Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kraljica poroka

Objavljeno prije

na

Turistička prijestonica Crne Gore utvrdila je ovog ljeta poziciju najpoželjnijeg mjesta na Jadranu za ljubitelje dobrog noćnog provoda. Proklamovani elitni turizam nije se primio u Budvi. Izuzetne prirodne ljepote budvanske rivijere i veliki broj pješčanih plaža nijesu bili dovoljni da se ostvari verbalno zalaganje države za razvoj visokog turizma. Budva je ostala centar masovnog turizma u Crnoj Gori sa najvećim brojem kapaciteta u privatnom smještaju i samo par hiljada u hotelima raznih kategorija. Najavljivane dobrostojeće turiste iz evropskih zemalja zamijenila je nova klijentela, gomile mlađeg svijeta željnog turbo zabave. Budva je postala epicentar razuzdanog noćnog života i sinonim ludog ljetnjeg provoda. Najzanimljivji dio odmora nije kupanje i sunčanje po predivnim pješčanim plažama, već život noću, zabava i đuskanje po diskotekama koje u Budvi niču kao pečurke poslije kiše. NEVIĐENO: Gotovo da nema turističkog mjesta u Evropi koje na malom prostoru ima takvu koncentraciju diskoteka, otvorenih i zatvorenih, noćnih i plažnih klubova, barova, otvorenih šankova i kafića raspoređenih od Starog grada do okolnih brda i duž gradskog šetališta pored poznate Slovenske plaže.
U kasnim noćnim satima u budvanskim diskotekama vri kao u košnicama. Različita muzika lupa na sve strane budvanskog akvatorija. „Budva je ludnica neviđena. Noćni život – bruka, izlasci, kafići, diskoteke, muzika, pevači…,” piše turista na jednom internet forumu.
Brojne agencije organizuju posebne ture iz svih krajeva bivše Jugoslavije u aranžmanu koji nudi jednonoćni provod pod nazivom „Budva by night”.
Ponuda dubrovačke agencije Guliver koja u svom programu pod nazivom „Izleti – Dubrovnik rivijera” nudi turistima po cijeni od 230 kuna program Noćni izlazak Budva izazvala je burnu reakciju među tamošnjim turističkim poslenicama. Oni se pitaju da li su more i zidine drevnog grada jedino što turisti žele, treba li poraditi na drugačijoj ponudi koja uključuje noćni život i kako je to Budva postala dio dubrovačke rivijere kamo se šalju nezadovoljni turisti….
Tekst primamljive ponude Gulivera, tvrde, uvredljiv je za Dubrovčane. „Noćni život Dubrovnika baš i nije ono što vi očekujete od ludog ljetnjeg provoda? Ne brinite, jer mi vas vodimo u Budvu, metropolu crnogorskog ljetnjeg turizma”!

PRLJAVI PLES: Budva nudi baš sve. Sinonim noćnog provoda odavno je čuveno gradsko šetalište uz Slovensku obalu.
Glavnu atrakciju šetališta predstavlja niz otvorenih diskoteka u kojima uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku polugole djevojke izvode erotski ples oko šipke. Ispred Plavog i Crvenog Trokadera, Ambijenta, Majamija, Rafaela, Malteza,Vile Manojlović, Bombe, na stotine ljudi od 11 sati uveče pa do 1 iza ponoći igra i pije preskupa pića uživajući u uvijanju i „prljavom plesu” djevojaka.
Razgolićene plesačice i na ulazu mame posjetioce. Buka je nepodnošljiva, svake noći turističkom prijestonicom trešte narodnjaci, razni muzički „biseri”, što gluplji to bolji.
Ove su diskoteke meka za naše gastarbajtere i biznismensku elitu, koja u društvu napucanih silikonskih ljepotica troši prilične svote novca. Masa ljudi, često i sa djecom, tiska se okolo i sve to sa zanimanjem posmatra i slika za uspomenu.
Šetalište, iz čiste radoznalosti i sa nevjericom da takvo mjesto postoji u jednoj Budvi i u Crnoj Gori, posjećuju stranci: Italijani, Englezi, Rusi.
Prizori umornih izazovno obučenih plesačica i njihovih lascivnih pokreta i polupijanog svijeta koji se ljulja u ritmu turbo folka, podsjećaju na scene iz krimi filmova sa dalekog istoka.
Uz diskoteke na promenadi postavljen je veliki broj improvizivanih tezgi i privremenih objekata u kojima se prodaje najraznovrsnija roba, od hrane, preko suvenira, knjiga, jeftine odjeće, pa sve do turističkih aranžmana i izleta. U oblacima dima od roštilja, pica i palačinki, uz buku ringišpila i svakojakih čuda sa Jadranskog sajma, na ovom mjestu caruje neukus.

