Odmah nakon posjete njemačkog vanjskog ministra Zagrebu iz Hrvatske su počeli stizati pozitivniji tonovi o “nizu neriješenih pitanja sa Crnom Gorom” – kako  ih je sumirao premijer Plenković sredinom maja na samitu Evropske političke zajednice u Tirani. U ponedjeljak su u Sloveniji razgovarali hrvatski i crnogorski premijer Milojko Spajić na marginama Bledskog strateškog foruma. Na objavljenim fotografijama dvojice premijera kao da isijava pritajeno zadovoljstvo razvojem događaja. Optimizam, da bi put ka EU na Debelom brijegu mogao biti otvoren,  podgrijale su i kasnije izjave

Njemački ministrar inostranih poslova Johan Vadeful je početkom prošle sedmice službeno posjetio Hrvatsku U intervjuu za javni servis (HRT) na pitanje voditeljke da li zemlje kandidati za članstvo u EU uopšte napreduju, Vadeful je odgovorio da “neke zemlje preduzimaju hvale vrijedne korake. Imaju priliku uskoro pristupiti EU”. Na pitanje da navede primjer njemački šef diplomatije je odgovorio: “Trenutno smatramo da je Crna Gora na jako dobrom putu”. Onda je pohvalio i trud Albanije i dodao da „ako Sjeverna Makedonija riješi odnos s Bugarskom, pri čemu želimo pomoći, možemo i tu postići napredak“. Vadeful je rekao da se svaka zemlja mora približiti zadatim normama, prije svega ostvarenju tzv. Kriterija iz Kopenhagena – vladavina prava, demokratija, ekonomska stabilnost kao i borba protiv korupcije. Naglasio je da bi htio da “Hrvatska bude mentorica tih zemalja, da na temelju vlastitog iskustva daje savjete i podupire ih”. Takođe je upozorio: “Hrvatska će, kao i sve susjedne zemlje, najviše profitirati od uspjeha proširenja ili trpjeti dugoročne posljedice ako ono izostane”.  Istog dana se njemački ministar sreo sa svojim kolegom Gordanom Grlić Radmanom i premijerom Andrejem Plenkovićem.

Odmah nakon posjete njemačkog vanjskog ministra Zagrebu iz Hrvatske su počeli stizati pozitivniji tonovi o “nizu neriješenih pitanja sa Crnom Gorom” – kako je ih sumirao premijer Plenković sredinom maja na samitu Evropske političke zajednice u Tirani. U ponedjeljak su u Sloveniji razgovarali hrvatski i crnogorski premijer Milojko Spajić na marginama Bledskog strateškog foruma. Na objavljenim fotografijama dvojice premijera kao da isijava pritajeno zadovoljstvo razvojem događaja.

Optimizam, da bi put ka EU na Debelom brijegu mogao biti otvoren  podgrijale su i kasnije izjave .  Iz Vlade Crne Gore je saopšteno da “najbolji mogući odnosi …strateški su interes ne samo Crne Gore i Hrvatske, već i čitavog regiona” te da “ne izostaje ni snažna podrška Hrvatske evropskoj integraciji Crne Gore”. Hrvatski premijer je tvitovao na X zadovoljstvo da je “riješen status Doma kulture u Donjoj Lastvi, što je važno za hrvatsku manjinu”. Očekuje dalje korake oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, graničnih pitanja i drugih otvorenih tema. Naglasio je da Hrvatska “podupire” dinamiku crnogorskog evropskog puta.

Iz evropske diplomatske zajednice su došle informacije odmah nakon Vadefulove posjete Zagrebu da su na putu da se srede sva pomenuta pitanja kao i hrvatsko protivljenje zatvaranju poglavlja 31 (vanjska, bezbjedonosna i odbrambena politika). Ovo i još nekoliko poglavlja će biti na stolu naredne međuvladine konferencije u Briselu do kraja ove godine. Dinamika rješavanja će ići različito. Nakon ustupanja Doma kulture, koji je ekspresno riješen na elektronskoj sjednici Vlade, brzo bi se trebalo riješiti i preimenovanje bazena u Kotoru. Bazen nosi ime Zorana Gopčevića, za koga se tvrdi da je  bio jedan od čuvara – batinaša u Logoru Morinj tokom agresije na Hrvatsku. Ploča koju su u Morinju bez svih potrebnih papira postavili socijaldemokratski ministri vanjski Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević u Vladi Dritana Abazovića će ostati tamo, uz moguću/vjerovatnu legalizaciju. To je nedavno predložio i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori. O brodu Jadran i morskoj granici kod Prevlake će se za sada ćutati do eventualnog dogovora ili arbitraže. Po pitanju obeštećenja logoraša će se uraditi formalni ugovor. Za sada suma u opticaju se kreće od 14 do 20 miliona eura, koji će pasti na teret crnogorskog budžeta, iako je agresijom na Hrvatsku rukovodila Miloševićeva vlast u Beogradu. Tadašnja Crna Gora pod Momirom Bulatovićem i Milom Đukanovićem je učestvovala u napadu kao srbijanski vazal. No oni se nisu pokazali kao nevoljni saučesnici već su  ostrašćenom retorikom  podsticali na na rat.  U knjizi Srce tame poznatog crnogorskog publiciste Vladimira Jovanovića objavljena su tadašnja dokumenta Đukanovićeve vlade koja je davala logistiku i raspoređivala opljačkanu pokretnu imovinu na okupiranom području.

S obzirom da EU insistira na vladavini prava i borbi protiv kriminala i korupcije, ostaje da se vidi da li će se insistirati i na Đukanovićevoj odgovornosti kao što je insistirala na smjenjivosti vlasti u Crnoj Gori. Presedan za to je upravo primjer Hrvatske i njenog bivšeg premijera Iva Sanadera koji je početkom avgusta izašao na uslovnu slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne od 18 godina zatvora zbog više slučajeva korupcije i zloupotrebe položaja.

Đukanovićevo učešće u Miloševićevom krvavom projektu razbijanja Jugoslavije, koji je vulgarno i javno podržavao sve do 1997., je dobro dokumentirano uprkos nestanku mnogih njegovih govora i materijala iz arhive RTCG-a dok je još čvrsto držao vlast. Takođe kasnija transformacija Crne Gore u privatnu narko državu u kojem karteli i policija svojski rade “za Šefa” i kome kupuju glasove za njegovu partiju i izjavljuju lojalnost je dobro potkrijepljenja. Glavna zahvalnost ide francuskoj policiji i FBI-ju zbog razbijanja kripto aplikacija za tajne komunikacije.

Da li će crnogorska vlast i sudstvo, koje je i dalje najvećim dijelom pod kontrolom bivšeg režima, imati volje i snage da zagrebe nekadašnju Prvu familiju, ostaje da se vidi.

Dio nove vlasti koji se brzo navikao na privilegije i nekontrolisano trošenje državnih para može zazirati od procesuiranja Đukanovića jer bi jednog dana i oni mogli biti na tapetu kad ne budu vlast. Dio sadašnje vlasti ne želi procesuiranje Đukanovića i njegove porodice i iz razloga što oni sami služe jednako kriminalnu Prvu familiju Srbije i njene kartele koji svakako ne žele da njihovi prijatelji u Crnoj Gori odgovaraju. Najočigledniji je primjer Svetozara Marovića koji ima svu zaštitu srbijanskih vlasti. Ovaj dio aspekta vladavine prava je problematičan i za Zagreb.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i njen lider Plenković su do sada imali mnoštvo prilika potegnuti pitanje odgovornosti Đukanovića kao glavnog generatora “niza neriješenih pitanja” koje Zagreb ima s Podgoricom. Međutim, HDZ-u vladavina prava i borba protiv korupcije takođe nije jača strana što se vidi po broju smijenjenih i uhapšenih (neki će radije reći – žrtvovanih) ministara i dužnosnika. Stoga je teško vjerovati da će Hrvatska na “temelju vlastitog iskustva davati savjete i podupirati ih” kako je rekao glavni njemački diplomata na HRT-u. Ohrabrujuće je da su u nedavnoj anketi Eurobarometra obični Hrvati treći u EU po podršci ulasku Crne Gore u EU – 68 odsto. Veću podršku daju samo Šveđani – 81 odsto, i Slovenci – 70 odsto.

Osim nekažnjivosti kriminala  jedan od najvećih izazova će biti da se u pristupnom procesu ka EU zaobiđu i nadvladaju opstrukcije braće Vučić. Opšte je uvjerenje da će oni sve učiniti da granica sa Crnom Gorom ne bude ujedno i granica njihove privatne države sa EU kojoj i oni deklarativno teže. Politikantska rezolucija o Jasenovcu koju su u crnogorskoj skupštini progurali njihovi vazali kroz ucjene o napuštanju vlade je samo jedan od primjera.

U razgovorima s evropskim diplomatama lideri vučićevskih Demokratske narodne partije (DNP) i Nove srpske demokratije (NSD) čvrsto uvjeravaju da žele učlanjenje Crne Gore u EU. Nakon izjave Vadefula u Zagrebu predsjednik Skupštine i lider NSD-a Andrija Mandić je na X-u,  izrazio “iskrenu zahvalnost…na riječima podrške koje je uputio Crnoj Gori” i dodao da to “daje snažan podstrek…jer naš cilj ostaje isti – punopravno članstvo u EU”. Istovremeno, je Mandić, zajedno s Milanom Kneževićem, dan prije Vadefulovog intervjua u vili Gorica primio predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. Stevandić je na crnoj američkoj listi zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma dok ga Tužilaštvo BiH tereti za rušenje ustavnog poretka zemlje zbog niza protivustavnih zakona koje je donijela skupština RS-a. Istu noć su se Mandić i Stevandić  opet našli u selu Petnjica u Šavniku na “Dane (guslara) Radovana Bećirovića Trebješkog”. Petnjica je poznata kao rodno mjesto Radovana Karadžića čiji portreti  su krasili skup zajedno sa slikama Slobodana Miloševića. Ove godine manifestacija je nazvana „Epsko veče posvećeno herojima Paštrika i Košara i slavne Vojske Republike Srpske“ a među glavnim govornicima je bio Vučićev “mitropolit” Metodije Ostojić. Metodije se požalio da „prodori zapadnih ideja, tuđih i nepripadajućih našem narodnom duhu na kojem smo odnjegovani, velike su štete činile kako našem društvu, tako i našoj vojsci”. Nema dileme da će Metodije i njegovi tobožnji vjernici i bezbjedonosno interesantna lica, BIA, karteli kao i DPS-ovi KGB-ovski prijatelji u Hrvatskoj sve učiniti da sačuvaju zemlju od “prodora zapadnih ideja”.

Crna Gora nastavlja svoj put prema EU, sa tegovima.

Jovo MARTINOVIĆ

Nesporno je jedino da je Podgorici neophodno novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Postojeći sistem  star je 46 godina, a njegov kapacitet tri puta manji od potreba glavnog grada. Djelimično prečišćene, ali i neprečišćene otpadne vode slivaju se u Moraču, pa u Zetu i Skadarsko jezero. Izgradnja kolektora jedan je od uslova za zatvaranje poglavlja 27

Nakon lutanja i nedoumica, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je prelomio – postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda se mora graditi u Botunu, a radovi moraju početi do kraja godine. ,,Iza svega ovoga stojim i svojim naučnim bićem i političkim kapacitetom i iznad svega svojim moralnim kapacitetom”, izjavio je on.

Ukoliko radovi ne počnu prijeti plaćenje odštete od preko 100 miliona: ,,To bi značilo kataklizmu za ovaj grad, a ja finansijsku kapitulaciju Podgorice neću dozvoliti ni potpisati”, rekao je Mujović.

Na predaju, međutim, ne pomišljaju ni koalicioni partneri Mujovićevog Pokreta Evopa sad (PES), koji se protive gradnji. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević najavio je povlačenje odbornika te partije iz podgoričke skupštine ukoliko počne gradnja postrojenja u Zeti.

Projekat je sa 30 miliona finansirala Evropska unija (EU), a Njemačka razvojna banka kreditirala sa 35 miliona.

Mujović je saopštio da se sastao sa premijerom Milojkom Spajićem, predsjednikom Skupštine  Andrijom Mandićem, šefom delegacije EU Johanom Satlerom i liderom DNP-a Milanom Kneževićem. ,,Sastanak je bio off record, dakle grupe ljudi koja može riješiti neki problem.  Da budem vrlo eksplicitan, Milan Knežević je pred Satlerom i svima nama, jasno rekao da neće ni na koji način opstruirati izgradnju postrojenja. Zadržava svoj stav po tom pitanju, ali nikakve opstrukcije vršiti neće”, kazao je Mujović.

Knežević je demantovao te navode. ,,Sa velikim žaljenjem konstatujem da je gradonačelnik Saša Mujović za kratko vrijeme svog mandata  toliko puta promijenio stav oko izgradnje kolektora, da počinjem vjerovati da Saša Mujovića ima najmanje trojica”, kazao je.

Mještani Botuna kojih se ova priča najviše tiče, i koji žive u zagađenom okruženju od strane propalog Kombinata aluminijuma sa nezaštićenim bazenima crvenog mulja, već 17 godina protestuju protiv namjere da se kolektor gradi baš kod njih. Sada imaju i partijsku podršku: ,,Imamo podršku cijele Zete, Opštine, predsjednika Mihaila Asanovića, predsjednika DNP-a Milana Kneževića, Demokrata Zete, SNP-a Zete i velikog broja Podgoričana”, saopštili su Botunjani.

Priča o izgradnji kolektora u Botunu počela je prije skoro dvije decenije, u vrijeme kada Zeta nije bila zasebna opština već dio Podgorice.

,,Ovo je jedinstven primjer u svijetu da jedan grad pravi kolektor na teritoriji druge opštine. Mi ćemo se sigurno suprotstaviti zajedno sa građanima Botuna, a pozvaću i sve građane Zete bez obzira na političku pripadnost, jer se ovdje radi prije svega o životima tih građana. Suprotstavićemo se svim demokratskim principima”, oglasio se  predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.

Spora nema jedino oko toga da je Podgorici neophodno novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Postojeći sistem  star je 46 godina, a njegov kapacitet tri puta manji od potreba glavnog grada. Djelimično prečišćene, ali i neprečišćene otpadne vode slivaju se u Moraču, a preko nje u Zetu i Skadarsko jezero. Izgradnja ovog objekta jedan je od uslova za zatvaranje poglavlja 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene.

Na javnoj tribini Tretman otpadnih voda u Crnoj Gori – izazovi i perspektive, koju je organizovao Univerzitet Crne Gore (UCG) stručnjaci su jednoglasno poručili: bez funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda nema očuvanja rijeka, jezera, mora, niti zdravlja građana. Poručeno je da Podgorica, Zeta pa i sami Botun trpe veću ekološku štetu jer nema postrojenja nego što bi donijela njegova izgradnja.

Da problem ima i društveno-političku dimenziju naglasio je profesor Rade Šarović sa Filozofskog fakulteta UCG.

„Upletene su razne komunikacijske dimenzije koje proizvode izražene protivurječnosti između racionalne, naučne logike i teškog političkog nasljeđa, duboko ukorenjenih predrasuda, dnevno-političke trgovine i populizma. Živimo u društvu sa slabom ekološkom pismenošću, gdje otpor prema ovakvim infrastrukturnim projektima proizlazi iz nepovjerenja u institucije, nedovoljne informisanosti i iracionalnog odbacivanja nauke.“

Mještani Botuna koji su doživjeli ekološku katastrofu od rada KAP-a, uz iseljavanje dijela stanovnika u zahvatu bazena crvenog mulja, strahuju da će im kolektor donijeti nove nevolje.

U Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu PPOV-a u Podgorici, koji je napravio Glavni grad  u septembru 2024, navodi se da je pored postrojenja za tretman otpadnih voda (PPOV) i postrojenja za tretman kanalizacionog mulja, kao i zajedničkih tehničkih objekata, predviđena gradnja i postrojenja za spaljivanje kanalizacionog mulja.

Spalionica najviše brine mještane. Mještani sa kojima je Monitor razgovarao tvrde da imaju mišljenja inostranih steručnjaka u kojima se navodi da se radi o zastarjeloj tehnologiji koja će uticati na zdravlje građana.

,,Postoji realna opasnost od aerozagađenja”, izjavio je ranije o ovom problemu za CIN-CG Čedo Maksimović, koji na Imperijal koledžu u Londonu predaje vodene i ekološke sisteme. Nijaz Varevac-Šahović, inženjer koji je vlasnik akcija u više firmi u Njemačkoj koje se bave ekološkim projektima i proizvodnjom alternativne energije ,takođe je iznio sumnje. Ocijenio je da je Njemačka razvojna banka često finansira i zastarjele tehnologije i da sumnja da ovdje postoji korupcija, kao i na kolektoru koji je građen u Budvi.

Bojan Bašanović, mještanin Bortuna i savjetnik za komunikaciju Agencije za zaštitu životne sredine je nedavno u svom autorskom tekstu napisao da su u Elaboratu za PPOV prikazane reference ‘stručnjaka’ koji su mahom nepoznati crnogorskoj javnosti.

„Kakav su fijasko na javnim raspravama doživjeli, najbolje ilustruje činjenica da se jedan od autora pravdao da nije potrebne struke, tvrdeći da su drugi isti pisali te da on samo prenosi njihove stavove“, navodi on u tekstu.

Da je neophodan hitan sastanak odabranih eksperata, koji će analizirati projekat i dati prijedlog i građanima i vlastima, poručio je Mihailo Burić, inženjer hidrogeologije i specijalista za kvalitet voda. On je u autorskom članku poručio da su ,,aktuelni postulati teško razumljivi s aspekta stručnosti i elementarnog sistema komunikacije. Imao sam više susreta i zahtjeva iz Zete na temu kolektora. Svi su nezadovoljni odnosom nadležnih i načinom komunikacije”.

,,Nijesmo krivi što su slagali Evropsku banku i kazali da je prva kuća udaljena kilometar, kao i EU da sve ide po planu”, jasni su mještani Boruna. Poručuju da će uz prvu lopatu za gradnju objekta uslijediti konstantna blokada kružnog toka ka aerodromu, sajbraćajnice u Podgorici i mjesta gdje se gradi kolektor.

Postupak procjene uticaja na životnu sredinu za navedeni projekat već duže vrijeme je, uz brojna odlaganja, kod Agencije za zaštitu životne sredine. Očekuje se da će Agencija mišljenje dati do kraja septembra.

,,Sačekaćemo mišljenje Agencije. Ako odgovor ne bude pozitivan,  nema gradnje. Ako se pokaže da nema problema sa aspekta negativnog uticaja na životnu sredinu, onda je to momenat kada prestaju svi racionalni razlozi za odlaganje, kada treba da se ujedinimo i zajedno sa mještanima Botuna gradimo postrojenje”, nada se gradonačelnik Mujović.

Lider DNP Milan Knežević je, međutim, saopštio da je u saznanju da je Agencija već pripremila pozitivno mišljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu.

„Pozivam SDT da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje na ekološki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom ponašanju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti, a na šta osnovano sumnjam i javno ukazujem“, saopšio je i najavio da će u protivnom on lično podnijeti prijavu.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je na Kneževićeve tvrdnje odgovorio da Komisija te Agencije još nije dala pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu. Najavio je da će mišljenje biti objelodanjeno u petak.

U međuvremenu, novim Prostorno urbanističkim planom Podgorice, usvojenim  15. Avgusta, u Zeti je planirano još jedno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Ucrtano je u Berislavcima, pored lokalnog puta ka Plavnici.

Stara priča, stare tehnologije

Realizacija projekta novog kolektora u Podgorici počela je dok je na vlasti bio gradonačelnim Miomir Mugoša. U vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, 2017. godine, potpisan je ugovor o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj i dobijena donacija Evropske unije. Početkom 2020. tadašnji direktor Vodovoda i kanalizacijaFilip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković kazaotada da je u pitanju projekat vijeka  vrijednosti preko 50 miliona eura.

Vuković u junu 2022. ponovo potpisuje Ugovor za izgradnju.Paraf na dokument od 3.500 strana stavili su i tadašnji izvršni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Filip Makrid, i izvođači radova – direktor turske kompanije Kuzu Group Mehmet Emre Bastopku i član borda direktora turske firme Alkatraš, Bauram Albauark. Dvije turske kompanije, koje su na tenderu 2022. dobile posao izgradnje postrojenja, dostavile su završni nacrt glavnog projekta čija izgradnja je trebalo da traje tri godine.

Nova vlast u Podgorici je nastavila sa realizacijom ovog projekta bez provjere da li je u njemu bilo eventualne korupcije.

Prema projekcijama, kolektor bi imao životni vijek od svega 17 godina, jer se već u 2045. godini procjenjuje da sistem više neće ispunjavati potrebne kapacitete i tehničke zahtjeve.

Predrag NIKOLIĆ

U avgustu radnici Željezničke infrastrukture, a u septembru prosvjetni i zdravstveni radnici, policajci i pritvorenici najavljuju da će se za svoja prava i novac boriti štrajkovima i protestima. Spremaju se i poljoprivrednici. Dok se Vlada prebrojava

Postaje nepisano pravilo da se u Crnoj Gori pravo, pravda i plata ne traže u institucijama nego na ulici. Ukoliko nezadovoljni odaberu pravo mjesto za protest i blokadu saobraćajnica, lako se može desiti da nadležni izađu u susret postavljenim zahtjevima. Posebno ako je problem rješiv (našim) novcem i  bez problematizovanja odgovornosti za neznanje, nerad i javašluk.

Promoteri aktuelnih vlasti znaju da kažu kako je to dokaz “oslobođenja” i potvrda da građani danas imaju prava koja nijesu imali prije avgusta 2020. Makar dok se ne usvoje  restriktivne izmjene Zakona o javnim okupljanjima. Kritičari, pak, konstatuju da aktuelna većina ne mari za potrebe građana sve dok im, fizički, ne stanu na put. Tada ih primijete i, iskustvo nas uči, najčešće isplate traženu putarinu. Pa produže po svom.

Minuli avgust ostaće obilježen totalnim petodnevnim prekidom saobraćaja na crnogorskim prugama. Iako se iz Vlade niko nije oglasio da podsjeti kako se nešto slično nije dogodilo nikad prije, postoji više razloga zbog kojih taj događaj ne treba tek tako zaboraviti.

Uzrok obustave bilo je nezadovoljstvo dispečera i otpravnika vozova visinom zarada koje im isplaćuje Željeznička infrastruktura, jedno od preduzeća nastalih segmentacijom nekadašnje Željeznice Crne Gore. Zaobilazeći kompanijske sindikate, a možda i propise o načinu obustave rada u djelatnostima od javnog interesa, oni su stupili u štrajk zbog koga je obustavljen kompletan željeznički saobraćaj u Crnoj Gori.

Kad su vozovi stali, menadžment Infrastrukture pozvao je tužilaštvo i policiju da reaguju. Iz resornog Ministarstva saobraćaja zaključili su, “iz izjava organizatora nezakonitog štrajka”, da se jasno vidi kako su štrajkači “pribjegli ucjenjivačkoj obustavi saobraćaja, potpuno svjesni posljedica i štete koju će ista proizvesti, a bez poštovanja zakonskih normi“. Nije izostala ni poruka kako Ministarstvo ostaje posvećeno očuvanju zakonitosti, sigurnosti saobraćaja i zaštiti interesa putnika i države. „Crna Gora mora funkcionisati kao pravna država, u kojoj se poštuju prava radnika, ali se ne dozvoljava samovolja i ultimatumi sa očiglednom motivacijom izazivanja nestabilnosti”.

Potom su nezadovoljni radnici Infrastrukture dobili traženi novac. Ili, makar, povišicu dovoljno podsticajnu da ih vrati na radna mjesta.  Menadžment Željeznice i odgovorni iz ministarstva kojim upravlja Maja Vukićević (DNP) zaboravili su prijetnje o disciplinskoj i krivičnoj odgovornosti. Slijedeći preporuke odozgo ili, možda, strahujući da bi neko mogao postaviti i pitanje njihovog (ne)rada.

“Do normalizacije je došlo nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca”, navedeno je u kompanijskom saopštenju. Dobili smo garancije od ministarke Vukićević, potvrdio je glasnogovornik štrajkača Andrej Kaluđerović, najavljujući da će dogovoreno biti “usvojeno i na papiru” u najkraćem zakonskom roku.

Septembar je počeo štrajkom upozorenja prosvjetnih radnika. Uz kontinuirano nezadovoljstvo prosvjetara odnosom države prema njima i njihovom pozivu, konkretan povod za protest bio je ljetos započet  centralizovani obračun zarada zbog koga su, prema tvrdnjama predsjednika  Sindikata prosvjete Radomira Božovića, nekim nastavnicama/nastavnicima plate umanjene i do 50 eura.

Bezmalo tri mjeseca traje ta priča. I još sa sigurnošću ne znamo da li je novi vladin softver ispravio nepravilnosti školskih računovođa, kao što tvrde iz Ministarstva finansija, ili su u pravu sindikalni predstavnici prosvjetnih radnika prema kojima se centralizovani obračun radi uz kršenje odredbi važećeg granskog kolektivnog ugovora. Siva zona, konstatuju upućeni. Uglavnom, prosvjetari su nadležnima dali rok od 15 dana da isprave sporni obračun. Ne dođe li do toga najavljuju radikalnije mjere: od masovnih protesta do obustave nastave.

Za prosvjetom bi moglo i zdravstvo. Nakon ljetošnje protestne šetnje od KCCG do Ministarstva zdravlja, Odbor medicinskih sestara i tehničara za septembar je najavio nove korake ukoliko ne dobiju traženo povećanje zarada od 15 odsto u odnosu na njihove kolege iz zdravstvenog sistema. “Ne tražimo privilegije već poštovanje i razumijevanje i uslove dostojne našeg posla. Tražimo da se zarade povećaju 15 odsto, ne zato što smatramo da neko drugi vrijedi manje, već zato što vjerujemo da i naš rad zaslužuje jednako priznanje”, kazala je članica Odbora Rada Kovačević.

Prethodno su, u maju, dali rok od mjesec dana premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja Vojislavu Šimunu da ih prime na razgovor. Odgovora nije bilo, pa su krenuli  u šetnju. Kako će se sve to završiti vidjećemo, možda već za koji dan.

Reakciju premijera čekaju i iz Nezavisnog sindikata policije. Nakon što su, krajem jula, pokrenuli kampanju prikupljanja potpisa među službenicima MUP-a i Uprave policije kako bi ukazali na loše uslove rada: niske plate, nedostatak uniformi i obuće, lošu opremu i zapostavljanje zdravstvene zaštite policajaca, iz Nezavisnog sindikata su 26. avgusta Spajiću uputili zvaničan dopis sa zahtjevima, sa rokom za odgovor od 15 dana. Ukoliko se njihovi zahtjevi ne ispune, a nema naznaka da hoće, policajci su najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza u zemlji

„Došli smo do zida“, poručio je predsjednik sindikata Igor Rmandić. „Trpljenje  ima svoje granice. Naše ćutanje je počelo da služi kao alat protiv nas samih”.

Ovog septembra mogli bi svjedočiti još jednom nikad prije – da istovremeno protestuju crnogorski policajci i pritvorenici. Nakon proljetošnjeg štrajka glađu i izgleda ne ispunjenih obećanja nadležnih iz pravosuđa i Ministarstva pravde, pritvorenici spuškog zatvora najavljuju generalni štrajk (oni i njihovi advokati ne bi prisustvovali suđenjima) i proteste rodbine i prijatelja pred institucijama, nezadovoljni zatvorskim uslovima, dužinom pritvora i sveukupnim odnosom sudskih, zakonodavnih i izvršnih vlasti prema njima. “Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska”, stoji u saopštenju javnosti predočenom preko advokata Nikole Tomkovića.

Demonstrativnim dolaskom pred institucije prijete i poljoprivrednici. “Ako Vlada odbije naš zahtjev da agrobudžet iznosi najmanje pet odsto ukupnog budžeta, krenućemo u proteste”, najavio je predsjednik Udruženja stočara Milko Živković. “Ne smijemo izgubiti još jednu godinu, već je moramo iskoristiti kako bismo zaustavili pad poljoprivredne proizvodnje”.

Sa Cetinja neće pred Vladu. Grupa građana Prijestonice koja mjesecima protestuje zbog (ne)postupanja  bezbjednosnog sektora u dva masovna zločina na Cetinju i neodgovornog odnosa nadležnih prema tim događajima, blokirajući na Kruševom ždrijelu magistralni put Podgorica –Budva, obratila se premijeru najavljujući da će radikalizovati protest. “Obzirom da ni nakon 20 dana od dana obilježavanja trogodišnjce tragedije u Medovini, kao i nakon 10 dana od dana slanja otvorenog pisma sa našim zahtjevima na vašu adresu, nijeste odgovorili dužni smo vas obavijestiti, da ukoliko to ne učinite do petka, 5. septembra, bićemo primorani ispuniti javno dato obećanje i pristupiti radikalizaciji našeg protesta na Kruševom ždrijelu”, navode u saopštenju.

Država na sve to- ćuti. Samo je ministar finansija Novica Vuković podsjetio da, prema važećem Zakonu o budžetu za ovu godinu, Vlada ima mogućnost da se zaduži još 500 miliona eura. Problem je, razumjeće jednom i aktuelna vlast, što se ne može baš sve kupiti novcem. Do tada, najavljeni protesti mogu donijeti korist inicijatorima. Kad već nema koristi od institucija.

Zoran RADULOVIĆ