Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šleperi s krilima

Objavljeno prije

na

Pet godina nakon privatizacije nekadašnje Fabrike kože Polimka ne zna se gdje su nestale njene vrijedne mašine i oprema. Bivši sindikalni lider Dušan Veljić uvjeren je da su sve mašine legalno iznesene iz Crne Gore, „u sprezi ljudi bliskih vlastima i carinika koji su to bili u prilici da omoguće”.

„Nažalost, za sada nema materijalnih dokaza za to. Prvo su blokirali naše inicijative za popis imovine prije privatizacije, a nakon što je obavljena privatizacija nijesu nam dozvolili da uđemo u krug kompanije i izvršimo popis opreme i sredstava koji su ostali u fabrici” – kaže Veljić.

Prema njegovom mišljenju, radi se o toliko vrijednoj imovini koja je organizovano opljačkana da je realno da će to jednog dana, kada dođe do promjene vlasti, morati detaljno da se istraži, a krivci kazne, kao što je to rađeno u zemljama u regionu.

„U Srbiji za mnogo manje stvari i manje vrijednosti bivši direktori i stečajni upravnici, ljudi koji su upravljali imovinom u vrijeme kada je nestajala, idu iza rešetaka. A ovdje se radi o desetinama miliona eura. Iz beranske industrijske zone sve je odnešeno. Ničega osim praznih fabričkih hala i zidina nema”, objašnjava Veljić.

On podsjeća da je samo iz njegove bivše fabrike odnešena oprema vrijedna nekoliko miliona eura.

„Mašine su bile vrijedne makar pet miliona eura. Ko ih je pokrao i preprodao ne znam. Da li je to obavljeno prije ili poslije privatizacije, i to je pitanje. Ono što se zna je da je Fabrika kože promijenila djelatnost i postala trgovinski centar, a vrijednih kožarskih mašina i opreme nema” – priča Veljić.

Poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja i višegodišnjeg traženja odgovarajućeg partnera, Polimka je u drugoj polovini 2008. godine prodata podgoričkom preduzeću KIPS koje je fabriku zatvorilo, a u dijelu prostorija otvorilo prodajni salon građevinskog materijala, opreme za kuću i drugih stvari, koje nemaju nikakve veze sa kožarskom industrijom.

Industrija kože AD Polimka Berane, pod kojim nazivom se kompanija još vodi u registru Centralne depozitarne agencije, prodata je više nego bratski, za simboličnih hiljadu eura, odgovarajući socijalni program, i obavezu investicionih ulaganja od milion. Sve bi to moglo zvučati lijepo, kada se ne bi znalo da su samo dvije najvažnije mašine za preradu kože koje su ostale u fabrici bile, kako radnici tvrde, vrijedne više miliona, a u magacinu još milion eura robe na zalihama.

„Mašine su bile ispravne i konzervirane, i uz manji remont, mogle su biti stavljene u funkciju kod nas” – kaže Veljić.

Prema nezvaničnim informacijama, jedna od milionski vrijednih kožarskih mašina iz Berana „preseljena” je u Tursku.

„Čuli smo da je druga prebačena u Peć, mada tamo ima dosta kožarske opreme i mašina. Treća mašina, takođe milionske vrijednosti, prebačena je u Vojvodinu i navodno radi u Kuli. Koliko je ovo sve tačno, ne znam, ali se nadam da će doći vrijeme da se pođe tragom tih mašina i tragom lopova koji su ih iznijeli iz Polimke i iz države” – kaže bivši sindikalni lider ove nekada najmoćnije fabrike na sjeveru Crne Gore.

Monitor je u jednom od prethodnih brojeva pisao o tome kako je beogradski biznismen pljevaljskog porijekla Radoje Gomilanović izvukao iz beranske Fabrike papira parni kotao. Dobro obaviješteni izvor ispričao je kako je za tu priliku skinut krov sa hale u kojoj se kotao nalazio, da bi kotao potom bio podignut uz pomoć specijalnih dizalica. Time je potvrđeno da je kotao iznesen u komadu, a ne u djelovima, i da nije otišao u staro gvožđe već je odvezen i preprodat.

Vjeruje se da je i ovaj veliki parni kotao, vrijedan do milion eura, takođe odnesen iz Crne Gore, što bi značilo da je neko Gomilanoviću dao saglasnost da ga transportuje preko granice. Ovaj biznismen je ranije iz fabrike iznio i rezač papira, prebacio ga preko granice i navodno „ustupio na korišćenje” drugom crnogorskom biznismenu u Beogradu. Radnici su tražili da sve to ispita državno tužilaštvo, ali od toga nije bilo ništa.

Bivša Fabrika celuloze i papira inače je temeljno opljačkana odmah po zatvaranju, po odluci rukovodstva AB revolucije. U tom trenutku samo u magacinima tog socijalističkog giganta bilo je opreme i rezervnih djelova u vrijednosti koja bi se danas mogla izraziti sa makar deset miliona eura. U otpad su, prema riječima nekadašnjih radnika, otišli čitavi pogoni koji su sa sigurnošću mogli da nastave da rade nezavisno od ugašenog giganta.

Kasnije je pokrenut samo pogon proizvodnje papira, za koju priliku je kupljen novi, sporni parni kotao. Nakon što je Gomilanović ovu fabriku privatizovao kroz stečaj, iz nje je iznio sve što se dalo iznijeti. Tako je i parni kotao nedavno nesmetano prešao preko crnogorske granice. Naravno, uz nečiji blagoslov.

Za razliku od Polimke i Beranke, mašine iz Fabrike za protektiranje guma Gumig, koja je takođe temeljno opljačkana, kako se vjeruje, nijesu napustile Crnu Goru, odnosno završile su kod jednog privatnika u Podgorici. Iz ove fabrike su izvlačeni čak i bakarni kablovi iz zidova i prodavani kao stari materijal. Od trafostanice u krugu kompanije, koja je bila njeno vlasništvo, svojevremeno postavljene i projektovane za još nekoliko pogona, ostala je samo cigla. Sve što je unutra bilo vrijedno, odnešeno je. Iz hale nije odnešena jedino presa teška pet tona. Lopovi vjerovatno nijesu mogli da joj priđu i da je podignu, inače bi i ona završila u starom gvožđu. Nestali su svi rezervni djelovi i tri tone aluminijuma, koji je možda otišao preko granice.

Nije bez značaja činjenica da se sve to dešavalo u trenutku dok je postojala sudska zabrana otuđivanja imovine, zbog postupka koji su radnici poveli i dobili, potražujući na ime plata oko 220 hiljada eura.

„Policija je znala da se to radi. Sud je znao. Niko nije ništa preduzeo da spriječi pljačkanje. Interesuje nas kako je taj koji je prodavao mogao to da čini pored sudske zabrane. Nosilo se i danju i noću. Očigledno da je imao debelu zaštitu” – pričaju bivši radnici.

Euroturist GMBH, na čijem čelu je zvanično bio Borislav Dvoržak iz Berana, i Monte-adria Slovenca Damjana Hoste, kupili su ranije većinski paket akcija Gumiga za jedva trideset hiljada eura, iako je njena nominalna vrijednost bila preko milion. Bilo je to neposredno poslije pljačkaške privatizacije hotelsko-turističkog preduzeća u Beranama. Fabrika Gumig je kasnije prelazila iz ruke u ruku, u vrijeme kada je oprema nestajala. U svakom slučaju ostala je priča da su i hotelsko i Gumig bili Hostini „rani radovi”. I njegovih drugova sa sjevera.

Monitor je detaljno pisao i o pljačkanju HTP Berane, koji je „pojeden” kao u najezdi skakavaca. Vjeruje se da su samo umjetnine vrijedne više nego je družina okupljena oko Dvoržaka i Hoste kupila većinski paket akcija ove kompanije. Takođe se vjeruje da su mnoge vrijedne umjetnine, među kojima su bili i triptih Uroša Toškovića, ulje na platnu Aleksandra Prijića, skulptura „Kupačica” – izneseni iz Crne Gore.

Priča se i da su mašine iz, do temelja srušene, beranske ciglane završile kod privatnika u Srbiji. Preletjeti nijesu mogle, osim ako šleperi nijesu imali krila. Kao i u svim drugim slučajevima, neko je za to morao znati i dati odobrenje da se ogromna fabrička oprema i umjetnine prebace preko granice.

Pljačkanje industrijske zone na Rudešu u Beranama i iznošenje materijalnih vrijednosti iz Berana i Crne Gore bilo je, po svemu sudeći, dobro organizovano u sprezi vlasti i tajkuna.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo