Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo za fantome

Objavljeno prije

na

Preobrazila se, kaže pravoslavlje, 19. avgusta i gora i voda. Zakoni koji regulišu izbore treba da se preobraze do 10. septembra. Od početka juna u Skupštini Crne Gore dejstvuje Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces. Dosad su razmotrili više zakona, usaglasili su neka, ali ne i krupna pitanja kao što je način izbora članova Državne izborne komisije ili kako će biti uređena evidencija o pebivalištima građana Crne Gore koji žive u inostranstvu.

,,Sigurna sam da će se neke stvari poboljšati, na primjer kontrola glasanja putem pisma, biće onemogućeno označavanje glasačkih listića, i tako dalje, ali ostaće veliki problem zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe i kupovina ličnih karata”, ocjenjuje u izjavi za Monitor članica Radne grupe, poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak.

Pozicija i opozicija uglavnom su se usaglasile oko načina na koji će ubuduće biti vođen birački spisak. Do sada se o biračkim spiskovima brinulo na tri mjesta – u opštinskim službama, MUP-u i Ministarstvu za informaciono društvo. To je, po mišljenju opozicije, bio dobar način kako za proizvodnju tako i za prikrivanje zloupotreba i izbjegavanje odgovornosti. Radna grupa je pripremila nacrt zakona koji će propisati da se centralizovani birački spisak vodi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Opozicija i nevladine organizacije imaće pristup dokumentaciji o izmjenama. Zbog zaštite ličnih podataka, koju vlast tako voli kad joj odgovara, ne zna se da li će partije imati pravo da dobiju kopiju biračkog spiska ili samo pravo na uvid.

Ustav Crne Gore propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Znalo se i ranije, ali kad je Radna grupa krenula da provjerava i u MUP-u je potvrđeno da registar prebivališta i boravišta državljana Crne Gore gotovo da ne postoji. Ne zna se, ni približno, broj građana na privremenom radu u inostranstvu. Važećim zakonom nije precizno propisano kako se dokazuje da neko u Crnoj Gori prebiva ili ne prebiva.

,,Ako neko koristi pravo glasa koje nema, jer nema prebivalište u Crnoj Gori, riječ je o mnogo ozbiljnijoj povredi Ustava nego kad neko ustaje ili ne ustaje na himnu”, kaže Branka Bošnjak. Ona tvrdi da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju i očekuje burnu raspravu o tome kako se ono može riješiti.

Na svim izborima, već godinama, govori se da su glasali ljudi koji odavno žive u inostranstvu i koji tih dana u zavičaju nijesu viđeni. Krivične prijave koje je svojevremeno oko takvih slučajeva podnosio SNP nestale su u katakombama crnogorskog tužilaštva.

Iz nevladinog sektora stigla je preporuka da MUP uradi fizičku provjeru prebivališta. Takvo rješenje postoji, na primjer, u Hrvatskoj. Vlast je opet pokazala finoću – đe ćeš ljudima da kucaš na vrata i da pitaš gdje žive. Sličnu obavezu, zapravo, državne službe imaju i po postojećem zakonu. Drugo je kad ih pitaš bi li prodali ličnu kartu. Predlog opozicije da ljudi koji žive u inostranstvu svoju vezu sa Crnom Gorom treba da dokažu time što bi bilo dokumentovano da su najmanje dva puta godišnje dolazili u Crnu Goru, nije, kaže vlast, dobar, jer nije moguće prikupiti podatke o tome ko ulazi u državu.

Zakon o registrima prebivališta i boravišta neće se, dakle, usaglašavati bez gusala.

Izmjenama u zakonu o izboru odbornika i poslanika trebalo bi, pored ostalog, propisati novi način izbora Državne izborne komisije. Predstavnicima vlasti nije jasno zašto. Milutin Simović, poslanik DPS-a, ocijenio je da rad DIK-a i nije tako loš, treba ga samo poboljšati. To, kaže, dokazuju i izvještaji OEBS-a nakon izbora. Pozvao se i na to da je postojeće rješenje izraz volje građana. ,,Mi jesmo tu zato što mislimo da ovo nije volja građana”, kazala je Branka Bošnjak. Već decenijama svi posmatrači izbora u svakom izvještaju pišu da Državnu izbornu komisiju treba profesionalizovati. Vlastima se baš sviđa ovakva. Sluša.

Demokratski front je predložio da DIK ima devet članova.Tri člana bi se birala na predlog parlamentarne većine, tri na prijedlog opozicije, za predsjednika bi se raspisivao konkurs, jedan član bi bio predstavnik najjače manjinske političke stranke, a deveti član bi se birao u parlamentu na predlog nevladinog sektora.

Vuk Maraš iz MANS-a misli da to rješenje nije dobro, već da bi komisiju trebalo potpuno profesionalizovati. I Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da DF-ov prijedlog ne donosi ništa novo.

Oko DIK-a dogovor se ne nazire. ,,Ako Državna izborna komisija ostane kakva je, partijski kontrolisana, onda ništa nijesmo uradili”, smatra Branka Bošnjak.

Prema onome što se dosad čulo tokom rada radne grupe biće izmjena u načinu identifikacije građana na biračkom mjestu. Najvjerovatnije će biti ukinuto korišćenje spreja, birači će svoj identitet dokazivati ličnim karatama. Predlog opozicije da se na biralištima uzima otisak prsta najvjerovatnije neće biti prihvaćen. U MUP-u su kazali da uzimanje otisaka izvan MUP-a može proizvesti zloupotrebe. DPS je rekao da bi ta vrsta dodatne kontrole bila ponižavajuća za građane. Građani i fantomi jednaki su pred DPS-om.

Nešto više saglasnosti postignuto je oko glasanja putem pisma. Opštinska izborna komisija moraće 48 sati ranije da bude obaviještena da neko želi da glasa pismom, predloženo je i da se ta vrsta glasova prikuplja u manjim biračkim kutijama, a ne, kao do sada, u kovertama.

Ni u ovom pokušaju gotovo da nema šanse da u Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba da na svakom trećem mjestu na izbornim listama budu žene. Takvo rješenje prihvataju SNP, Pozitivna, PZP i, pomalo stidljivo, SDP. DPS objašnjava da u manjim sredinama nema dovoljno ,,kvalitetnih” žena, slično je sa predstavnicima Nove. Biće najvjerovatnije usvojena odredba da mandat koji je pripadao ženi može ,,naslijediti” samo žena.

Predlog opozicije da biračka mjesta budu ukrupnjena tako da imaju najmanje sto glasača, vlast je primila na znanje. U principu, oni ne bi da gnjave građane odlaskom u susjedno selo na glasanje. Opozicija tvrdi da je na biračkim mjestima od desetak birača ugrožena tajnost glasanja. Ima smisla, ne zna se hoće li imati podršku.

Iako se i tu DPS opire, biće najvjerovatnije propisano da se nevažećima smatraju listići koji nijesu zaokruženi na uobičajen način – bez trouglića, raznih drugih znakova, crvenih i zelenih olovaka. Ni to nije prošlo bez primjedbe vlasti da se narušava dignitet glasača.

Predstavnici opozicije predložili su da bude omogućeno glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. I za taj posao bila bi neophodna evidencija državljana Crne Gore u inostranstvu, koju nemamo.

Pozitivna Crna Gora predložila je da Romi dobiju jedan garantovani mandat u Skupštini Crne Gore. Poslanica Azra Jasavić objasnila je da bi na taj način bila osnažena romska zajednica koja je do sada služila DPS-u za povećavanje izbornog potencijala.

Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces treba da usaglasi i izmjene u zakonima o državljanstvu, ličnoj karti, finansiranju političkih partija. SNP se posebno zalaže da treba olakšati, a ne otežavati dobijanje državljanstva ljudima koji decenijama žive u Crnoj Gori.

,,Snimak i pregledanje izbornih materijala nakon predsjedničkih izbora osvijetlili su nam na šta treba da obratimo pažnju. Međutim, kod nas su manipulacije toliko razvijene da nikada ne možete biti sigurni. Plašim se primjene zakona koja je kod nas uvijek najgora karika”, kaže Branka Bošnjak.

Ona podsjeća da su neki od načina kojima DPS dolazi do glasova, kao što su partijska zapošljavanja, dijeljenje socijalne pomoći ili kupovina ličnih karata i do sada bili zabranjeni zakonom. ,,Samo je podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša dao 75.000 eura jednokratne novčane pomoći u prvih šest mjeseci ove godine. Vjerujem da to ima veze sa predsjedničkim izborima.”

Tačno je da su izmjene u zakonima važne. Međutim, svaki zakon za čije sprovođenje ne postoji politička volja, ostaje samo isprazna deklaracija za vladavinu prava bitna kao – lanjski snijeg.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo