Milutin Simović, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja,  osuđen je  prvostepeno na šest mjeseci kućnog zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. Simović je pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.535,30 eura

Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović osuđen je  prvostepeno na šest mjeseci kućnog zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.

Sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović je rekao da je Simović počinio krivično djelo zloupotrebljavajući službeni položaj u produženom trajanju.

Simović je pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.535,30 eura.

,,Oštetio je crnogorski budžet za nešto više od 1.500 eura. Privatne troškove je prikazivao kao službene koje je ostvario u hotelu Splendid dva puta, te hotelu Bjanka i u hotelu u Rimu. Sud je kao olakšavajuće imao u vidu da ranije nije osuđivan”, rekao je Radovanović.

Sudija je rekao i da je sud nesumnjivo utvrdio da je Simović počinio krivično djelo.

Simovićev branilac, advokat Miroslav Adžić novinarima je kazao da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je optužnim predlogom Simoviću stavilo na teret produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje navodno obuhvata 16 radnji izvršenja.

Prema optužbi, on je od juna 2017. do avgusta 2020. godine blagajni Ministarstva dostavljao račune za boravke u hotelima i konzumiranje hrane i pića sa suprugom, članovima porodice i drugim bliskim osobama, nakon čega su mu troškovi nadoknađivani u gotovini kao troškovi službene reprezentacije.

Tužilaštvo tvrdi da se nije radilo o izdacima povezanim sa vršenjem službene dužnosti i da je Simović na taj način sebi pribavio imovinsku korist od oko 5.000 eura.

Simović je u završnoj riječi 15. jula trežio od Višeg suda u Podgorici da ga oslobodi optužbe za zloupotrebu službenog položaja. Tada je rekao da trošenje državnog novca nije njegov životni stil, niti njegov manir.

Specijalni tužilac Siniša Milić kazao je tada da je tokom postupka nesporno utvrđena Simovićeva krivica i da je bivši ministar bio svjestan svojih postupaka.

Prema stavu tužilaštva, Simović je privatne troškove članova porodice prikazivao kao službene, koristeći sredstva namijenjena reprezentaciji. Tužilac je, između ostalog, ukazao na boravke Simovića i njegove supruge u hotelu “Splendid” i u Rimu, navodeći da nijesu pronađeni putni nalozi koji bi dokazali službenu prirodu tih troškova.

Milić je tada predložio sudu da Simovića oglasi krivim i kazni zatvorom, ocjenjujući da je takva sankcija važna zbog generalne prevencije i odvraćanja drugih javnih funkcionera od zloupotrebe položaja. Zatražio je i da sud prilikom odmjeravanja kazne cijeni činjenicu da je Simović u vrijeme izvršenja djela bio visoki državni funkcioner.

R M.

Nakon što je CGO pozvao Crnogorsko narodno pozorište da povuče predstavu ,,Predmet Medeja” iz selekcije 59. BITEFA, iz nacionalnog tetera poručili su da su već donijeli odluku o otkazivanju učešća

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Crnogorsko narodno pozorište (CNP) da povuče predstavu ,,Predmet Medeja” iz selekcije 59. Bitefa i javno obrazloži na osnovu čega je donešena odluka da ostane jedina, uz Beogradsko dramsko pozorište (BDP), u programu festivala iz kojeg je pet od sedam predstava povučeno u znak solidarnosti sa umjetnicima i drugim društvenim akterima izloženim političkim pritiscima u Srbiji.

Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje koordinator za razvoj Miloš Knežević, ostankom u takvom programu CNP više nije samo učesnik festivala, već preuzima i odgovornost za poruku da se preko cenzure i pritisaka na umjetničke slobode može preći bez posljedica.

,,Njemačka trupa Gob Squad odbila je poziv još prije zvaničnog objavljivanja programa. Nakon objave, učešće su otkazali Teatro Praga iz Portugala, Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice sa predstavom ‘Anhovo’, italijanska trupa Motus sa ‘Diptihom Frankenštajn’, libanski autor Ali Čarur sa predstavom ‘When I Saw the Sea’ i argentinska autorka Marina Otero sa predstavom ‘Kill Me’. Njihovo povlačenje nije pitanje umjetničkog programa, već čin profesionalne i građanske solidarnosti sa onim djelovima srpskog društva koji su izloženi pritiscima i bore se za autonomiju profesije – umjetnicima, studentima, akademskom zajednicom i aktivistima koji traže pravdu i slobodu izražavanja”, kazao je Knežević.

Tome, kako je dodao, prethodi prošlogodišnja odluka Upravnog odbora Bitefa da cenzuriše program Miloša Lolića i odbije predstavu švajcarskog reditelja Mila Raua.

,,Važno je ukazati i da je reditelj predstave ‘Crno zlato’ Oliver Frljić javno naveo da nije znao da je njegova predstava, u produkciji BDP-a, uvrštena u program ovogodišnjeg Bitefa, da je za to saznao iz medija i da ne želi da posluži kao alibi za zaborav prošlogodišnje cenzure. Znači, za jednu od dvije predstave koje ostaju imamo nedvosmisleno protivljenje reditelja takvoj odluci. Logično je i da javnost zna ko je i iz kojih razloga u ovakvoj situaciji donio odluka o nastavku učešća CNP-a na ovakvom izdanju Bitefa”.

Knežević je rekao i da je paradoksalno što je ,,Predmet Medeja” odabrana za otvaranje 59. Bitefa.

Iz CNP su ocijenili  da je saopštenje CGO ,,pretenciozno, prejudicirano i netačno”.

,,Crnogorsko narodno pozorište je donijelo odluku o otkazivanju učešća i saopštilo je organizatoru, odnosno rukovodstvu BITEF-a, prije javnog poziva CGO-a. Uprkos tome što informacija o otkazivanju još uvijek nije bila javno objavljena, smatramo neprimjerenim da se CNP, bez prethodnog traženja stava ili odgovora po ovom pitanju, dovodi u vezu s kvalifikacijama iznesenim u saopštenju. Ozbiljne kvalifikacije zahtijevaju i ozbiljan odnos prema činjenicama”, saopšteno je iz CNP-a.

Dodaju i da vjeruju da bi prethodna komunikacija sa CNP-om doprinijela tačnom i potpunijem informisanju javnosti.

R.M.

ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio čak 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime. Đukanovićeva sestra Ana, koja ga zastupa, u tužbi protiv ASK-a tvrdi da je odluka nezakonita

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), tražeći od Upravnog suda da poništi odluku kojom je utvrđeno da je prekršio zakon jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, saznaju Vijesti.

Punomoćnica i sestra bivšeg šefa države, advokatica Ana Đukanović u tužbi ističe da je odluka ASK-a nezakonita „zbog bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava”, ali i tvrdi da tadašnji zakon „nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”.

Advokatica, pored ostalog, ocjenjuje da je ASK u odluci da je dugogodišnji najviši crnogorski zvaničnik prekršio zakon, istovremeno konstatovala povredu odredaba dva propisa – onoga koji je važio 2022. i onoga koji je bio donedavno na snazi.

ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na koje se Agencija pozvala u odluci, za devet od 11 komada bili su evidentirani oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.

Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da je zakon koji je važio u vrijeme podnošenja godišnjeg izvještaja za 2022. propisivao prijavljivanje prava svojine na pokretnim stvarima vrijednosti veće od 5.000 eura ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije, navodeći kao primjere motorna vozila, plovne objekte, vazduhoplove i slično.

„Dakle, Zakon izričito ne propisuje obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”, piše u tužbi od 17. jula.

Prema članu 24 tada važećeg zakona, funkcioner, pored ostalog, mora prijaviti „pravo svojine na pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 5.000 eura ili za koje je propisana obaveza registracije kod nadležnih organa (motorna vozila, plovni objekti, vazduhoplovi i sl.)”.

U tužbi Đukanovića navodi se i da ASK nije utvrđivao vrijednost oružja niti obrazložio zbog čega ta činjenica nije važna za primjenu zakonske odredbe.

Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da propis iz 2024, koji je važio donedavno, za razliku od onog iz 2016, izričito navodi oružje među pokretnim stvarima koje podliježu prijavljivanju.

R.M.