Partije okupljene oko ideje da je bolje da su na vlasti oni a ne DPS, sve teže prikrivaju međusobne razlike. Vlast koja nije u stanju da “privede” ni bronzanu bistu – Pavle Đurišić je, izgleda, ponovo pobjegao – u dubokoj je krizi. Neko treba da stavi tačku,  dok je ceh moguće podmiriti bez velikih posljedica

Izgleda da se ubrzava ova stvar sa “stavljanjem tačke”.  Nije prošla ni nedjelja dana kako je Saša Mujović obećao “ili ću ja staviti tačku na kolektor ili kolektor na mene, borba je neizvjesna…”, a iz okruženja predsjednika opštine Podgorice stižu još zanimljivije najave. Sudeći po njima, koliko na botunski  kolektor gradonačelnik želi staviti tačku i na vladajuću koaliciju u sadašnjem sastavu. Ne isključujući mogućnost da se taj proces prečišćavanja proširi iz lokalnih vlasti Glavnog grada i na državni nivo, odnosno Vladu.

Vijesti su objavile informaciju da je Mujović, na sastanku sa predstavnicima partija vlasti u Podgorici, tražio da se na lokalnom nivou raskine koalicija sa DNP-om Milana Kneževića. Prema pouzdanim saznanjima TV Vijesti, prvi čovjek podgoričkog PES-a je na istom mjestu rekao da će od predsjednika pokreta i premijera Milojka Spajića “tražiti da se preispita saradnja sa svim partijama koje glume opoziciju u državnoj vlasti”.

Ta je vijest iznenađujuća samo na prvi pogled.

Milan Knežević je prvi oglasio nespojivost nauma o izgradnji PPOV u Botunu i opstanka vladajuće koalicije u Podgorici. Još u prvoj polovini septembra on je najavio da će od odbornika DNP tražiti da napuste vlast u glavnom gradu ako dođe do gradnje u Botunu, ali da od svojih ministara neće tražiti da odu i iz Vlade, jer tamo “ostvaruju značajan uticaj”. Za razliku od mnogih koji su navikli da prečuju Kneževićeve ultimatume, izgleda da je Mujović najave i izrečene prijetnje shvatio ozbiljno. I riješio da prvi povuče potez.

Suštinski, potvrda   njegovog nauma stigla je nakon sjednice podgoričkog odbora PES-a. Gradonačelniku je, saopšteno je, potvrđena jednoglasna podrška “zbog dosadašnjeg konkretnog rada i rezultata koje je postigao”.  Javnim, tihim i potencijalnim oponentima iz lokalne koalicije (Demokrate, koalicija Za budućnost Podgorice i Pokret za Podgoricu) poručeno je  da “svi koji odustaju od takvog pristupa imaju legitimno pravo da, bez PES-a a sa drugim političkim konstituentima, pokušaju da konstituišu neku novu većinu”. Ili da se testiraju pred “stanovništvom Glavnog grada”, na novim izborima.

Problem je to što te preporuke nije lako sprovesti u djelo.

Ljetos je u parlamentu dogovoreno da će se naredni lokalni izboru u Crnoj Gori, u svim opštinama istovremeno, održati u junu 2027. Do tada, vlast u Podgorici mora funkcionisati na ovaj ili onaj način.

Ukoliko DNP napusti ili bude isključen iz vladajuće većine u Podgorici, Mujović i njegovi saradnici ostaće bez većinske podrške lokalnog parlamenta. Knežević tvrdi da vlast u Glavnom gradu neće biti ugrožena pošto njegovi oponenti “već razgovaraju” o koaliciji sa DPS i Duškom Markovićem, čija Stranka evropskog progresa ima dva mandata u lokalnom aprlamentu.