Na svim lokalnim izborima, sve stranke, pa i DPS, obećavale su ukidanje ovog buvljaka.To nije učinjeno. Šetalište ispunjava obaveze prema glasačima. Obećane su tezge, restorani, picerije, diskoteke u zamjenu za glasove vlasnika i njihovih familija.
Od uličnih prodavaca robe, hrane i zabave Opština ubira više od milion eura prihoda, kojih se teško odriče. Tu je i uobičajeni reket ili investicija lokalnih službenika u ortakluku sa prijavljenim vlasnicima.
Zakupci lokala uz plažu mahom su iz partije na vlasti ili članovi njihove uže rodbine. Uz lokal obično ide i plaža, tako da je duga Slovenska plaža, zajedno sa šetalištem, najveći otvoreni tržni centar Budve. Tu se ostvaruje najveći prihod od turističke sezone, mahom izvan kontrole.
DECIBELI TRESU STARI GRAD: Muzika trešti i uz drevne zidine Starog grada gdje na otvorenim barovima neka druga klijentela, urbani svijet, mlađi i stariji, đuska uz posve druge tonove. Burni noćni život uz veći nivo decibela odvija se uprkos protivljenju starograđana. Gužva je neopisiva. Gradskim trgom nemoguće je proći. Posvuda su stolovi i stolice lokala Mocart, Astorija, Konkovado, Emporio, Mogren, Hemingvaj, Palma.
Nečistoća grada neopisiva. Ulice su masne, klizave, nema kiše da ih opere, kada grad to ne čini. Nikada Budva nije bila tako prljava i zapuštena kao ovog ljeta. Kada oko 1 sat poslije ponoći muzika utihne, svi se sele u zatvorene diskoteke. Tu je Trocadero, ludnica na tri sprata koja može da primi nekoliko hiljada ljudi.

Na početku se pušta pristojna disko muzika, ali poslije sat, dva, padaju maske i, do ranih jutarnjih sati, kreću narodnjaci bez kojih prave zabave nema.

Budva dobija nove noćne klubove na do juče nezamislivim mjestima. Nedavno je u podrumu stambene zgrade u centru grada otvorena diskoteka Sparta koju posjećuju poznati domaći likovi. Na vratima zgrade već su okačeni oglasi o prodaji stanova.
Veliku popularnost, međutim, stekao je novootvoreni noćni klub pod vedrima nebom na brdu Topliš iznad Budve. Ruski Mirax otvorio je diskoteku Miracle lounge nakon što je ambiciozni plan Opštine za izgradnju najvećeg vodenog grada u regionu propao.
Na oko 5.000 kvarata Rusi su izgradili takozvani Action park, sa dva bazena, restoranom i zabavnim parkom.
Iako je još uvijek nedovršeno gradilište, noću se Miracle lounge transformiše u veliku glamuroznu diskoteku koja može da primi na hiljade posjetilaca. Za kratko vrijeme na brdu Topliš organizovane su brojne žurke i koncerti poznatih svjetskih i domaćih muzičkih zvijezda sa programom koji se odvija do zore. Iako nema dozvolu za rad kao zatvoreni noćni klub, Miracle lounge uživa protekciju.

To je jedina diskoteka na otvorenom koja radi uz glasnu muziku do zore. Na buku sa Topliša koja remeti dogovoreni noćni mir žale se mještani i vlasnici drugih barova i diskoteka. Bez uspjeha.
Na pitanje zašto je Budva noću tako popularna, najčešći odgovor koji smo dobili bio je da se nigdje u regionu, i u konkurenciji sa drugim turističkim zemljama, u diskotekama i barovima ne može sresti toliko lijepog mladog svijeta.
Rijeke mladih dugonogih djevojaka i dobro stilizovanih momaka u potrazi za ludom zabavom, imidž su budvanskih letnjih noći.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo