Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo za fantome

Objavljeno prije

na

Preobrazila se, kaže pravoslavlje, 19. avgusta i gora i voda. Zakoni koji regulišu izbore treba da se preobraze do 10. septembra. Od početka juna u Skupštini Crne Gore dejstvuje Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces. Dosad su razmotrili više zakona, usaglasili su neka, ali ne i krupna pitanja kao što je način izbora članova Državne izborne komisije ili kako će biti uređena evidencija o pebivalištima građana Crne Gore koji žive u inostranstvu.

,,Sigurna sam da će se neke stvari poboljšati, na primjer kontrola glasanja putem pisma, biće onemogućeno označavanje glasačkih listića, i tako dalje, ali ostaće veliki problem zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe i kupovina ličnih karata”, ocjenjuje u izjavi za Monitor članica Radne grupe, poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak.

Pozicija i opozicija uglavnom su se usaglasile oko načina na koji će ubuduće biti vođen birački spisak. Do sada se o biračkim spiskovima brinulo na tri mjesta – u opštinskim službama, MUP-u i Ministarstvu za informaciono društvo. To je, po mišljenju opozicije, bio dobar način kako za proizvodnju tako i za prikrivanje zloupotreba i izbjegavanje odgovornosti. Radna grupa je pripremila nacrt zakona koji će propisati da se centralizovani birački spisak vodi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Opozicija i nevladine organizacije imaće pristup dokumentaciji o izmjenama. Zbog zaštite ličnih podataka, koju vlast tako voli kad joj odgovara, ne zna se da li će partije imati pravo da dobiju kopiju biračkog spiska ili samo pravo na uvid.

Ustav Crne Gore propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Znalo se i ranije, ali kad je Radna grupa krenula da provjerava i u MUP-u je potvrđeno da registar prebivališta i boravišta državljana Crne Gore gotovo da ne postoji. Ne zna se, ni približno, broj građana na privremenom radu u inostranstvu. Važećim zakonom nije precizno propisano kako se dokazuje da neko u Crnoj Gori prebiva ili ne prebiva.

,,Ako neko koristi pravo glasa koje nema, jer nema prebivalište u Crnoj Gori, riječ je o mnogo ozbiljnijoj povredi Ustava nego kad neko ustaje ili ne ustaje na himnu”, kaže Branka Bošnjak. Ona tvrdi da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju i očekuje burnu raspravu o tome kako se ono može riješiti.

Na svim izborima, već godinama, govori se da su glasali ljudi koji odavno žive u inostranstvu i koji tih dana u zavičaju nijesu viđeni. Krivične prijave koje je svojevremeno oko takvih slučajeva podnosio SNP nestale su u katakombama crnogorskog tužilaštva.

Iz nevladinog sektora stigla je preporuka da MUP uradi fizičku provjeru prebivališta. Takvo rješenje postoji, na primjer, u Hrvatskoj. Vlast je opet pokazala finoću – đe ćeš ljudima da kucaš na vrata i da pitaš gdje žive. Sličnu obavezu, zapravo, državne službe imaju i po postojećem zakonu. Drugo je kad ih pitaš bi li prodali ličnu kartu. Predlog opozicije da ljudi koji žive u inostranstvu svoju vezu sa Crnom Gorom treba da dokažu time što bi bilo dokumentovano da su najmanje dva puta godišnje dolazili u Crnu Goru, nije, kaže vlast, dobar, jer nije moguće prikupiti podatke o tome ko ulazi u državu.

Zakon o registrima prebivališta i boravišta neće se, dakle, usaglašavati bez gusala.

Izmjenama u zakonu o izboru odbornika i poslanika trebalo bi, pored ostalog, propisati novi način izbora Državne izborne komisije. Predstavnicima vlasti nije jasno zašto. Milutin Simović, poslanik DPS-a, ocijenio je da rad DIK-a i nije tako loš, treba ga samo poboljšati. To, kaže, dokazuju i izvještaji OEBS-a nakon izbora. Pozvao se i na to da je postojeće rješenje izraz volje građana. ,,Mi jesmo tu zato što mislimo da ovo nije volja građana”, kazala je Branka Bošnjak. Već decenijama svi posmatrači izbora u svakom izvještaju pišu da Državnu izbornu komisiju treba profesionalizovati. Vlastima se baš sviđa ovakva. Sluša.

