Preobrazila se, kaže pravoslavlje, 19. avgusta i gora i voda. Zakoni koji regulišu izbore treba da se preobraze do 10. septembra. Od početka juna u Skupštini Crne Gore dejstvuje Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces. Dosad su razmotrili više zakona, usaglasili su neka, ali ne i krupna pitanja kao što je način izbora članova Državne izborne komisije ili kako će biti uređena evidencija o pebivalištima građana Crne Gore koji žive u inostranstvu.

,,Sigurna sam da će se neke stvari poboljšati, na primjer kontrola glasanja putem pisma, biće onemogućeno označavanje glasačkih listića, i tako dalje, ali ostaće veliki problem zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe i kupovina ličnih karata”, ocjenjuje u izjavi za Monitor članica Radne grupe, poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak.

Pozicija i opozicija uglavnom su se usaglasile oko načina na koji će ubuduće biti vođen birački spisak. Do sada se o biračkim spiskovima brinulo na tri mjesta – u opštinskim službama, MUP-u i Ministarstvu za informaciono društvo. To je, po mišljenju opozicije, bio dobar način kako za proizvodnju tako i za prikrivanje zloupotreba i izbjegavanje odgovornosti. Radna grupa je pripremila nacrt zakona koji će propisati da se centralizovani birački spisak vodi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Opozicija i nevladine organizacije imaće pristup dokumentaciji o izmjenama. Zbog zaštite ličnih podataka, koju vlast tako voli kad joj odgovara, ne zna se da li će partije imati pravo da dobiju kopiju biračkog spiska ili samo pravo na uvid.

Ustav Crne Gore propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Znalo se i ranije, ali kad je Radna grupa krenula da provjerava i u MUP-u je potvrđeno da registar prebivališta i boravišta državljana Crne Gore gotovo da ne postoji. Ne zna se, ni približno, broj građana na privremenom radu u inostranstvu. Važećim zakonom nije precizno propisano kako se dokazuje da neko u Crnoj Gori prebiva ili ne prebiva.

,,Ako neko koristi pravo glasa koje nema, jer nema prebivalište u Crnoj Gori, riječ je o mnogo ozbiljnijoj povredi Ustava nego kad neko ustaje ili ne ustaje na himnu”, kaže Branka Bošnjak. Ona tvrdi da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju i očekuje burnu raspravu o tome kako se ono može riješiti.

Na svim izborima, već godinama, govori se da su glasali ljudi koji odavno žive u inostranstvu i koji tih dana u zavičaju nijesu viđeni. Krivične prijave koje je svojevremeno oko takvih slučajeva podnosio SNP nestale su u katakombama crnogorskog tužilaštva.

Iz nevladinog sektora stigla je preporuka da MUP uradi fizičku provjeru prebivališta. Takvo rješenje postoji, na primjer, u Hrvatskoj. Vlast je opet pokazala finoću – đe ćeš ljudima da kucaš na vrata i da pitaš gdje žive. Sličnu obavezu, zapravo, državne službe imaju i po postojećem zakonu. Drugo je kad ih pitaš bi li prodali ličnu kartu. Predlog opozicije da ljudi koji žive u inostranstvu svoju vezu sa Crnom Gorom treba da dokažu time što bi bilo dokumentovano da su najmanje dva puta godišnje dolazili u Crnu Goru, nije, kaže vlast, dobar, jer nije moguće prikupiti podatke o tome ko ulazi u državu.

Zakon o registrima prebivališta i boravišta neće se, dakle, usaglašavati bez gusala.

Izmjenama u zakonu o izboru odbornika i poslanika trebalo bi, pored ostalog, propisati novi način izbora Državne izborne komisije. Predstavnicima vlasti nije jasno zašto. Milutin Simović, poslanik DPS-a, ocijenio je da rad DIK-a i nije tako loš, treba ga samo poboljšati. To, kaže, dokazuju i izvještaji OEBS-a nakon izbora. Pozvao se i na to da je postojeće rješenje izraz volje građana. ,,Mi jesmo tu zato što mislimo da ovo nije volja građana”, kazala je Branka Bošnjak. Već decenijama svi posmatrači izbora u svakom izvještaju pišu da Državnu izbornu komisiju treba profesionalizovati. Vlastima se baš sviđa ovakva. Sluša.

Demokratski front je predložio da DIK ima devet članova.Tri člana bi se birala na predlog parlamentarne većine, tri na prijedlog opozicije, za predsjednika bi se raspisivao konkurs, jedan član bi bio predstavnik najjače manjinske političke stranke, a deveti član bi se birao u parlamentu na predlog nevladinog sektora.

Vuk Maraš iz MANS-a misli da to rješenje nije dobro, već da bi komisiju trebalo potpuno profesionalizovati. I Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da DF-ov prijedlog ne donosi ništa novo.

Oko DIK-a dogovor se ne nazire. ,,Ako Državna izborna komisija ostane kakva je, partijski kontrolisana, onda ništa nijesmo uradili”, smatra Branka Bošnjak.

Prema onome što se dosad čulo tokom rada radne grupe biće izmjena u načinu identifikacije građana na biračkom mjestu. Najvjerovatnije će biti ukinuto korišćenje spreja, birači će svoj identitet dokazivati ličnim karatama. Predlog opozicije da se na biralištima uzima otisak prsta najvjerovatnije neće biti prihvaćen. U MUP-u su kazali da uzimanje otisaka izvan MUP-a može proizvesti zloupotrebe. DPS je rekao da bi ta vrsta dodatne kontrole bila ponižavajuća za građane. Građani i fantomi jednaki su pred DPS-om.

Nešto više saglasnosti postignuto je oko glasanja putem pisma. Opštinska izborna komisija moraće 48 sati ranije da bude obaviještena da neko želi da glasa pismom, predloženo je i da se ta vrsta glasova prikuplja u manjim biračkim kutijama, a ne, kao do sada, u kovertama.

Ni u ovom pokušaju gotovo da nema šanse da u Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba da na svakom trećem mjestu na izbornim listama budu žene. Takvo rješenje prihvataju SNP, Pozitivna, PZP i, pomalo stidljivo, SDP. DPS objašnjava da u manjim sredinama nema dovoljno ,,kvalitetnih” žena, slično je sa predstavnicima Nove. Biće najvjerovatnije usvojena odredba da mandat koji je pripadao ženi može ,,naslijediti” samo žena.

Predlog opozicije da biračka mjesta budu ukrupnjena tako da imaju najmanje sto glasača, vlast je primila na znanje. U principu, oni ne bi da gnjave građane odlaskom u susjedno selo na glasanje. Opozicija tvrdi da je na biračkim mjestima od desetak birača ugrožena tajnost glasanja. Ima smisla, ne zna se hoće li imati podršku.

Iako se i tu DPS opire, biće najvjerovatnije propisano da se nevažećima smatraju listići koji nijesu zaokruženi na uobičajen način – bez trouglića, raznih drugih znakova, crvenih i zelenih olovaka. Ni to nije prošlo bez primjedbe vlasti da se narušava dignitet glasača.

Predstavnici opozicije predložili su da bude omogućeno glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. I za taj posao bila bi neophodna evidencija državljana Crne Gore u inostranstvu, koju nemamo.

Pozitivna Crna Gora predložila je da Romi dobiju jedan garantovani mandat u Skupštini Crne Gore. Poslanica Azra Jasavić objasnila je da bi na taj način bila osnažena romska zajednica koja je do sada služila DPS-u za povećavanje izbornog potencijala.

Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces treba da usaglasi i izmjene u zakonima o državljanstvu, ličnoj karti, finansiranju političkih partija. SNP se posebno zalaže da treba olakšati, a ne otežavati dobijanje državljanstva ljudima koji decenijama žive u Crnoj Gori.

,,Snimak i pregledanje izbornih materijala nakon predsjedničkih izbora osvijetlili su nam na šta treba da obratimo pažnju. Međutim, kod nas su manipulacije toliko razvijene da nikada ne možete biti sigurni. Plašim se primjene zakona koja je kod nas uvijek najgora karika”, kaže Branka Bošnjak.

Ona podsjeća da su neki od načina kojima DPS dolazi do glasova, kao što su partijska zapošljavanja, dijeljenje socijalne pomoći ili kupovina ličnih karata i do sada bili zabranjeni zakonom. ,,Samo je podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša dao 75.000 eura jednokratne novčane pomoći u prvih šest mjeseci ove godine. Vjerujem da to ima veze sa predsjedničkim izborima.”

Tačno je da su izmjene u zakonima važne. Međutim, svaki zakon za čije sprovođenje ne postoji politička volja, ostaje samo isprazna deklaracija za vladavinu prava bitna kao – lanjski snijeg.

Miloš BAKIĆ