Matematički, izlazak DNP iz podgoričke većine (tri odbornika) mogao bi se nadomjestiti bez DPS, uz savez sa makar jednom od partija koje imaju po dva ili tri  odbornika. (Uz Markovićev SEP, tu su Perićev Preokret, Abazovićeva URA i koalicija Evropski savez koju u Podgorici predvodi Boris Mugoša).  Pod uslovom da to bude prihvatljivo svima u aktuelnoj većini. A ta pretpostavka nosi veliki znak pitanja.

Na državnom nivou je drugačija računica. Vlada i vladajuća većina mogli bi biti ugroženi tek ako se partija Andrija Mandića “solidariše” sa dugogodišnjim koalicionim partnerom. Njihov uticaj u Vladi i po dubini zauzetih funkcija u državnim preduzećima i institucijama još je veći od Kneževićevog, pa bi i ta odluka bila mnogo teža. A i njene posljedice.

Partije okupljene oko ideje da je bolje da su na vlasti oni a ne DPS, sve teže prikrivaju međusobne razlike. Ljepilo koje ih je uvezalo i dalje drži, ali ga svakodnevno nagrizaju borbe oko kontrole ministarskih i opštinskih feuda, uz intenziviranje političkih/ideoloških razmirica. Sve više je ostavki onih koji su se u vlasti našli po kriterijumu znanja i sposobnosti, bez partijske zaleđine. A neko mora da uradi posao, dok partijski kadrovi produbljuju postojeće i kreiraju nove krize: političke, pravne, bezbjednosne, socijalne, finansijske.

Vlast koja nije u stanju da “privede” ni bronzanu bistu – Pavle Đurišić je, izgleda, ponovo pobjegao – u dubokoj je krizi. Neko treba da stavi tačku dok je ceh moguće podmiriti bez velikih posljedica.

Zoran RADULOVIĆ

Nema te vještačke inteligencije koja može sakriti loše rukovođenje i njegove posljedice. Što se izgovora tiče, priča je nešto drugačija. Na tom terenu, Al ima još mnogo da nauči od naših političkih prvaka

Pred parlamentarnim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet održano je kontrolno saslušanje zbog duplog negativnog mišljenja koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala kompaniji EPCG Solar gradnja za finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja za prošlu godinu.

Slična “saslušanja” dio su skupštinskog folklora bez suštinskih efekata. Opozicija kritikuje menadžment državnih kompanija, vlast ih pravda i brani. Svako odsvira svoju pa se zdravo i veselo raziđu.

Međutim, Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG potrudio se da upamtimo ovonedjeljni susret. On je pred parlamentarni odbor došao sa stručnim mišljenjem “nekoga ko sigurno zna mnogo više od svih nas ovdje”. Pokazalo se da nijesu u pitanju ni tzv. top menadžeri EPCG ili Solar gradnje, njihovi saradnici i savjetnici koji tu kompaniju, pa tako i državu, koštaju ozbiljnog novca. Ekspertizu nije radio ni neki ekonomski stručnjak (tim) van krovne kompanije.

Prvi čovjek EPCG je, umjesto navedenih, konsultovao vještačku inteligenciju (Al). “Vještačka inteligencija ne negira da je bilo propusta u poslovanju, ali ukazuje da u tome nema znakova zloupotreba ili nezakonitog raspolaganja”, predočio je Đukanović dio dobijenog ekspertskog nalaza. “Zato smatra (vještačka inteligencija – prim. Monitora) da bi bilo odgovarajuće dati uslovno mišljenje sa rezervom. Negativno mišljenje je neadekvatno, preuveličano i bez pravne i materijalne osnove.”

Đukanović je, jedan od pripadnika prvog ešalona vlasti za koga se, na osnovu obrazovanja i minulog rada, moglo očekivati da se u svom radu potpomaže vještačkom inteligencijom. Ali, uz puno razumijevanje njenih mogućnosti i ograničenja koja u ovom trenutku nijesu mala.

Nekome je palo na pamet da provjeri ono što je čelnik EPCG predočio javnosti. Pred vama je sažeta verzija razgovora sa ChatGPT5 na temu poslovanja Solar gradnje i Al simulacije mogućeg izvještaja DRI na osnovu dostupnih podataka i izvještaja.

“Negativnu stranu poslovanja EPCG Solar gradnja predstavlja dominacija političkih interesa i slaba operativna efikasnost, što je dovelo do gubitaka i neiskorištenih potencijala. Vidi se kako se rupa svake godine povećava, od približno 17,5 miliona eura gubitaka u 2022. do skoro 70 miliona eura do kraja 2025. godine”, sažet je zaključak ChatGPT5, nakon navođenja desetak problematičnih stavki.

I nastavak citiramo:

Stanje u Solar gradnji vs kriterijumi DRI:

• Efikasnost: Realizovano < 40 % planiranih kapaciteta. Studije izvodljivosti nijesu ispoštovane → negativan signal.
• Ekonomičnost: Propušten prihod (~70 miliona € u 4 godine), dok su troškovi stalno rasli → neekonomično poslovanje.
• Upravljanje i organizacija: Višak zapo slenih, niska produktivnost, oprema stajala neinstalirana → slabo upravljanje.
• Politički uticaj: Mediji i sindikati navode “partijsko zapošljavanje” i političke odluke → upitna nezavisnost i profesionalnost.
• Transparentnost: Građani i firme često nijesu imali tačne informacije o dinamici i rokovima, što narušava povjerenje.

Evo kako bi to moglo da zvuči u stilu DRI zaključka: „Državna revizorska institucija daje negativno mišljenje, budući da EPCG-Solar gradnja nije poslovala u skladu sa principima ekonomičnosti, efikasnosti i djelotvornosti, a ostvareni rezultati i način upravljanja ukazuju na značajne nepravilnosti i štetu po javni interes.“

Kraj citata. Zaključke možemo donijeti sami.

Milutin Đukanović pred parlamentom je predočio relativno netačnu ili nepotpunu interpretaciju prepiske sa nekim od odstupnih Al programa. Ne znamo sa kojim, na kom nivou dostupnosti (pretplate) i uz koja pitanja.

“Zloupotrebe i nezakonito raspolaganje” nijesu jedini indikatori/pokazatelji lošeg rukovođenja, kao što nas to pokušava ubijediti prvi čovjek EPCG. Neznanje, nesposobnost, loše planiranje i nerad mogu biti jednako pogubni, čak i u situacijama kada ne podliježu krivičnoj odgovornosti.

Konačno, nema te vještačke inteligencije koja može sakriti loše rukovođenje i njegove posljedice. Makar ne trajno i od svakoga.

Što se izgovora tiče, priča je nešto drugačija. Na tom terenu, Al ima još mnogo da nauči od naših političkih i privrednih prvaka.

Zoran RADULOVIĆ

Premijer nije upućen u detalje zločina na Cetinju. Crnogorska ekonomija stoji prilično dobro. Kapitalni budžet realizuje se sa umjerenom efikasnošću. Važna je  pozicija iz koje se sagledava stvarnost. I moć da nametnete svoju istinu. Dok imate publiku koja vjeruje u čuda

Živimo vrijeme alternativne stvarnosti. Sve se može interpretirati onako kako odgovara onome ko stoji za govornicom. Bez obaveze da obrazlaže istinitost svojih tvrdnji.

U Vladi se, u srijedu, premijer Milojko Spajić sreo sa predstavnicima građana Cetinja koji od početka februara, praktično svakodnevno, protestuju blokirajući saobraćaj na Kruševom ždrijelu zbog (ne)postupanja nadležnih nakon dva masakra u Prijestonici. Premijer je na sastanku, prema navodima prisutnih, pokazao saosjećanje sa gostima i obećao da će izaći u susret njihovim zahtjevima. Osam mjeseci nakon što su oni izašli na ulicu (magistralu). „On nije bio upoznat sa detaljima“, prenijela je utiske jedna od učesnica. „Dogovorili smo se da sve sagleda.Vidim da je spreman, da će biti novosti i da će se sve riješiti. Za petnaest dana biće novi sastanak”.

Na zvaničnom sajtu Vlade (gov.me) i Spajićevom nalogu na platformi X nema  naznaka o održanom sastanku. Samim tim ni o navodnim obećanjima premijera. Ili makar objašnjenje koji su to „detalji“ vazani za zločine na Cetinju sa kojima Spajić nije bio upoznat. Kako i zašto?

Protesti na Kruševom ždrijelu biće nastavljeni. Vidjećemo da li će se šta drugo promijeniti.

„Crnogorska ekonomija stoji prilično dobro“, pohvalio nas je, neki dan, izvršni direktor MMF Jerun Klik. „Ako pogledate nivo nesigurnosti u svijetu i regionu, vidi se da se Crna Gora izdvaja.“

Sedam dan kasnije, iz saopštenja kabineta predsjednika države, saznajemo da je Jakov Milatović sa delegacijom MMF razgovarao „o zabrinjavajućem stanju crnogorske ekonomije“. Inflacija, usporen ekonomski rast, pad životnog standarda…, pobrojao je predsjednik države dio naše stvarnosti koja se, kako vidimo, tumači kao „prilično dobra“ ili „zabrinjavajuća“, zavisno od percepcije posmatrača.

„Više od polovine zaposlenih u Crnoj Gori ima zaradu manju od 800 eura, a  realna vrijednost prosječne plate u odnosu na prošlu godinu manja je za čak 40 eura“, navedeno je u Milatovićevom saopštenju uz naglašavanje nekoliko gorućih problema domaće ekonomije: “Naša privreda stagnira. Turizam, koji je dugo bio motor našeg razvoja, već drugu godinu zaredom bilježi pad. Trgovinski bilans je dodatno pogoršan. U državnim preduzećima nastavlja se partijsko zapošljavanje i loše upravljanje…“.

Rezultati govore. Tako iz vladajućeg PES-a odgovaraju na kritike, uz statističke podatke o prosječnoj plati, penziji, nazaposlenosti koja je „na istorijskom minimumu“. Ali, i rezultata ima raznih.

Ministarstvo finansija nedavno je pripremilo, a Vlada usvojila, izvještaj o „umjereno efikasnoj realizaciji“ kapitalnog budžeta u prvoj polovini 2025. godine. To, „umjereno efikasno“  jedini je vrjednosni sud u dokumentu koji otkriva da je za šest mjeseci ove godine za planirane kapitalne investicije iskorišćeno 51,3 miliona ili 18 odsto ukupno planiranog iznosa iz Zakona o budžetu za 2025. godinu (280 miliona).

Slika bude kompletnija uz nekoliko detalja. Od 346 projekata koji su planirani ovgodišnjim kapitalnim budžetom, za njih 238 za šest mjeseci nije potrošen ni euro. Među njima je dvadesetak škola i vrtića čija se izgradnja/rekonstrukcija najavljuje godinama. I većina obećanih kapitalnih investicija u zdravstveni sistem ima realizaciju od 0,00 eura: od stomatoloških ordinacija u osnovnim i srednjim školama, do bolnice u Pljevljima i Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici.

Istina, nijesu svi kapitalni projekti ostali na nuli. Ski centar Durmitor (planirana investicija 19 miliona eura) povukao je 84,70 eura. Provjerili smo: osamdeset četiri eura i sedamdeset centi. Pet puta više (484 eura) investirano je u stambenu zgradu za socijalno stanovanje u Šavniku. Od planiranih 515 hiljada u ovoj godini. A čitavih 842 eura, od najavljenih 310.000, uloženo je u sanaciju klizišta na putu Berane – Petnjica.

Sve u svemu: važna je perspektiva iz koje sagledavate stvarnost. I moć da nametnete svoju istinu. Dok imate publiku koja vjeruje u čuda.

Zoran RADULOVIĆ