Nakon što je CGO pozvao Crnogorsko narodno pozorište da povuče predstavu ,,Predmet Medeja” iz selekcije 59. BITEFA, iz nacionalnog tetera poručili su da su već donijeli odluku o otkazivanju učešća

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Crnogorsko narodno pozorište (CNP) da povuče predstavu ,,Predmet Medeja” iz selekcije 59. Bitefa i javno obrazloži na osnovu čega je donešena odluka da ostane jedina, uz Beogradsko dramsko pozorište (BDP), u programu festivala iz kojeg je pet od sedam predstava povučeno u znak solidarnosti sa umjetnicima i drugim društvenim akterima izloženim političkim pritiscima u Srbiji.

Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje koordinator za razvoj Miloš Knežević, ostankom u takvom programu CNP više nije samo učesnik festivala, već preuzima i odgovornost za poruku da se preko cenzure i pritisaka na umjetničke slobode može preći bez posljedica.

,,Njemačka trupa Gob Squad odbila je poziv još prije zvaničnog objavljivanja programa. Nakon objave, učešće su otkazali Teatro Praga iz Portugala, Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice sa predstavom ‘Anhovo’, italijanska trupa Motus sa ‘Diptihom Frankenštajn’, libanski autor Ali Čarur sa predstavom ‘When I Saw the Sea’ i argentinska autorka Marina Otero sa predstavom ‘Kill Me’. Njihovo povlačenje nije pitanje umjetničkog programa, već čin profesionalne i građanske solidarnosti sa onim djelovima srpskog društva koji su izloženi pritiscima i bore se za autonomiju profesije – umjetnicima, studentima, akademskom zajednicom i aktivistima koji traže pravdu i slobodu izražavanja”, kazao je Knežević.

Tome, kako je dodao, prethodi prošlogodišnja odluka Upravnog odbora Bitefa da cenzuriše program Miloša Lolića i odbije predstavu švajcarskog reditelja Mila Raua.

,,Važno je ukazati i da je reditelj predstave ‘Crno zlato’ Oliver Frljić javno naveo da nije znao da je njegova predstava, u produkciji BDP-a, uvrštena u program ovogodišnjeg Bitefa, da je za to saznao iz medija i da ne želi da posluži kao alibi za zaborav prošlogodišnje cenzure. Znači, za jednu od dvije predstave koje ostaju imamo nedvosmisleno protivljenje reditelja takvoj odluci. Logično je i da javnost zna ko je i iz kojih razloga u ovakvoj situaciji donio odluka o nastavku učešća CNP-a na ovakvom izdanju Bitefa”.

Knežević je rekao i da je paradoksalno što je ,,Predmet Medeja” odabrana za otvaranje 59. Bitefa.

Iz CNP su ocijenili  da je saopštenje CGO ,,pretenciozno, prejudicirano i netačno”.

,,Crnogorsko narodno pozorište je donijelo odluku o otkazivanju učešća i saopštilo je organizatoru, odnosno rukovodstvu BITEF-a, prije javnog poziva CGO-a. Uprkos tome što informacija o otkazivanju još uvijek nije bila javno objavljena, smatramo neprimjerenim da se CNP, bez prethodnog traženja stava ili odgovora po ovom pitanju, dovodi u vezu s kvalifikacijama iznesenim u saopštenju. Ozbiljne kvalifikacije zahtijevaju i ozbiljan odnos prema činjenicama”, saopšteno je iz CNP-a.

Dodaju i da vjeruju da bi prethodna komunikacija sa CNP-om doprinijela tačnom i potpunijem informisanju javnosti.

R.M.

ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio čak 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime. Đukanovićeva sestra Ana, koja ga zastupa, u tužbi protiv ASK-a tvrdi da je odluka nezakonita

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), tražeći od Upravnog suda da poništi odluku kojom je utvrđeno da je prekršio zakon jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, saznaju Vijesti.

Punomoćnica i sestra bivšeg šefa države, advokatica Ana Đukanović u tužbi ističe da je odluka ASK-a nezakonita „zbog bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava”, ali i tvrdi da tadašnji zakon „nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”.

Advokatica, pored ostalog, ocjenjuje da je ASK u odluci da je dugogodišnji najviši crnogorski zvaničnik prekršio zakon, istovremeno konstatovala povredu odredaba dva propisa – onoga koji je važio 2022. i onoga koji je bio donedavno na snazi.

ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na koje se Agencija pozvala u odluci, za devet od 11 komada bili su evidentirani oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.

Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da je zakon koji je važio u vrijeme podnošenja godišnjeg izvještaja za 2022. propisivao prijavljivanje prava svojine na pokretnim stvarima vrijednosti veće od 5.000 eura ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije, navodeći kao primjere motorna vozila, plovne objekte, vazduhoplove i slično.

„Dakle, Zakon izričito ne propisuje obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”, piše u tužbi od 17. jula.

Prema članu 24 tada važećeg zakona, funkcioner, pored ostalog, mora prijaviti „pravo svojine na pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 5.000 eura ili za koje je propisana obaveza registracije kod nadležnih organa (motorna vozila, plovni objekti, vazduhoplovi i sl.)”.

U tužbi Đukanovića navodi se i da ASK nije utvrđivao vrijednost oružja niti obrazložio zbog čega ta činjenica nije važna za primjenu zakonske odredbe.

Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da propis iz 2024, koji je važio donedavno, za razliku od onog iz 2016, izričito navodi oružje među pokretnim stvarima koje podliježu prijavljivanju.

R.M.

Postoji li još neradna nedjelja?

O (ne)radnoj nedjelji i dalje se priča

Nakon Ustavnog suda i Skupštine, koji su se zakonskim rješenjem o neradnoj nedjelji u sektoru trgovine bavili u načelu, sa visina najvažnijih državnih institucija, Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore pozabavio se detaljima te priče. „Sve izraženijom zloupotrebom zakonskih izuzetaka koji omogućavaju rad pojedinih trgovinskih objekata nedjeljom, državnim i drugim praznicima”.

Ukazano je na primjere, a njih izgleda nije malo, trgovaca koji „kreativnim tumačenjima zakonskih odredbi” ili prostim nepoštovanjem propisanog, nedjeljom i u dane praznika svoje objekte ostavljaju otvorenim za potrošače. Tako narušavaju tržišnu ravnopravnost, ugrožavaju prava zaposlenih a, makar neki od njih, i državu uskraćuju za dio prihoda od poreza na dodatu vrijednost.

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović navela je, pozivajući se na iskustva tržišne inspekcije u primjeni člana 35b Zakona o unutrašnjoj trgovini, da se propisi pokušavaju zaobići zloupotrebom statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke kojima je rad nedjeljom omogućen zbog specifičnosti.

Radulović je navela da tržišna inspekcija sprovodi kontrole i zatvara objekte koji posluju suprotno propisima, ali da postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju. Vrijedi ponoviti: propisane kazne su takve da se onima koji krše zakon više „isplati” da plate kaznu za počinjeni prekršaj nego da poslovanje usklade sa zakonom. Onako kako to radi velika većina ovdašnjih trgovaca.

Takva praksa narušava pravnu sigurnost, stvara neravnopravne uslove poslovanja u sektoru trgovine i zahtijeva odlučnije institucionalno djelovanje.

Rješenja bi, vjeruju upućeni, treblo potražiti kroz preciznije definisanje zakonskih izuzetaka, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je dozvoljen rad nedjeljom; Izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe, posebno kod subjekata koji ponavljaju prekršaje; Konačno, valjalo bi „unaprijediti kapacitete i koordinaciju svih inspekcijskih organa”.

„Neophodno je unaprijediti međuinstitucionalnu koordinaciju, preciznije definisati zakonske izuzetke i nastaviti rad na izmjenama propisa kako bi njihova primjena bila jasna, efikasna i jednaka za sve učesnike na tržištu“, sažela je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić. Ona je najavila da će inicijativu sa konkretnim prijedlozima za unapređenje zakonodavnog okvira uputiti predsjedniku Vlade i nadležnim ministarstvima.

Samo da se i ta inicijativa ne pridruži zahtjevu za potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora – na čekanju.

R.M.