Demokratski front je predložio da DIK ima devet članova.Tri člana bi se birala na predlog parlamentarne većine, tri na prijedlog opozicije, za predsjednika bi se raspisivao konkurs, jedan član bi bio predstavnik najjače manjinske političke stranke, a deveti član bi se birao u parlamentu na predlog nevladinog sektora.

Vuk Maraš iz MANS-a misli da to rješenje nije dobro, već da bi komisiju trebalo potpuno profesionalizovati. I Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da DF-ov prijedlog ne donosi ništa novo.

Oko DIK-a dogovor se ne nazire. ,,Ako Državna izborna komisija ostane kakva je, partijski kontrolisana, onda ništa nijesmo uradili”, smatra Branka Bošnjak.

Prema onome što se dosad čulo tokom rada radne grupe biće izmjena u načinu identifikacije građana na biračkom mjestu. Najvjerovatnije će biti ukinuto korišćenje spreja, birači će svoj identitet dokazivati ličnim karatama. Predlog opozicije da se na biralištima uzima otisak prsta najvjerovatnije neće biti prihvaćen. U MUP-u su kazali da uzimanje otisaka izvan MUP-a može proizvesti zloupotrebe. DPS je rekao da bi ta vrsta dodatne kontrole bila ponižavajuća za građane. Građani i fantomi jednaki su pred DPS-om.

Nešto više saglasnosti postignuto je oko glasanja putem pisma. Opštinska izborna komisija moraće 48 sati ranije da bude obaviještena da neko želi da glasa pismom, predloženo je i da se ta vrsta glasova prikuplja u manjim biračkim kutijama, a ne, kao do sada, u kovertama.

Ni u ovom pokušaju gotovo da nema šanse da u Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba da na svakom trećem mjestu na izbornim listama budu žene. Takvo rješenje prihvataju SNP, Pozitivna, PZP i, pomalo stidljivo, SDP. DPS objašnjava da u manjim sredinama nema dovoljno ,,kvalitetnih” žena, slično je sa predstavnicima Nove. Biće najvjerovatnije usvojena odredba da mandat koji je pripadao ženi može ,,naslijediti” samo žena.

Predlog opozicije da biračka mjesta budu ukrupnjena tako da imaju najmanje sto glasača, vlast je primila na znanje. U principu, oni ne bi da gnjave građane odlaskom u susjedno selo na glasanje. Opozicija tvrdi da je na biračkim mjestima od desetak birača ugrožena tajnost glasanja. Ima smisla, ne zna se hoće li imati podršku.

Iako se i tu DPS opire, biće najvjerovatnije propisano da se nevažećima smatraju listići koji nijesu zaokruženi na uobičajen način – bez trouglića, raznih drugih znakova, crvenih i zelenih olovaka. Ni to nije prošlo bez primjedbe vlasti da se narušava dignitet glasača.

Predstavnici opozicije predložili su da bude omogućeno glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. I za taj posao bila bi neophodna evidencija državljana Crne Gore u inostranstvu, koju nemamo.

Pozitivna Crna Gora predložila je da Romi dobiju jedan garantovani mandat u Skupštini Crne Gore. Poslanica Azra Jasavić objasnila je da bi na taj način bila osnažena romska zajednica koja je do sada služila DPS-u za povećavanje izbornog potencijala.

Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces treba da usaglasi i izmjene u zakonima o državljanstvu, ličnoj karti, finansiranju političkih partija. SNP se posebno zalaže da treba olakšati, a ne otežavati dobijanje državljanstva ljudima koji decenijama žive u Crnoj Gori.

,,Snimak i pregledanje izbornih materijala nakon predsjedničkih izbora osvijetlili su nam na šta treba da obratimo pažnju. Međutim, kod nas su manipulacije toliko razvijene da nikada ne možete biti sigurni. Plašim se primjene zakona koja je kod nas uvijek najgora karika”, kaže Branka Bošnjak.

Ona podsjeća da su neki od načina kojima DPS dolazi do glasova, kao što su partijska zapošljavanja, dijeljenje socijalne pomoći ili kupovina ličnih karata i do sada bili zabranjeni zakonom. ,,Samo je podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša dao 75.000 eura jednokratne novčane pomoći u prvih šest mjeseci ove godine. Vjerujem da to ima veze sa predsjedničkim izborima.”

Tačno je da su izmjene u zakonima važne. Međutim, svaki zakon za čije sprovođenje ne postoji politička volja, ostaje samo isprazna deklaracija za vladavinu prava bitna kao – lanjski snijeg.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo