Institucije su reagovale dva mjeseca nakon što je kompanija Carine, pred očima javnosti i države, svakodnevno nasipala more i devastirala obalu kako bi izgradila novo kupalište

Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom u utorak je, nakon saslušanja, odredilo zadržavanje do 72 sata vlasniku Carina Čedomiru Čedu Popoviću.

U tom tužilaštvu prethodno je saslušan i sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi Vladislav Velaš, koji je pušten da se brani sa slobode.

Popović i Velaš uhapšeni su u ponedjeljak zbog nelegalne gradnje u Baošićima. O tom slučaju Monitor je već pisao.

Popović se sumnjiči da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a Velaš se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja.

Institucije su reagovale dva mjeseca nakon što je kompanija ,,Carine”, pred očima javnosti i države, svakodnevno nasipala more i devastirala obalu kako bi izgradila novo kupalište u Baošićima.

Carine su obalu, koja je pod zaštitom UNESCO, usljed svakodnevnog nasipanja gotovo potpuno devastirale. U pitanju je potez od preko 14.000 kvadrata zaštićene zone prirodnog i kulturno-istorijskog područja, pa je upitno da li će se plaža, ponte, mandraći ikada više vratiti u prvobitno stanje.

Zbog uništenja obale u Baošićima i nelegalne dogradnje dvije etaže na hotelu kompanije ,,Carine” u Baošićima nastaviti sa hapšenjima, jer se očekuje da istraga Osnovnog državnog tužilaštva i Uprave policije dovede do svih odgovornih u sistemu – Opštine Herceg Novi, Morskog dobra, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koji su uprkos zabrani Uprave za zaštitu kulturnih dobara, aminovali dozvole i dozvolili ekološku katastrofu.

Izviđaj u ovom predmetu formiran je 18. februara ove godine, a dvadesetak dana kasnije, Specijalno državno tužilaštvo je dostavilo spise Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Herceg Novom.

Kompanija ,,Carine” početkom februara počela je sa nasipanjem mora, i to u potezu od oko dva fudbalska stadiona, kako bi uredili kupalište ispred budućeg hotela u Baošićima, koji su planirali da otvore pred ljetnju turističku sezonu.

Radovi se ubrzano izvode uprkos tome što joj je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 11. februara ove godine zabranila da kompanija obavlja radove, ali i naložila da obalu vrati u prvobitno stanje.

Dozvolu za nasipanje mora i betoniranja obale u Baošićima izdala je Opština Herceg Novi, a Agencija za zaštitu prirode aminovala devastaciju obale i morskog ekosistema, tvrdeći da  navodno nije bilo potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

R.M.

Porodice pozivaju nadležne da sprovedu pravdu, kazne počinioce i pronađu posmrtne ostatke žrtava

Povodom 33 godine od otmice iz putničkog voza „Lovćen 671“ u stanici Štrpci i stradanja 20 nedužnih ljudi, porodice žrtava i prijatelji priređuju sjećanje, 27. februara 2026. godine u Podgorici (kod spomen-obilježja „Civilnim žrtvama“, Pobrežje) i Bijelom Polju (kod spomen-obeliska „Sahat života“).

Nakon polaganja cvijeća u Bijelom Polju, u Galeriji Centra za kulturu biće otvorena izložba novinskih članaka koja podsjeća na detalje ove tragedije, a tom prilikom biće i dodijeljena nagrada „Tomo Buzov“, u znak sjećanja na hrabrost i borbu za istinu.

Otmica putnika iz voza „Lovćen“ na liniji Beograd – Bar dogodila se 27. februara 1993. na stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz voza 20 putnika – 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jedno neidentifikovano lice. Oteti su sprovedeni do sela Prelovo, gdje su pretreseni, opljačkani, pretučeni i vezani žicom, a potom kamionima odvezeni u okolinu Višegrada, u ataru sela Mušići, gdje su pobijeni.

Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine 2010. godine u istom jezeru. Od tada nema pomaka u pronalaženju posmrtnih ostataka preostalih žrtava.

,,Vrijeme nosi zaborav, ali Bošnjački narod i svi časni ljudi u Crnoj Gori ne smiju i neće zaboraviti žrtve otmice i brutalnog zločina nad civilima u Štrpcima 1993. godine. Njihova tragična sudbina je opomena da izvršioci i nalogodavci ne smiju proći nekažnjeno”, istakli su organizatori okupljanja.

Pozvali su Vladu i nadležna ministarstva da preduzmu sve aktivnosti koje mogu doprinijeti: utvrđivanju pravde,kažnjavanju svih počinilaca i nalogodavaca zločina,pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava i trajnoj socijalnoj zaštiti porodicama civilnih žrtava rata.

Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora ANIMA je podsjetio da su za zločin u Štrpcima osuđeni: ,,Nebojša Ranisavljević — 15 godina zatvora pred Višim sudom u Bijelom Polju, Mićo Jovičić — pet godina zatvora u Sudu BiH (priznao krivicu), Milan Lukić — osuđen u Haškom tribunalu za zločine u Višegrad na doživotnu kaznu, ali ne i za Štrpce. Pred Višim sudom u Beogradu 2024. izrečene su prvostepene presude Gojku Lukiću, Dušku Vasiljeviću i Jovanu Lipovcu na po 10 godina, te Draganu Đekiću na pet godina”, naveli su.Uprkos ovim presudama, ističu, naredbodavci i politički organizatori zločina nikada nijesu procesuirani.

,,Neophodno je da Crna Gora prekine politiku izbjegavanja suočavanja sa prošlošću i prekine sa pokušajima relativizacije i minimiziranja ratnih zločina. Samo utvrđivanje pune istine, javno priznanje i jasno osuđivanje zločina mogu spriječiti njihovo ponavljanje. Pamtimo otmicu u Štrpcima. Tražimo pravdu, istinu i odgovornost”, poručuju iz ANIMA-e.

R.M.

Crna Gora i SAD pripremaju međuvladin sporazum o saradnji na realizaciji strateških infrastrukturnih i energetskih projekata. Slične sporazume sa SAD imaju i susjedne države koje su na taj način omogućile američkim kompanijama učešće u velikim projektima bez klasičnih tenderskih procedura

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju međuvladin sporazum o saradnji na realizaciji strateških infrastrukturnih i energetskih projekata, među kojima je kao prioritet istaknuta izgradnja Jadransko-jonske kombinovane auto-putne mreže.

Američka privatna kompanija ,,Bechtel”, sama ili u konzorcijumu sa turskom kompanijom “Enka”, u Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Srbiji gradi ili je izgradila više auto-puteva. Većinu ovih poslova nije dobila na tenderu već na osnovu međudržavnih ugovora SAD-a sa lokalnim vlastima. ,,Bechtel” se i u vrijeme DPS-a interesovao za gradnju velikih projekata u Crnoj Gori, a prvi kontakt sa novim vlastima imali su 2021. sa sadašnjim premijerom, a tadašnjim ministrom finansija Milojkom Spajićem.

Jadransko-jonski auto-put, koji treba da poveže Zapadnu i centralnu Evropu sa Grčkom, već je stigao do Čapljine u BiH i u toku su projektovanja nastavka do crnogorske granice kod mjesta Nudo. U Crnoj Gori je ministarstvo prostornog planiranja izdalo  urbanističko-tehničke uslove kompaniji Monteput za izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta, a u toku je priprema dokumentacije za više dionica.

Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog osnove za vođenje pregovora sa SAD za zaključivanje ovog sporazuma sa njegovim nacrtom.

Prema nacrtu sporazuma, sektori i projekti od prioritetnog značaja obuhvataju i oblast bezbjednosti i tehnologije, kroz uvođenje rješenja za skeniranje tereta na svim graničnim prelazima Crne Gore sa Albanijom, Kosovom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, kao i u Luci Bar. Planirano je da se projekat realizuje kroz javno-privatno partnerstvo sa Upravom za prihode i carine, uz uspostavljanje integrisanog komandnog centra za skeniranje u Podgorici. Dokument predviđa i druge inicijative, poput modernizacije postojeće infrastrukture duž Jadransko-jonskog koridora, uključujući Luku Bar, kao i širenje tehnoloških kapaciteta kroz podršku industrijskim data centrima i optičkim kablovima.

Sporazum predviđa i da Crna Gora transakcije vezane za ove projekte oslobodi plaćanja poreza na dodatnu vrijednost i carinskih dažbina, uz napomenu da će način primjene tih olakšica biti regulisan važećim crnogorskim zakonodavstvom.

Dalje se navodi da će SAD, radi olakšavanja komercijalne saradnje između dvije zemlje nastojati, gdje je prikladno, da promovišu crnogorske projekte kod subjekata iz SAD-a. Mehanizmi putem kojih bi SAD mogle saznati za zainteresovane američke subjekte mogu uključivati pregled tržišta ili instrumente koje podržavaju Ministarstvo trgovine SAD-a, Izvozno-uvozna banka (EXIM Bank) i Američka agencija za trgovinu i razvoj (USTDA). Istovremeno, precizira se da SAD neće djelovati kao posrednik ili agent ni za jedan takav projekat, niti će Crnoj Gori prenositi ponude, prijedloge ili srodnu dokumentaciju američkih kompanija, ali mogu putem Ministarstva trgovine dijeliti informacije o firmama koje su zainteresovane za projekte u sektorima obuhvaćenim sporazumom.

“Strane su saglasne da saradnja u okviru ovog Sporazuma može uključivati konsultacije i razmjenu informačija između SAD-a i Crne Gore, kao i druge oblike saradnje u oblastima infrastrukture, energetike, bezbjednosti i tehnologije, koje mogu predložiti i odobriti obje strane”, piše u nacrtu dokumenta.

U dokumentu se navodi i da uslovi saradnje, kao i eventualna finansijska podrška za realizaciju projekata od strateškog značaja, mogu biti dodatno uređeni posebnim sporazumima, ako se za tim ukaže potreba. Takođe se precizira da Crna Gora zadržava mogućnost da, gdje je to prikladno, izabere i druge oblike finansiranja, u skladu sa svojim domaćim i međunarodnim obavezama.

R.M.