Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kraljica poroka

Objavljeno prije

na

Turistička prijestonica Crne Gore utvrdila je ovog ljeta poziciju najpoželjnijeg mjesta na Jadranu za ljubitelje dobrog noćnog provoda. Proklamovani elitni turizam nije se primio u Budvi. Izuzetne prirodne ljepote budvanske rivijere i veliki broj pješčanih plaža nijesu bili dovoljni da se ostvari verbalno zalaganje države za razvoj visokog turizma. Budva je ostala centar masovnog turizma u Crnoj Gori sa najvećim brojem kapaciteta u privatnom smještaju i samo par hiljada u hotelima raznih kategorija. Najavljivane dobrostojeće turiste iz evropskih zemalja zamijenila je nova klijentela, gomile mlađeg svijeta željnog turbo zabave. Budva je postala epicentar razuzdanog noćnog života i sinonim ludog ljetnjeg provoda. Najzanimljivji dio odmora nije kupanje i sunčanje po predivnim pješčanim plažama, već život noću, zabava i đuskanje po diskotekama koje u Budvi niču kao pečurke poslije kiše. NEVIĐENO: Gotovo da nema turističkog mjesta u Evropi koje na malom prostoru ima takvu koncentraciju diskoteka, otvorenih i zatvorenih, noćnih i plažnih klubova, barova, otvorenih šankova i kafića raspoređenih od Starog grada do okolnih brda i duž gradskog šetališta pored poznate Slovenske plaže.
U kasnim noćnim satima u budvanskim diskotekama vri kao u košnicama. Različita muzika lupa na sve strane budvanskog akvatorija. „Budva je ludnica neviđena. Noćni život – bruka, izlasci, kafići, diskoteke, muzika, pevači…,” piše turista na jednom internet forumu.
Brojne agencije organizuju posebne ture iz svih krajeva bivše Jugoslavije u aranžmanu koji nudi jednonoćni provod pod nazivom „Budva by night”.
Ponuda dubrovačke agencije Guliver koja u svom programu pod nazivom „Izleti – Dubrovnik rivijera” nudi turistima po cijeni od 230 kuna program Noćni izlazak Budva izazvala je burnu reakciju među tamošnjim turističkim poslenicama. Oni se pitaju da li su more i zidine drevnog grada jedino što turisti žele, treba li poraditi na drugačijoj ponudi koja uključuje noćni život i kako je to Budva postala dio dubrovačke rivijere kamo se šalju nezadovoljni turisti….
Tekst primamljive ponude Gulivera, tvrde, uvredljiv je za Dubrovčane. „Noćni život Dubrovnika baš i nije ono što vi očekujete od ludog ljetnjeg provoda? Ne brinite, jer mi vas vodimo u Budvu, metropolu crnogorskog ljetnjeg turizma”!

PRLJAVI PLES: Budva nudi baš sve. Sinonim noćnog provoda odavno je čuveno gradsko šetalište uz Slovensku obalu.
Glavnu atrakciju šetališta predstavlja niz otvorenih diskoteka u kojima uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku polugole djevojke izvode erotski ples oko šipke. Ispred Plavog i Crvenog Trokadera, Ambijenta, Majamija, Rafaela, Malteza,Vile Manojlović, Bombe, na stotine ljudi od 11 sati uveče pa do 1 iza ponoći igra i pije preskupa pića uživajući u uvijanju i „prljavom plesu” djevojaka.
Razgolićene plesačice i na ulazu mame posjetioce. Buka je nepodnošljiva, svake noći turističkom prijestonicom trešte narodnjaci, razni muzički „biseri”, što gluplji to bolji.
Ove su diskoteke meka za naše gastarbajtere i biznismensku elitu, koja u društvu napucanih silikonskih ljepotica troši prilične svote novca. Masa ljudi, često i sa djecom, tiska se okolo i sve to sa zanimanjem posmatra i slika za uspomenu.
Šetalište, iz čiste radoznalosti i sa nevjericom da takvo mjesto postoji u jednoj Budvi i u Crnoj Gori, posjećuju stranci: Italijani, Englezi, Rusi.
Prizori umornih izazovno obučenih plesačica i njihovih lascivnih pokreta i polupijanog svijeta koji se ljulja u ritmu turbo folka, podsjećaju na scene iz krimi filmova sa dalekog istoka.
Uz diskoteke na promenadi postavljen je veliki broj improvizivanih tezgi i privremenih objekata u kojima se prodaje najraznovrsnija roba, od hrane, preko suvenira, knjiga, jeftine odjeće, pa sve do turističkih aranžmana i izleta. U oblacima dima od roštilja, pica i palačinki, uz buku ringišpila i svakojakih čuda sa Jadranskog sajma, na ovom mjestu caruje neukus.

Na svim lokalnim izborima, sve stranke, pa i DPS, obećavale su ukidanje ovog buvljaka.To nije učinjeno. Šetalište ispunjava obaveze prema glasačima. Obećane su tezge, restorani, picerije, diskoteke u zamjenu za glasove vlasnika i njihovih familija.
Od uličnih prodavaca robe, hrane i zabave Opština ubira više od milion eura prihoda, kojih se teško odriče. Tu je i uobičajeni reket ili investicija lokalnih službenika u ortakluku sa prijavljenim vlasnicima.
Zakupci lokala uz plažu mahom su iz partije na vlasti ili članovi njihove uže rodbine. Uz lokal obično ide i plaža, tako da je duga Slovenska plaža, zajedno sa šetalištem, najveći otvoreni tržni centar Budve. Tu se ostvaruje najveći prihod od turističke sezone, mahom izvan kontrole.
DECIBELI TRESU STARI GRAD: Muzika trešti i uz drevne zidine Starog grada gdje na otvorenim barovima neka druga klijentela, urbani svijet, mlađi i stariji, đuska uz posve druge tonove. Burni noćni život uz veći nivo decibela odvija se uprkos protivljenju starograđana. Gužva je neopisiva. Gradskim trgom nemoguće je proći. Posvuda su stolovi i stolice lokala Mocart, Astorija, Konkovado, Emporio, Mogren, Hemingvaj, Palma.
Nečistoća grada neopisiva. Ulice su masne, klizave, nema kiše da ih opere, kada grad to ne čini. Nikada Budva nije bila tako prljava i zapuštena kao ovog ljeta. Kada oko 1 sat poslije ponoći muzika utihne, svi se sele u zatvorene diskoteke. Tu je Trocadero, ludnica na tri sprata koja može da primi nekoliko hiljada ljudi.

Na početku se pušta pristojna disko muzika, ali poslije sat, dva, padaju maske i, do ranih jutarnjih sati, kreću narodnjaci bez kojih prave zabave nema.

Budva dobija nove noćne klubove na do juče nezamislivim mjestima. Nedavno je u podrumu stambene zgrade u centru grada otvorena diskoteka Sparta koju posjećuju poznati domaći likovi. Na vratima zgrade već su okačeni oglasi o prodaji stanova.
Veliku popularnost, međutim, stekao je novootvoreni noćni klub pod vedrima nebom na brdu Topliš iznad Budve. Ruski Mirax otvorio je diskoteku Miracle lounge nakon što je ambiciozni plan Opštine za izgradnju najvećeg vodenog grada u regionu propao.
Na oko 5.000 kvarata Rusi su izgradili takozvani Action park, sa dva bazena, restoranom i zabavnim parkom.
Iako je još uvijek nedovršeno gradilište, noću se Miracle lounge transformiše u veliku glamuroznu diskoteku koja može da primi na hiljade posjetilaca. Za kratko vrijeme na brdu Topliš organizovane su brojne žurke i koncerti poznatih svjetskih i domaćih muzičkih zvijezda sa programom koji se odvija do zore. Iako nema dozvolu za rad kao zatvoreni noćni klub, Miracle lounge uživa protekciju.

To je jedina diskoteka na otvorenom koja radi uz glasnu muziku do zore. Na buku sa Topliša koja remeti dogovoreni noćni mir žale se mještani i vlasnici drugih barova i diskoteka. Bez uspjeha.
Na pitanje zašto je Budva noću tako popularna, najčešći odgovor koji smo dobili bio je da se nigdje u regionu, i u konkurenciji sa drugim turističkim zemljama, u diskotekama i barovima ne može sresti toliko lijepog mladog svijeta.
Rijeke mladih dugonogih djevojaka i dobro stilizovanih momaka u potrazi za ludom zabavom, imidž su budvanskih letnjih noći.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo