Burić i njegova Normal kompani i čuveni Hilton vrate hotel u prvobitno stanje.

Pričao je ministar i o tome da hotel Crna Gora predstavlja jedno posebno obilježje Crne Gore, identitet savremene Crne Gore, te da sve to dodatno treba da obaveže ministarstva kulture i održivog razvoja da se bave zaštitom kulturne baštine… Uglavnom sve će biti u redu, vratiće se u prvobitno stanje.

,,To vrijeđa ne samo ljude iz ove oblasti nego i onoga koji logički razmišlja. Za vraćanje hotela u prvobitno stanje nema teoretske šanse”, kazao je arhitekta Ljubo Dušanov Stijepović.

Tu se tek zahuktalo. Kao u vicu kada se Zabjelčanin žali: ,,Nije što me otac bije, no što me poslije smara pričom”.

Brojni eksperti i arhitekti su potvrdili da je hotel ipak moguće vratiti u prvobitno stanje. ,,Porušeni dio hotela Crna Gora moguće je vratiti u prvobitno stanje ako je sačuvan kamen”, kazao je autor projekta Hilton Podgorica Montenegro arhitekta Mladen Krekić.

Da li čuva kamen Burića nijesu pitali, tek on se požalio da mu je rušenje hotela uvećalo troškove. Greota. Koliko košta vraćanje hotela u prvobitno stanje još niko ne zna. Svakako radi se o ogromnom novcu. Samo da se Hilton ne povuče i u centru Podgorice ostane još jedna rupa.

Ko je odgovoran za počinjeno nepočinstvo? U Ministarstva turizma i održivog razvoja peru ruke i kažu da ova institucija ne kontroliše gradnje na terenu, već Uprava za inspekcijske poslove.

Uprava za inspekcijske poslove se snašla. Utvrdili su da hotel ipak nije srušen, već urušen, kako su saopštili. Pomoćnica direktora za Sektor za zaštitu životne sredine i prostora Uprave za inspekcijske poslove Biljana Jakić kazala je da je do neplaniranog rušenja došlo zbog nepredviđenih okolnosti. Kome vjerovati – sopstvenim očima ili institucijama sistema?

O sistemu u kom živimo govori i podatak da radove na hotelu Hilton nadzire kompanija Euro Project Management d.o.o., čiji je osnivač i vlasnik Jelena Burić, supruga Žarka Burića. Kažu i da to nije konflikt interesa.

Žarko Burić, vlasnik Normal kompani, rodom je iz danilovgradskog sela Zagreda. Voli da istakne da je Podgoričanin. U Njemačkoj je radio u pilani. Početkom devedesetih se vraća u Danilovgrad i otvara kafić Valentino. Kafić je postao popularan, što ga je valjda preporučilo za posao u hotelijerstvu. Pored Normal kompani, vlasnik je i UTIP Crna Gora, gazduje i hotelima Podgorica i City, posjeduje vinariju i firmu za proizvodnju pvc stolarije.

I pored vrtoglavog uspona od pilane do hotela, teško da je Žarko Burić mogao bez podrške nekog moćnijeg da se osmjeli na poduhvat rušenja jednog od simbola glavnog grada. Ljudi iz struke sa kojima je Monitor razgovarao najviše sumnjaju da je mig dao gradonačelnik dr Miomir Mugoša. Čovjek ima iskustva, a i voli da ruši

Kada je prije dvije godine, takođe mučki u avgustu, srušio Kino Kulturu Mugoša je obećao na tom mjestu zgrade, pozorište, čuda. Sada je tu parking.

Pored ove posijao je Mugoša još par pravih rupa. U Podnožju Gorice ih je nekoliko, zatim one na mjestu kasarne Morača, velika provalija iza RTCG…

Jedino što gradonačelniku više smeta od malobrojnih starijih zdanja po Podgorici je drveće. Posjekao je lipe u Njegoševoj, Gorica je napadnuta sa svih strana što kućama, što stambenim zgradama, a Mugoša hoće i kroz nju da napravi rupu. Kaže bez tunela kroz Goricu napretka daljeg nema. Milije mu je izgraditi višespratnicu umjesto parka, nego otvoriti još jedan kružni tok ka zavičajnoj Marezi.

Stara varoš sama kopni i pada. Trg gdje je Sat kula gradonačelnik je uljepšao postavljajući u neposrednoj blizini simbola Podgorice kontejner. I diše i miriše. Ono malo mobilijara što je na trgu ostalo dao je Varvarima – navijačima Budućnosti da išaraju u plavo-bijele boje. Nekadašnji Korzo u Ulici Slobode niko više ne može vratiti u nikakvo stanje. Treba prošetati i vidjeti to čudo lego graditeljstva.

Za vrijeme Mugošinog gradonačelnikovanja simbolično je umjesto knjižare Kultura u centru grada otvoren butik. Titograd je imao četiri bioskopa, Podgorica ima jedan, ali 3D. Pored bioskopa sav kulturno-umjetnički život je prebačen u Deltu, malo toga u Mol of Montenegro i novi Bazar. Parkovi zazidani, igrališta zapuštena, sportskih terena nema, lopta se igra u balonima. Nije teško uporediti festivale, koncerte, predstave i ostale manifestacije u gradovima na sjeveru, Cetinju i Nikšiću, da ne pominjemo primorske gradove, pa da se vidi da Podgorica tu najlošije stoji. Glavni grad je, za Mugošinog vakta, postao kulturna provincija u crnogorskim okvirima.

Mugoša je prije no što mu je Podgorica zapala da je gradi, bio upravnik bolnice. Po tom modelu uređuje grad. Asfalt, zgrade, stanovi, kružni tokovi, od drveća samo palme, mermer, eloksirana, staklo… Sterilna spavaonica. Kulturu, duh grada, sjećanje – ruši. Važno je izgraditi i što bolje se ugraditi.

U tom sistemu, gradonačelnik, prijatelji i posilni, mogu da bespravno ruše malobrojne simbole grada. I nikom ništa. Zvanično objasne nije srušeno nego urušeno. Za institucije, posrijedi je viša sila.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo