Povežite se sa nama

FOKUS

IMOVINA PORODICE ĐUKANOVIĆ: Milioni se za prste lijepe

Objavljeno prije

na

Nemoguće je precizno procijeniti imovinu porodice Đukanović, koja već gotovo tri decenije vlada Crnom Gorom. Cifra od 167 miliona dolara koja se pominje i ovih dana, u stvari je procjena još iz 2009. godine, koju su izvršili inostrani istraživački centri.

Te godine srpski CIN, koji je učestvovao u ovim istraživanjima, naveo je da samo Aleksandar Aco Đukanović, brat bivšeg premijera, posjeduje bogatstvo od 167 miliona dolara, da sestra Ana ima tri i po miliona, a sam Milo Đukanović – 14,7 miliona dolara. Nije precizirano na osnovu koje metodologije se došlo do te sume od ukupno 185,2 miliona dolara. Najvjerovatnije je procjenjivana lična imovina i imovina firmi ove porodice, upisana u javne registre u Crnoj Gori.

Postavlja se međutim pitanje imaju li Đukanovići nekretnine u inostranstvu, tajne račune, vlasništvo upisano na tuđe ime…

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) , pokušao je da provjeri tvrdnje pojedinih izvora da porodica Đukanović ima u Srbiji nekretnine. U tamošnjim katastrima, međutim, došli smo samo do podatka da Ana Đukanović posjeduje garažu od 14 kvadrata. I to u Beogradu, u Politovoj ulici na Vračaru, u zgradi od 313 kvadrata, čiji su formalni vlasnici Nikšićani Radojica Tadić i Miljko Milović. Čemu garaža, bez stana?

Nedjeljnik Monitor je prije više godina došao i do podatka da sin premijerove sestre, Edin Kolarević, ima stan u Njujorku od oko million dolara. I tu se završavaju javnosti poznate nekretnine u inostranstvu.

Od 2009 – registrovana imovina Đukanovića je samo rasla. Od Limenke su zaradili oko 10 miliona eura. Aco Đukanović je samo preko Zavoda za urbanizam i planiranje (RZUP) koji je privatizovao, dobio više milionskih poslova. Kao što je CIN-CG pisao, brat bivšeg premijera je u periodu od 2011. pobijedio na više od 60 tendera sa svojim RZUP-om, u kojem ima 75 odsto akcija. Prethodno je samo tokom 2010. Zavod dobio 16 tendera koje su raspisale Vladine institucije, javna preduzeća ili lokalne samouprave. Vrijednost poslova samo u toj godini bila je 1,8 miliona eura.

Milioni se lijepe i kad prstom ne mrdnu. Aco je tako po osnovu rentiranja nekadašnje Pošte u centru Podgorice, koju je kupio po privilegovanoj cijeni, obezbijedio prihod od blizu milion. On je sa Zavodom za metrologiju potpisao ugovor kojim se Zavod obavezao da će pet godina mlađem Đukanoviću plaćati zakupninu za njegov prostor u Ulici kralja Nikole, u Podgorici – 10 hiljada eura mjesečno. To je 600 hiljada eura za pet godina, odnosno oko 120 hiljada eura godišnje. Plus renta od Agencije za zaštitu ličnih podataka i Ministarstva ekonomije, koju Đukanović ubira za istu zgradu. Radi se o dodatnih 200 hiljada eura u istom periodu.

Od 2009. godine narasla je i vrijednost Prve banke, zlatne koke porodice Đukanović. CIN-CG je imao uvid u dokumentaciju Prve, finasijske i revizorske izvještaje, ali teško je utvrditi kolko je porodica Đukanović, prihodovala od ove institucije otkada je preuzela kontrolu nad najstarijom crnogorskom bankom. Ono što sa sigurnošću može reći je da Prva ubira prihode poslujući sa državom, da je njena aktiva rasla brzinom svjetlosti, posebno u prvim godinama kada je preuzela familija, i da posjeduje ogromne nekretnine.

U Budvi je banka recimo 2011. godine imala nešto preko dvije hiljade kvadrata. Prva banka sada u metropoli turizma ima četiri puta više zemlje – 9.195 kvadrata vrijednog zemljišta.

U Petrovcu i Svetom Stefanu, banka danas ima oko 8.000 kvadratnih metara zemlje na atraktivnim lokacijama. Prema procjenitelju, koga je CIN-CG konsultovao, zemlja na ove dvije lokacije, Svetom Stefanu i Petrovcu, vrijedi više miliona eura.

Vrijednu zemlju banka posjeduje i u Ulcinju. Radi se o više desetina hiljada kvadrata, uglavnom u Donjem i Gornjem Štoju, od čega je preko 20 hiljada kvadrata na samoj obali, u zoni morskog dobra. Vrijednost i ove zemlje iznosi milione, a u velikom zavisi od planova i mogućih investicija.

Značajnu imovinu banka posjeduje i u Toploj, u Herceg Novom, gdje prema katastru ima stambeno-poslovnu zgradu površine 3.590 kvadrata. Nekretnine na toj lokaciji prodaju se oko 2.000 eura po kvadratu, pa ispada da je vrijednost samo ovog objekta oko sedam miliona eura.

U međuvremenu je porasla i vrijednost nekretnine RZUP-a koja se nalazi na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Podgorici. Zgrada se prostire na 810 kvadrata. Prema procjeni nezavisnog procjenitelja kog je CIN-CG konsultovao trenutna vrijednost objekta je oko 1.600.000 eura, ali je vrijednost značajno uvećana. Urbanističkim planovima na tom je mjestu predviđena gradnja solitera od 25 hiljada kvadrata!

Dodatnu zaradu Aco bi mogao imati i od Rudnika uglja u Pljevljima, u kojem posjeduje 11 odsto vlasništva. Brat bivšeg crnogorskog premijera potražuje od Rudnika 2,3 miliona koliko je, kako tvrdi, trebalo da mu pripadne po osnovu dividendi za 2009. Koliko prihoduje godišnje od Rudnika nije poznato. Prema podacima sa sajta Rudnika osnovni kapital tog društva iznosi 21.492.989,65 eura.

Aco Đukanović posjeduje imovinu i preko drugih firmi, pa i onih koje se u registru obrisane, kao što je Monte Nova. U katastru je je na ovu firmu uknjižen stan od 201 kvadrat u centru Podgorice. Vrijednost tog stana kreće se oko 400 hiljada eura.

Na kompaniju Invest Nova, koju Aco posjeduje po pola sa of-šor kompanijom Chercor Co Limited sa Kipra, vodi se zemljište u Baru. Radi se o dvije parcele od ukupno 4.885 kvadrata čija se vrijednost kreće oko milion i po eura. Sama kompanija, prema podacima CRPS, ima kapital od oko 12 miliona eura.

Aco je prema registru Uprave za nekretnine, 2015. upisao u rodnim Rastocima u Nikšiću njivu prve klase od 865 kvadrata, porodičnu kuću od 167 i 214 kvadrata, dvorište od 500 kvadrata i neplodnu zemlja od 2.305 kvadrata. Samo objekti na tom zemljištu vrijede oko 381.000 eura, a zamljište oko 120.000 eura.

Ovaj preduzetnik u KO Podgorica II ima poslovni prostor u vanprivredi od 108, šest garaža od 14, nestambeni prostor od 255, poslovni prostor u vanprivredi od 85, 65, 80, 164 i 164 kvadrata kao i stanove od 35, 59, 301, 277 i 157 kvadrata. Sve je kupljeno i, prema bazi Uprave ze nekretnine upisano 2015. godine. Samo stanovi vrijede preko 1.200.000 eura, poslovni prostori oko 1.300.000 eura.

U KO Podgorica I Aco ima garaže od 196 kvadrata, poslovne prostore od 327, 238, 321, 306, 282, 279, 284, 282, 302 i 161 kvadrata, zemljište od 471 i 358 kvadrata. Posjeduje i četiri poslovna prostora nekadašnje zgrade PTT od 366, 357, 374 i 375 kvadrata. Samo ovo vrijedi milione.

Aco je upisao i 320 kvadrata šume na Žabljaku, a u Kolašinu 275.414 kvadrata zemlje, prema skijalištu. Na svoje ime Aco posjeduje i spomenike kulutre u Dobroti velike vrijednosti.

Nakon svega, jasno je da Aco Đukanović danas posjeduje mnogo više nego 2009. godine kada je rađena jedina poznata procjena imovine porodice Mila Đukanovića. Ali, od tada nije samo njegova imovina rasla. U igru su ušli i novi igrači.

Sin bivšeg premijera Blažo Đukanović izgradio je imperiju. Sa svojom kompanijom BB Solar mladi Đukanović svake godine ugovori milionske poslove sa državom.

BB Solar, koju Đukanovićev nasljednik posjeduje sa partnerom Ivanom Burzanovićem, ima vrijedne nekretnine u Podgorici – četiri poslovna i jedan nestambeni prostor u prizemlju zgrade blizu ambasade SAD-a. Poslovni prostori imaju 186, 84, 78 i devet kvadrata, a nestambeni 43. Sve nekretnine te firme su kupljene, a BB Solar je upisan kao vlasnik u julu prošle godine. Poslovni prostori su pod hipotekom, zbog milionskih kredita u Prvoj banci. Sin bivšeg premijera posjeduje i značajnu ličnu imovinu, od koje samo poslovni prostor u zgradi Vektre u Podgorici, koji je dobio na poklon od strica Aleksandra, vrijedi oko million eura (vidi boks).

Zanimljivo je da se na ime Ane Đukanović, sudeći po pretrazi našeg katastra, više ne vode nekretnine koje je nekada imala upisane. Đukanovićeva prema on-line bazi katastra posjeduje samo na Veruši skromnu vikendicu (vidi boks). Prije nekoliko godina na njeno ime bilo je više stambenih i poslovnih jedinica na najatraktivnijim lokacijama u Podgorici, od kojih je neke rentirala državnim organima.

Njena advokatska kancelarija posluje odlično.

Bivši premijer Milo Đukanović, odnosno njegova kompanija Global Montenegro je još 2013. oglasila prodaju zemljišnog kompleksa u Podkošljunu. Radi se o preko 20 hiljada kvadrata na kojima je predviđena gradnja rezidencijalnog kompleks od 42 vile. Suvlasnik i partner premijeru u kompaniji Global Montenegro, njegov kum Vuk Rajković, svoj udio prodaje po odluci izvršitelja. Đukanović posjeduje i četvrtinu zgrade Univerziteta Donja Gorica, u Podgorici, od više hiljada kvadrata.

Jedno je sigurno. Sve je stalo, samo oni rastu.

Lična imovina u crnogorskom katastru

Milo Đukanović, njegova supruga Lidija i sin Blažo raspolažu sa desetak stanova u Crnoj Gori. Prema katastarskim podacima, prvi čovjek DPS-a u glavnom gradu posjeduje stan od 106 kvadrata i još jedan od 73 na istom spratu, koji je, kako piše, dobio na poklon. U Nikšiću ima dva pašnjaka od 805 i 550 kvadrata i livadu od 243 kvadrata, kao i prizemne zgrade (ruševine raznog objekta) od 30 i 40 kvadrata, koje je kupio. Lidija je vlasnica porodične stambene zgrade od 121 kvadrata, stana od 85 kvadrata i pomoćne zgrade od 12 metara kvadratnih. Nekretnine, koje je naslijedila, nalaze se u podgoričkom naselju Tološi. Na njeno ime u katastarskim podacima zavedeno je i dvorište od 500 kvadrata i livada druge klase od 157. Blažo u Podgorici posjeduje dva poslovna prostora, od 412 i 47 kvadrata, koje je dobio na poklon. Veći poslovni prostor, kako je navedeno u imovinskom kartonu premijera iz 2007. godine, mlađi Đukanović dobio je na poklon od strica Aca. Mlađi Đukanović na Žabljaku posjeduje stan od 124 kvadrata, garažu od 17, kao i potkrovlje od 75 kvadrata koje je kupio. Đukanovićeva sestra Ana ima vikendicu na Veruši od 39 kvadrata i neplodno zemljište od 331.U katastarskim podacima stoji da je upisan teret za te nekretine, jer je neutvrđeno pravo svojine. Anin sin Edin Kolarević posjeduje stan od 76 kvadrata u Petrovcu, koji je kupio. U Kolašinu posjeduje šumu pete klase od 23.003 kvadrata, livade sedme klase od 1.646, 4.818 i 3.232 metara kvadratnih, kao i šume od 4.226 i 8.895 kvadrata, koje je takođe kupio. Kolarević je vlasnik i stana od 124 kvadrata i potkrovlja od 75 na Žabljaku. Prema katastarskim podacima, njegova sestra Emina ne posjeduje nekretine u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ
Ana KOMATINA

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BESKONAČNO TRAJANJE SUDSKIH PROCESA: Dok nas smrt ne rastavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke istine odavno su jasne. Samo pravosuđe nije u stanju da ih saopšti. Usled beskonačnih istraga i sudskih procesa koji se pokatkad okončaju smrću okrivljenih ili zastarom

 

 

Objavljeno je ove sedmice – preminuo je Željko Vuković, optuženi za saučesništvo u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaj ubistva književnika Jevrema Brkovića 2006. godine. To je na suđenju zakazanom za ovu sedmicu saopštila njegova advokatica Aleksandra Rogošić.  Sada se čeka od Ministarstva unutrašnjih poslova da po zahtjevu Višeg suda u Podgorici potvrdi ovu informaciju. Ukoliko ona bude tačna proces se obustavlja. U prevodu, nakon skoro 20 godina od ubistva Vojičića i napada na Brkovića, proces će se okončati ne presudom i rasvijetljenim slučajem, već smrću jedinog osumnjičenog. U međuvremenu je preminuo i književnik Jevrem Brković.

Na ovonedjeljnom  ročištu advokatica  Rogošić je saopštila da je od Vukovićeve majke dobila informaciju da je preminuo: “Dobila sam informaciju od majke okrivljenog da je preminuo 1. aprila. Istu informaciju je dobio sud od policije. Do narednog pretresa, sud će tu informaciju da potvrdi, kako bi se postupak obustavio”, kazala je Rogošić.

Puniša Vojičić, stric ubijenog Srđana,  saopštio je da sumnja da je Vuković “ubijen ili sklonjen u inostranstvo”. On je sudu predložio da zatraži ispitivanje da li je tijelo koje se nalazi u grobnici zaista Vukovićevo.  Vojićić smatra da je Vuković bio prijetnja nalogodavcima zločina.

Vijesti su u februaru ove godine objavile  transkript razgovora odbjeglog policajca Ljuba Milovića i šefa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera o tome “da je jedan podgorički biznismen” organizovao napad na književnika, kada je ubijen  Vojičić. Brković je više puta tvrdio da je motiv napada i likvidacije njegov roman Ljubavnik Duklje, u kojem je pisao o vezama bivše crnogorske vladajuće političke i poslovne klase s organizovanim  kriminalom.

Vuković je uhapšen u oktobru 2019., a suđenje je počelo naredne godine – četrnaest godina nakon ubistva. I istrage koja je tapkala u mjestu. A onda je nastavljeno tapkanje u sudnicama.

Viši sud je Vukovića u novembru 2022.godine proglasio krivim za saizvršilaštvo u pokušaju ubistva i osudio na tri i po godine zatvora. Međutim u aprilu prošle godine Apelacioni sud je  predmet vratio na ponovno suđenje. Vuković je pušten da se brani sa slobode.

Vuković nije jedini okrivljeni pred crnogorskim sudovima koji je pušten da se brani sa slobode, i ne zna se tačna njegova sudbina ili adresa.  Krajem prošlog mjeseca 15. put odloženo je suđenje dugogodišnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, njenom sinu Milošu i ostalim okrivljenima.  Razlog: jedan od okrivljenih Luka Bakoč i dalje je nedostupan pravosudnim organima i nije došao na glavni pretres. Nastavak suđenja zakazan je za 18.april.

Predsjednica specijalnog vijeća sudija Nada Rabrenović prihvatila je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bakoču sudi u odsustvu.  Odbrana smatra da se nijesu stekli uslovi za suđenje u odsustvu i najavljuje žalbu.  Bakoč se već duže vrijeme ne pojavljuje u sudnici. U međuvremenu je za njim raspisana nacionalna potjernica, a Specijalno tužilaštvo je zatražilo da mu se odredi pritvor. Ako ga nađu.

Da procesi traju u nedogled zbog odlaganja ročišta, ukazali su ove sedmice i iz Sudskog savjeta. Zbog toga su, kazali su, neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.

Osim objektivnih ima i subjektivnih razloga odlaganja i zloupotreba procesnih pravila, saopštio je Radoje Korać, član Sudskog savjeta.  On smatra da bi se tome, planiranjem suđenja i boljom organizacijom, moglo stati na put.  Član Savjeta Dražen Medojević saopštio je da treba mijenjati procesna pravila tako da ne moraju svi okrivljeni doći na sud da bi se ročište održalo.

Savjet je nedavno objavio i Izvještaj o stanju u sudstvu za prethodnu godinu. Podaci su poražavajući.

Sudovi u Crnoj Gori počeli su 2023. godinu sa 51.541 neriješenih predmeta i završili je sa 67.558 neriješenih predmeta. To je ukupno povećanje od 16.017 neriješenih predmeta, odnosno  31,08 odsto, pokazao je redovni godišnji izvještaj Sudskog savjeta.

Izvještaj pokazuje da su  osnovni sudovi  u prošloj godini povećali broj neriješenih predmeta za 16, 36 odsto,  viši sudovi za 32, 90 odsto a Apelacioni sud za čak 64 odsto.

„Ovi podaci ukazuju na opšti trend povećanja broja neriješenih predmeta u pravosudnom sistemu, sa izuzetkom Privrednog suda. Apelacioni sud i Upravni sud zabilježili su porast broja neriješenih predmeta, uz napomenu da je najveći broj neriješenih predmeta povukao Upravni sud, zbog neuobičajeno velikog priliva predmeta u 2022. godini i 2023. godini, što je jedna od najvećih prijetnji efikasnom i efektivnom radu tog suda“, upozoravaju iz Sudskog savjeta.

„Analiza opšteg stanja sudstva u zemlji pokazuje da je povećanje za oko 31 odsto broja neriješenih predmeta samo u odnosu na prošlu godinu, što je indikator ozbiljnih problema u našem sudskom sistemu“, ukazali su iz Građanske alijanse. Naveli su  da to ozbiljno izaziva sumnje u vladavinu prava.

Ove sedmice odloženo je i ročište za kontrolu optužnice za ubistvo Miodraga  Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić. Viši sud je konstatovao da optuženi Luka Bulatović nije primio optužnicu i sud je dao rok da bi spremio odbranu. Olivera Lakić je ranjena u nogu 8. maja 2018. godine ispred vrata zgrade u Podgorici, a 21. maja 2018. godine, ubijen je Miodrag Kruščić dok je sjedio u lokalu Palata  na Starom Aerodromu u Podgorici.

Prema dostupnim podacima, od podizanja optužnice do njene kontrole u sudovima, u prosjeku prođe oko dvije godine. Mnoga ročišta za kontrolu optužnice u važnim procesima koje je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo po rukovodstvom Vladimira Novovića, odlagana su nebrojeno puta. Neki od njih su  slučaj Plantaže, predmet Stanovi…

S druge strane, Akcija za ljudska prava upozorila je nedavno, nakon najave ministra pravde da će ukinuti institute kontrole optužnice, da država svake godine debelo plaća naknade za neosnovano držanje ljudi u pritvoru. Istraživanje Centra za građansko obrazovanje je pokazalo da je od 2009. do 2017. godine, Crna Gora isplatila preko 11 miliona eura na ime naknada za neosnovano lišenje slobode.

Evropski sud za ljudska prava je 2019. godine u slučaju Bigović protiv Crne Gore utvrdio da je država prekršila član 5 Konvencije jer se podnosilac predstavke nalazio u pritvoru preko pet godina.

Istovremeno, taj slučaj suđenja za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića jedna je od najvećih mrlja crnogorskog pravosuđa.

Policijski inspektor Slavoljub Šćekić ubijen je u podgoričkom naselju Tološi, u neposrednoj blizini porodične kuće, 30. avgusta 2005. godine. U avgustu će se od ubistva Šćekića navršiti 19 godina, ali pravosnažne presude okrivljenima za ovaj zločin, još  nema. Sudski procesi se ređaju, ukidaju presude i kreće iznova.  Skoro dvije decenije.

U oktobru 2022. godine, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Saše Borete, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića, Milana Šćekića i Alana Kožara, optuženih  za ubistvo Ščekića. Predmet je ponovo vraćen prvostepenom Višem sudu na odlučivanje. Međutim, Viši sud se oglasio nenadležnim, tako da je sudski proces ponovo u toku pred Apelacionim sudom.

Osim smrću, neki od slučajeva okončavaju se – zastarom. Ove sedmice Uprava policije, objavila je da su identifikovali državljane Crne Gore M. D. i M. R. kao osobe koje su 24. septembra 2010. godine počinile krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na štetu Slavoljuba Šćekića, Milana Popovića, Željka Ivanovića, Ljubiše Mitrovića i Balše Brkovića.  Urednicima, novinarima i saradniku Vijesti  su u septembru 2010.  dostavljena pisma sa porukom: „Gotov si, ti si sledeći!!!“.

Televizija Vijesti objavila je da su poruke poslali Milenko RabrenovićDarko Mijović. Ipak, taj slučaj neće imati sudski epilog.

“Zbog protoka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja, ovaj slučaj ne može biti procesuiran državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, budući da se postupajući tužilac prilikom konstultacija u ovom predmetu, obavljenih u proteklom periodu, izjasnio da je slučaj zastario”, saopštili su iz UP.

Milenko Rabrenović bio je zadužen za obezbjeđenje nekadašnjeg šefa policije Veselina Veljovića, a protiv njega je vođen sudski proces zbog optužbi da je 2011. godine uputio monstruozne prijetnje tadašnjoj novinarki Vijesti Oliveri Lakić i njenoj porodici. Uhapšen je kada i bivši neformalni suvlasnik Bemaksa Aleksandar Mijajlović, zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je švercovala cigarete.

Neke istine odavno su jasne. Samo pravosuđe nije u stanju da ih saopšti. Srećno dobijanje IBAR-a. I Evropi s nama.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

FAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godinu dana od odlaska sa vlasti firme porodice Đukanović bilježe znatno manji profit, tako je dobit Blaža Đukanovića sa 14 miliona eura u 2022., prošle godine pala na manje od milion eura. Nije sve do biznisa, ima nešto i do politike

 

Kada se početkom aprila prošle godine Milo Đukanović povukao sa čela partije, mediji su objavili informaciju da su kompanije porodice Đukanović zaradile preko 27 miliona eura tokom 2022. Preciznije, taj novac prihodovale su firme Blaža Đukanovića, sina tada odlazećeg predsjednika.  Shodno učešću u tim firmama, dobit mlađeg Đukanovića je bila 14 miliona eura.

Neki su mislili da je to labudova pjesma nekrunisanih pobjednika tranzicije, nakon koje im predstoji povratak u realnost i sučeljavanje sa prošlošću. Sanaderizacija koju su prije skoro petnaest godina najavljivali nepopravljivi optimisti, sanjajući evropske snove Crne Gore. Pokazalo se da je stvarnost bitno drugačija. Istina je da su Milo, Aco i Blažo Đukanović, tokom 2023, zaradili tek, za njih skromnih, milion eura. Ali su ostali u igri. Možda čak i šireći najunosnije poslove.

Za tri decenije vladanja, Milo Đukanović nije krio svoj afinitet prema biznisu, najavljujući kako će mu se predano posvetiti po okončanju političke karijere. Već godinu dana Đukanović odmara od politike, a novih biznis poduhvata nema na vidiku. Ili su skriveni od očiju javnosti.

Od onoga za šta znamo i što donosi novac, Đukanović je suvlasnik, sa 25 odsto udjela u Univerzitats, kompanije koja upravlja Univerzitetom Donja Gorica. Pored njega, istovjetne udjele imaju Tomislav Čelebić, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić. Ovo je jedina kompanija, u kojoj Đukanović ima udio, a koja godinama posluje stabilno i ima dobit od preko 250.000 eura.

Istina, Vukotić je među onima koji će, kao poluge bivšeg režima, izaći pred lice pravde zbog optužbi da su zloupotrebljavali pripalu moć. Čineći koristi sebi i ljudima iz svog okruženja. Skupa s njim, ili u drugim ali sličnim procesima, sudiće se Vesni Medenici, Blažu Jovaniću, Veselinu Veljoviću, Petru Ivanoviću, Dejanu Peruničiću, Slavku Stojanoviću, Verici Maraš… Ali mnogima, kako sada stoje stvari, neće. A para nastavlja da se vrti.

Sa svojim kumom Vukom Rajkovićem, Milo Đukanović je suvlasnik kompanije Global Montenegro. Od kraja 2020. ova kompanija je u blokadi, a do danas povjerioci potražuju 12,5 miliona eura. Global Montenegro bila je vlasnik atraktivne parcele u Budvi, koja je još u poslednjoj deceniji postala sinonim za urbanističke zloupotrebe vlasti i njenih partnera iz svijeta biznisa. Devastacija prostora, međutim, nije zaustavljena promjenom vlasti. Čak je i dobar dio zvaničnih investitora ostao isti. Samo su se okrenuli novim vlastima. Pod kojim uslovima, možda i saznamo jednog dana.

Đukanović  senior je svom sinu Blažu 2018. poklonio svoje poslovno prvorođenče na teritoriji Crne Gore – konsultantsku firmu Kapital invest. Dvije godine ranije na Kipru je osnovao ofšor kompaniju koja, prema dostupnim podacima, nije imala poslovnih aktivnosti. Tokom prošle godine dobit Kapital invest-a, u kojoj je Blaž Đukanović jedini vlasnik, bio je pola miliona. To je veliki pad u odnosu na 2022. Tada je dobit bila 5,6 miliona eura.

Nakon što je od oca dobio Kapital invest, Blažo Đukanović je iste godine za samo 40 centi kupio 39 odsto udjela u kompaniji koja se bavi informacionim tehnologijama Kodio. I posao je krenuo, pa je  ta kompanija tokom 2022. godine imala neto dobit od nestvarnih 21,4 miliona eura. Onda se, tokom prošle godine, dobit svela u mnogo razumljivije okvire – 71 hiljadu eura.

Blažo Đukanović je, skupa sa Igorom Burzanovićem, vlasnik firme BB Hidro, preko koje su ušli u posao sa malim hidroelektranama. Ova firma je tokom prošle godine ostvarila profit od 178 hiljada eura, što je uvećanje u odnosu na 2022. kada je dobit bila skromnih 25 hiljada. Ista firma, koja upravlja jednom mHe, tuži državu i traži naknadu štete i izmaklu dobit jer im je obustavljena gradnja male hidroelektrane Slatina.

Sa Burzanovićem, mlađi Đukanović je suvlasnik, i firme BB Solar koja je prošlu godinu završila sa 771 hiljada dobiti, što je bolji rezultat nego 2022. godine, kada su  bili u plusu 124,8 hiljada. Firma BB Invest Group, u kojoj je takođe suvlasnik sa Burzanovićem, prošlu godinu je završila sa minusom od 130 hiljada eura. Firma je osnovana početkom 2022. godine, djelatnost joj je izgradnja stambenih zgrada, a i tokom te godine je imala minus od 139 hiljada eura.

Blažo Đukanović je suvlasnik i u firmi Medeks elektrik, koja je osnovana krajem 2021. godine. I ova firma je u minusu od 948 hiljada eura.

Novi poslovi su na vidiku. U februaru ove godine Blažo Đukanović postao je suvlasnik u firmi Kolašin Valleys, koju su, krajem prošle godine, osnovali Marko Gvozdenović, sin dugogodišnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, i Luka Bećirović, sin biznismena Zorana Ćoća Bećirovića. Baviće se prodajom stanova, apartmana i vila u luksuznom turističkom naselju na kolašinskim skijalištima. Obzirom na ekstremnu ekspanziju gradnje u Kolašinu, posao bi se mogao i proširiti. Pod uslovom da i ostali investitori zaključe kako su Blažo, Marko i Luka potencijalno najbolji prodavci njihovih nekretnina. Na osnovu minulog rada.

Aco, brat Mila Đukanovića, je većinski vlasnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje. Ova nekada državna institucija završila je prošlu godinu sa minusom od 27,5 hiljada eura, a tokom 2022. imala je dobit od 328 hiljada.. Prošlogodišnji pokušaj prodaje banke Poštanskoj štedionici iz Beograda nije okončan dogovorom. Navodno se potencijalnim kupcima nije svidjelo revizorsko mišljenje sa rezervom i procjena o dugoročnoj održivosti Prve banke.

Dok su poslovi na domaćem terenu u opadanju, makar što se ostvarenog profita tiče, Specijalno državno tužilaštvo bavi se poslovima Đukanovića  u inostranstvu. SDT je početkom oktobra 2021. formiralo predmet u vezi sa poslovima bivšeg predsjednika i njegovog sina.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je, u okviru globalne istrage o of-šor kompanijama pod nazivom Pandora papiri, objavila da su Milo i Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

Iz SDT-a još čekaju da im međunarodni partneri dostave dodatne podatke u predmetu protiv bivšeg predsjednika države i njegovog sina, nakon čega će donijeti odluku u slučaju Pandora papiri. Samo što i to nešto sporo ide.

 

Kumovi u blokadi

Kao i firma koju je osnovao sa kumom Đukanovićem i ostale mnogobrojne u kojima je Vuk Rajković imao udjela su propale ili su u blokadi. Podsjetimo, dok je Đukanović bio na vlasti, Rajković je bio direktor mnogih preduzeća – Jugopetrol, Solana, vlasnik festivala Sunčane skale, bio u Upravnom odboru Prve banke

Sjetimo se i da je posredstvom Eurofonda, Đukanovićev kum Veselin Barović, imao namjeru da preproda zemljište Solane. Eurofond je u blokadi od tri miliona eura od 2017.  godine, dok su atraktivne nekretnine iz portfolija nekada najvećeg privatizacionog fonda u Crnoj Gori, uglavnom, promijenile vlasnika. Sredinom prošle godine Barović je dospio na naslovne strane kada je objelodanjeno  da je sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici Miladin Pejović odbio da, na zahtjev policije,  potpiše nalog za pretres kuća Barovića i bivšeg policajca Duška Golubovića. Sudija je, prema informacijama ovdašnjih medija, zaključio da je zahtjev policije neosnovan, pošto nije potkrijepljen valjanim dokazima da bi u tim prostorijama moglo biti pronađeno nešto nezakonito.

Dragan Brković je još jedan kum koji  je dok je Đukanović bio na vlasti dobijao povlašćeno brojne firme, zemljište, kredite… Sada je sva ta, nekad državna imovina, u stečaju ili u blokadi. Prema dostupnim podacima Vektra-Jakić, u stečaju, je 2021. imala minus od 2,9 miliona eura, Vektra Boka – u blokadi, 2022. minus od 3,7 miliona… A Brkoviću, njegovim sinovima Borisu i Bojanu i saradniku Miliću Popoviću sudiće se zbog zloupotrebe ovlašćenja u privredi i pranje novca.

Dušan Ban vlasnik ProHouse koja je prošle godine imala dobit od 692 hiljade eura, što je bolje nego 2022. kada je iznosila 472 hiljade, ali neuporedivo sa 2021. kada je dobit ove kompanije bila 2,5 miliona eura. Pad prihoda je rezultat oduzimanja dugogodišnjeg monopola ove firme na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetani. ProHouse je, uz Dejana Bana i ProHouse Montenegro (vlasnik Željko Mihailović) bila vlasnik Pomorskog saobraćaja kome je prije godinu dana oduzet unosan posao. Postoji pretpostavka da bi jednostrani raskid koncesije od strane Vlade Dritana Abazovića mogao završiti na sudu, ali su vlasnici Pomorskog saobraćaja, u međuvremenu, sa državnom Morskim dobrom, potpisali ugovor o prodaji svojih trajekata, pa je moguće da je time posao zatvoren na obostrano zadovoljastvo.

Zoran Bećirović preko svoje firme Caldero Trading sa Kipra ima vlasništvo u Ski resort Kolašin 1450, koja je 2022. imala neto rezultat od preko 20 miliona eura. Druga firma Ski resort 1600 prošle godine je bila u minusu od 236 hiljada eura. Treća firma Beppler development je godinama u blokadi.

Sa kumom Tomislavom Čelebićem, Milo Đukanović ima udio u Univerzitetu Donja Gorica. Sam Čelebić ima vlasničkog udjela u preko 20 aktivnih firmi. Kompanija Čelebić koja je 2020. imala profit od 1,2 miliona, u 2022. bilježi dobit od samo 24 hiljade. Čelebić agrar je 2022. bio u minusu 200 hiljada, minus od 297 hiljada zabilježila je i Čelebić city, Čelebić loyal, 2022, minus od osam hiljada, Čelebić recreativno minus od 157 hiljada. Dobit je 2022. imala firma Čelebić rent od 195 hiljada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo