Crna Gora bilježi izrazito niske obuhvate vakcinacijom u poređenju sa evropskim državama, pa je postala i evropski rekorder po niskom obuhvatu MMR vakcinacije

Ako se nastavi nizak obuhvat vakcinacijom djece, Crna Gora bi se mogla suočiti sa povratkom bolesti koje roditelji danas uglavnom ne pamte, upozorio je epidemiolog, prof. dr Dragan Laušević.

,,Roditelji danas uglavnom ne znaju šta je dječja paraliza, šta je difterija, šta je veliki kašalj. Pola vijeka nemamo smrtnost od tih bolesti i onda se stvara privid da one više ne postoje. Ali ako prestanemo da vakcinišemo, vratiće se”, kazao je Laušević tokom tematskog okruglog stola ,,Imunizacija u informatičkom društvu: između činjenica i percepcije”, održanog u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU).Skup je organizovao CANU, a učestvovali su epidemiolozi, pedijatri i stručnjaci iz oblasti javnog zdravlja.

Govoreći o dilemi između lične slobode i zaštite javnog zdravlja, Laušević je ocijenio da pravo roditelja na izbor ne može biti iznad prava djeteta na zdravlje i bezbjednosti zajednice. On je kazao da nije pristalica kažnjavanja roditelja, već sistema u kojem vakcinacija nije nužno predstavljena kroz kazne, nego kroz jasne uslove za ulazak u kolektiv.

Laušević je naveo da evropska pravna praksa daje državama prostor da propišu mjere obavezne vakcinacije, ukoliko su one zakonski utemeljene, medicinski opravdane i proporcionalne. Naglasio je da cilj takvih mjera nije kažnjavanje, već zaštita javnog zdravlja, posebno djece i osoba koje iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisane.

Laušević je podsjetio i da je Crna Gora, kao dio nekadašnje Jugoslavije, imala sistem imunizacije koji je bio prepoznat po visokim obuhvatima, ali da je posljednjih godina ušla u ,,opasnu zonu rizika”. ,,To što nam se još uvijek ne dešavaju velike epidemije ne znači da se neće desiti. To nas samo opominje da nešto moramo da uradimo”, poručio je.

Epidemiolog Senad Begić iz Fonda za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF) u Podgorici, kazao je da problem u Crnoj Gori nije nedostatak medicinskih dokaza o značaju vakcinacije, već način na koji se program imunizacije sprovodi. ,,Vakcinacija je kod nas obavezna samo na papiru. Ključno pitanje je kako učiniti da program obaveznih imunizacija zaista funkcioniše”, kazao je Begić.

On je upozorio da Crna Gora bilježi izrazito niske obuhvate vakcinacijom u poređenju sa evropskim državama. Posebno je ukazao na pad obuhvata MMR vakcinom, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubele.

Prema podacima koje je predstavio, evropski prosjek obuhvata prvom dozom MMR vakcine u 2024. godini bio je oko 95 odsto, dok je u Crnoj Gori bio višestruko niži. ,,Crna Gora je, nažalost, evropski rekorder po niskom obuhvatu”, kazao je Begić.

R.M.

Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, iz aprila ove godine,  država je dužna da plati Montenegro Bonusu DOO Cetinje 970 hiljada eura na ime indirektnih garancija Vlade Kombinatu Aluminijuma u stečaju (KAP) dok je njim upravljao UnipromVeselina Pejovića

Prije četiri dana je objelodanjena prvostepena presuda Osnovnog suda u Podgorici (datirana 28.04.2026.), da je država dužna platiti Montenegro Bonusu DOO Cetinje 970 hiljada eura na ime indirektnih garancija Vlade Kombinatu Aluminijuma u stečaju (KAP) dok je njim upravljao UnipromVeselina Pejovića. Ukupna cifra, s troškovima suđenja i kamatama, ukoliko presuda postane pravosnažna, iznosi 1.43 miliona eura.

Takođe, juče je u Privrednom sudu priveden kraju glavni pretres za još jedno potraživanja Pejovića (dok je upravljao KAP-om) prema MN Bonusu od 2.375 miliona eura, tj. sa kamatama i troškovima ukupno 5.22 miliona. Ako Privredni sud presudi u korist Pejovića, MN Bonus će pokrenuti još jednu regresnu tužbu protiv države na ime garancija Vlade Mila Đukanovića datih 18.07.2013. i 05.06.2014. Vlada Milojka Spajića je pred Osnovnim sudom tvrdila da odluke Đukanovića “odišu samovoljom i u suprotnosti su sa Zakonom o budžetu za odnosnu godinu i ovlašćenjima same Vlade…(čije) odluke… moraju prevashodno biti zakonite da bi bileo bavezujuće”.

Naime, Đukanovićeva Vlada se (vizionarski) saglasila da “ukoliko po osnovu Ugovora o poslovno – tehničkoj saradnji s Kombinatom Aluminijuma AD u stečaju nastane šteta ili na bilo koji drugi način dođe do smanjenja stečajne mase, štetu naknadi MN Bonusu”.Monitor je već pisao o ovom modelu Đukanovićevog tajnog subvencioniranja kontroverznog biznismena Pejovića preko državne firme MN Bonus. Sve odluke Vlade su bile označene stepenom tajnosti „interno“. Prva je donesena svega devet dana nakon uvođenja stečaja u KAP-u.

Institut računovođa i revizora CG je, po naručenom vještačenju, ustanovio da je MN Bonus “na ime smanjenja stečajne mase KAP-a po osnovu organizovanja proizvodnje od 18.07.2013. do 18.07. 2014.” dužan KAP-u 3.345 miliona. Ugovorom između KAP-a u stečaju i MN Bonusa od 30.12.2014,  MN Bonus prihvata obavezu (član 3) da KAP-u plati 3.345 miliona. Iduće godine Pejović je pokrenuo tužbu za naplatu 3.345 miliona dok u jednom momentu povukao zahtjev za 2.375 miliona. Privredni sud je tako naložio plaćanje 970 hiljada presudom od 25.03.2016. MN Bonus se nije žalio na presudu.

Međutim, Pejović će pokrenuti izvršenje presude tek nakon pet godina, u martu 2021. za vrijeme prve post-DPS Vlade s kojom je ušao u konflikt. Kasnije će pred Privrednim sudom tražiti i naplatu preostalih  2.375 miliona tj. 5.22 miliona sa kamatama zaključno sa 31.03.2026. To ukupno može koštati građane 6.65 miliona. Pravni zastupnik MN Bonusa Vladan Bojić ukazuje na čl. 383 ZOO da “potraživanja pravnih lica iz ugovora u privredi… zastarijevaju za tri godine” i da je Pejovićev zahtjev davno zakasnio.

Prije zaključenja pretresa pred Osnovnim sudom za 970 hiljada, sudija Ivana Žujović je tražila od Specijalnog tužilaštva (SDT) izjašnjenje o Đukanovićevoj subvenciji zbog primjedbi Spajićeve Vlade. Iz SDT-a je stigao odgovor na pola strane da u postupanjima bivše vlade “nema elemenata krivičnog djela”.

Krčma je opet na građanima.

J. MARTINOVIĆ

Upravni sud je poništio rješenje Senata UCG godine kojim se profesorki Ivani Radovanović izriče opomena zbog povrede Etičkog kodeksa Univerziteta.  Monitor je već pisao da je Radovanović kažnjena zbog toga što je imala drugačije mišljenje od većine u Komisiji, podnijela ostavku i obavijestila studente o svojim sumnjama oko odbacivanja njihovih prijava

Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu docentkinje na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju Ivane Radovanović protiv Senata Univerziteta Crne Gore.

Sud je poništio rješenje Senata UCG iz septembra 2023. godine kojim se Radovanović izriče opomena zbog povrede Etičkog kodeksa UCG.

Nju su kolege iz Komisije za Master studije – Lazar Pejović, Milena Jovićević, Svetlana Racanović, Zdravko Delibašić, kao i dekan FLU Marko Marković  prijavile Etičkom odboru UCG navodeći da je ugrozila njihov integritet.

Prijava je uslijedila nakon što je Komisija odbila sve prijave, njih šest, za master studije sa odsjeka Vajarstvo. Nakon toga, Radovanović je predsjedniku i članovima Komisije, ali i profesorima sa Vajarstva i studentima master studija, uputila mejl u kojem ih obavještava da nijedna prijava sa Vajarstva nije prošla, te da ona daje ostavku na članstvo u Komisiji.

Kolege iz Komisije su ovaj čin ocjenile kao atak na njihov integritet, te dovođenje u pitanje njihove stručnosti, kao i narušavanje kredibiliteta Fakulteta jer je stvoren osjećaj da nijesu profesionalno ocijenili prijave za magistarske radove.

Etički odbor UCG u septembru 2022. odbacuje ovu prijavu. Navedeni profesori nijesu bili zadovoljni ovom odlukom pa su Senatu UCG uputili prigovor u kome tvrde da nije ispoštovana procedura, te da zbog prijave za kršenje akademskog integriteta uopšte nije bila zakazana usmena rasprava. Senat UCG usvaja prigovor i predmet vraća Etičkom odboru na ponovni postupak. Odbor u novom sastavu u martu 2023. godine  donosi rješenje u kojem se Radovanović izriče opomena zbog povrede Etičkog kodeksa UCG, a u septembru iste godine Senat UCG odbija prigovor koji je uputila Radovanović.

Paralelno sa ovim sporom teku tužbe profesorice Radovanović zbog mobinga na fakultetu.

Monitor je već pisao da je Radovanović kažnjena zbog toga što je imala drugačije mišljenje od većine u Komisiji, podnijela ostavku i obavijestila studente o svojim sumnjama oko odbacivanja njihovih prijava.

Za razliku od profesorice FLU, Etički odbor UCG imao je drugačije kriterijume kada je ocjenjivao povredu akademske etike od strane docenta na Filozofskom fakultetu Aleksandra Stamatovića. Profesor je nekažnjeno prijetio članovima Etičkog komiteta nakon što su otkrili njegov autoplagijat, a nakon mizogenih komentara na TV gostovanju, Etički odbor UCG je ocjenio da je profesor ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke”.

R.M.