Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo za fantome

Objavljeno prije

na

Preobrazila se, kaže pravoslavlje, 19. avgusta i gora i voda. Zakoni koji regulišu izbore treba da se preobraze do 10. septembra. Od početka juna u Skupštini Crne Gore dejstvuje Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces. Dosad su razmotrili više zakona, usaglasili su neka, ali ne i krupna pitanja kao što je način izbora članova Državne izborne komisije ili kako će biti uređena evidencija o pebivalištima građana Crne Gore koji žive u inostranstvu.

,,Sigurna sam da će se neke stvari poboljšati, na primjer kontrola glasanja putem pisma, biće onemogućeno označavanje glasačkih listića, i tako dalje, ali ostaće veliki problem zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe i kupovina ličnih karata”, ocjenjuje u izjavi za Monitor članica Radne grupe, poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak.

Pozicija i opozicija uglavnom su se usaglasile oko načina na koji će ubuduće biti vođen birački spisak. Do sada se o biračkim spiskovima brinulo na tri mjesta – u opštinskim službama, MUP-u i Ministarstvu za informaciono društvo. To je, po mišljenju opozicije, bio dobar način kako za proizvodnju tako i za prikrivanje zloupotreba i izbjegavanje odgovornosti. Radna grupa je pripremila nacrt zakona koji će propisati da se centralizovani birački spisak vodi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Opozicija i nevladine organizacije imaće pristup dokumentaciji o izmjenama. Zbog zaštite ličnih podataka, koju vlast tako voli kad joj odgovara, ne zna se da li će partije imati pravo da dobiju kopiju biračkog spiska ili samo pravo na uvid.

Ustav Crne Gore propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Znalo se i ranije, ali kad je Radna grupa krenula da provjerava i u MUP-u je potvrđeno da registar prebivališta i boravišta državljana Crne Gore gotovo da ne postoji. Ne zna se, ni približno, broj građana na privremenom radu u inostranstvu. Važećim zakonom nije precizno propisano kako se dokazuje da neko u Crnoj Gori prebiva ili ne prebiva.

,,Ako neko koristi pravo glasa koje nema, jer nema prebivalište u Crnoj Gori, riječ je o mnogo ozbiljnijoj povredi Ustava nego kad neko ustaje ili ne ustaje na himnu”, kaže Branka Bošnjak. Ona tvrdi da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju i očekuje burnu raspravu o tome kako se ono može riješiti.

Na svim izborima, već godinama, govori se da su glasali ljudi koji odavno žive u inostranstvu i koji tih dana u zavičaju nijesu viđeni. Krivične prijave koje je svojevremeno oko takvih slučajeva podnosio SNP nestale su u katakombama crnogorskog tužilaštva.

Iz nevladinog sektora stigla je preporuka da MUP uradi fizičku provjeru prebivališta. Takvo rješenje postoji, na primjer, u Hrvatskoj. Vlast je opet pokazala finoću – đe ćeš ljudima da kucaš na vrata i da pitaš gdje žive. Sličnu obavezu, zapravo, državne službe imaju i po postojećem zakonu. Drugo je kad ih pitaš bi li prodali ličnu kartu. Predlog opozicije da ljudi koji žive u inostranstvu svoju vezu sa Crnom Gorom treba da dokažu time što bi bilo dokumentovano da su najmanje dva puta godišnje dolazili u Crnu Goru, nije, kaže vlast, dobar, jer nije moguće prikupiti podatke o tome ko ulazi u državu.

Zakon o registrima prebivališta i boravišta neće se, dakle, usaglašavati bez gusala.

Izmjenama u zakonu o izboru odbornika i poslanika trebalo bi, pored ostalog, propisati novi način izbora Državne izborne komisije. Predstavnicima vlasti nije jasno zašto. Milutin Simović, poslanik DPS-a, ocijenio je da rad DIK-a i nije tako loš, treba ga samo poboljšati. To, kaže, dokazuju i izvještaji OEBS-a nakon izbora. Pozvao se i na to da je postojeće rješenje izraz volje građana. ,,Mi jesmo tu zato što mislimo da ovo nije volja građana”, kazala je Branka Bošnjak. Već decenijama svi posmatrači izbora u svakom izvještaju pišu da Državnu izbornu komisiju treba profesionalizovati. Vlastima se baš sviđa ovakva. Sluša.

Demokratski front je predložio da DIK ima devet članova.Tri člana bi se birala na predlog parlamentarne većine, tri na prijedlog opozicije, za predsjednika bi se raspisivao konkurs, jedan član bi bio predstavnik najjače manjinske političke stranke, a deveti član bi se birao u parlamentu na predlog nevladinog sektora.

Vuk Maraš iz MANS-a misli da to rješenje nije dobro, već da bi komisiju trebalo potpuno profesionalizovati. I Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da DF-ov prijedlog ne donosi ništa novo.

Oko DIK-a dogovor se ne nazire. ,,Ako Državna izborna komisija ostane kakva je, partijski kontrolisana, onda ništa nijesmo uradili”, smatra Branka Bošnjak.

Prema onome što se dosad čulo tokom rada radne grupe biće izmjena u načinu identifikacije građana na biračkom mjestu. Najvjerovatnije će biti ukinuto korišćenje spreja, birači će svoj identitet dokazivati ličnim karatama. Predlog opozicije da se na biralištima uzima otisak prsta najvjerovatnije neće biti prihvaćen. U MUP-u su kazali da uzimanje otisaka izvan MUP-a može proizvesti zloupotrebe. DPS je rekao da bi ta vrsta dodatne kontrole bila ponižavajuća za građane. Građani i fantomi jednaki su pred DPS-om.

Nešto više saglasnosti postignuto je oko glasanja putem pisma. Opštinska izborna komisija moraće 48 sati ranije da bude obaviještena da neko želi da glasa pismom, predloženo je i da se ta vrsta glasova prikuplja u manjim biračkim kutijama, a ne, kao do sada, u kovertama.

Ni u ovom pokušaju gotovo da nema šanse da u Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba da na svakom trećem mjestu na izbornim listama budu žene. Takvo rješenje prihvataju SNP, Pozitivna, PZP i, pomalo stidljivo, SDP. DPS objašnjava da u manjim sredinama nema dovoljno ,,kvalitetnih” žena, slično je sa predstavnicima Nove. Biće najvjerovatnije usvojena odredba da mandat koji je pripadao ženi može ,,naslijediti” samo žena.

Predlog opozicije da biračka mjesta budu ukrupnjena tako da imaju najmanje sto glasača, vlast je primila na znanje. U principu, oni ne bi da gnjave građane odlaskom u susjedno selo na glasanje. Opozicija tvrdi da je na biračkim mjestima od desetak birača ugrožena tajnost glasanja. Ima smisla, ne zna se hoće li imati podršku.

Iako se i tu DPS opire, biće najvjerovatnije propisano da se nevažećima smatraju listići koji nijesu zaokruženi na uobičajen način – bez trouglića, raznih drugih znakova, crvenih i zelenih olovaka. Ni to nije prošlo bez primjedbe vlasti da se narušava dignitet glasača.

Predstavnici opozicije predložili su da bude omogućeno glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. I za taj posao bila bi neophodna evidencija državljana Crne Gore u inostranstvu, koju nemamo.

Pozitivna Crna Gora predložila je da Romi dobiju jedan garantovani mandat u Skupštini Crne Gore. Poslanica Azra Jasavić objasnila je da bi na taj način bila osnažena romska zajednica koja je do sada služila DPS-u za povećavanje izbornog potencijala.

Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces treba da usaglasi i izmjene u zakonima o državljanstvu, ličnoj karti, finansiranju političkih partija. SNP se posebno zalaže da treba olakšati, a ne otežavati dobijanje državljanstva ljudima koji decenijama žive u Crnoj Gori.

,,Snimak i pregledanje izbornih materijala nakon predsjedničkih izbora osvijetlili su nam na šta treba da obratimo pažnju. Međutim, kod nas su manipulacije toliko razvijene da nikada ne možete biti sigurni. Plašim se primjene zakona koja je kod nas uvijek najgora karika”, kaže Branka Bošnjak.

Ona podsjeća da su neki od načina kojima DPS dolazi do glasova, kao što su partijska zapošljavanja, dijeljenje socijalne pomoći ili kupovina ličnih karata i do sada bili zabranjeni zakonom. ,,Samo je podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša dao 75.000 eura jednokratne novčane pomoći u prvih šest mjeseci ove godine. Vjerujem da to ima veze sa predsjedničkim izborima.”

Tačno je da su izmjene u zakonima važne. Međutim, svaki zakon za čije sprovođenje ne postoji politička volja, ostaje samo isprazna deklaracija za vladavinu prava bitna kao – lanjski snijeg.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo