Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ćuti i trpi, Brković investira

Objavljeno prije

na

Kako bi se tek mučno osjećali radnici drvoprerađivačkog preduzeća Vektra – Jakić, koji već pola godine ne primaju plate, da njihova firma nije „najsvjetliji primjer pljevaljske privatizacije”, kako već tri godine tvrde zvaničnici. Ovako, makar mogu da se tješe nadom da globalna recesija samo trenutno drma buđelar vlasnika kompanije Dragana Brkovića.

NA MILOST I NEMILOST: Ipak su proglasili štrajk i u posljednjih mjesec dana povremeno dolaze pred fabričku kapiju. Traže pare. Okupi ih se tek desetak od ukupno 300 zaposlenih. Na posljednjem skupu u ponedjeljak bilo ih je četrdeset.

„Nema više ni štrajka, ni nade, prepušteni smo na milost i nemilost poslodavaca. Ljudi se plaše da ne izgube posao i zato ne dolaze”, kaže Radomir Rovčanin, jedan od štrajkača.

Predsjednik sindikata Žarko Mazalica takođe je razočaran. Posljednju, februarsku platu radnici su dobili pred posljednje parlamentarne izbore. Od tada – ništa. Osim svakodnevnih i pomalo grotesknih obećanja rukovodstva firme da će novac uskoro stići.

„Ne vjerujemo više ni direktoru kompanije Draganu Brkoviću, ni izvršnom direktoru Milanu Božoviću, ni portparolu Miliću Popoviću”, kaže Mazalica.

Iz Službe za informisanje Vektre početkom avgusta preciziran je i rok za isplatu. Tadašnje saopštenje poklopilo se s posjetom ministra ekonomije Branka Vujovića Pljevljima. Vujović je kazao da očekuje da će radnicima uskoro biti isplaćene zaostale zarade i da će investicije u Vektri – Jakić biti privedene kraju, te ubrzo početi proizvodnja. Ništa od toga. Novo obećanje o isplatama glasilo je za kraj avgusta. Opet ništa.

“Oni se zezaju s nama. Duguju nam i plate, i terenske dnevnice i nadoknade za tople obroke. Meni su za petnaestodnevni boravak u Tivtu dali pedeset eura, a plata, koju pola godine ne primam, iznosi mi 165 eura”, kaže Vuksan Gospić.

On objašnjava da su mnogi radnici na terenu, van Pljevalja, proveli i po nekolio mjeseci, ali da nadoknade za to nijesu dobili, već su čak i prevoz morali plaćati iz svog džepa, najčešće od pozajmljenih para.

U Vektri – Jakić na smjenu radi tek nekoliko desetina ljudi na održavanju i obezbjeđenju kruga fabrike, koja je skoro tri godine u izgradnji. Ostali radnici su na čekanju i zvanično u štrajku. Milan Božović, izvršni direktor te najveće crnogorske drvoprerađivačke firme, koja je kupovinom pljevaljskog preduzeća dobila koncesije na pljevaljske šume za narednih trideset godina, ne želi da govori za medije. “Mi smo ozbiljna kompanija, koja ima službu zaduženu za komunikacije s medijima”, kaže.

PRAZNA OBEĆANJA: Iz te službe oglasili su se saopštenjem uvjereni su da će Vektra- Jakić ove jeseni započeti proizvodnju.

“U toku su završni radovi u pogonima, kao i montiranje opreme u pogonu peletare, čime će biti zaokružen tehnološki lanac, a fabrika spremna za probnu proizvodnju”, kažu.

Sredinom prošle godine čule su se slične najave za kraj prošle godine. A krajem prošle godine ista je najava važila za sredinu ove godine.

“I ranije smo najavljivali da će probna proizvodnja krenuti krajem ove godine, a punim kapacitetom sredinom naredne, kada planiramo i svečano otvaranje fabrike. U pogone smo uložili više od 70 miliona eura i siguran sam da će to biti najmodernija industrija na Balkanu”, govorio je u jednom intervjuu od prije godinu dana lično Dragan Brković. Iz njegove kompanije sada najavljuju investiciju od još deset miliona eura. Istovremeno, manje od pola miliona eura, koliko duguju radnicima – nemaju.
“Na posljednjem sastanku u ponedjeljak izvršni direktor Božović kazao nam je da će para biti kada se proda firma. On to vjerovatno medijima neće potvrditi, ali tako je rekao i u Pljevljima se o tome priča”, kaže član štrajkačkog odbora Željko Joksović. On pretpostavlja da je uprava smislila i scenario oslobađanja od radnika, koji su u preduzeću angažovani po tromjesečnim i šestomjesečnim ugovorima.

“Ja moj ugovor i ono što sam potpisao nijesam uspio ni da vidim, nijesu mi ga dali. Tako je i s većinom radnika”, kaže Vuksan Gospić. I on pretpostavlja da se planira prodaja Vektre – Jakić zajedno s tridesetogodišnjim koncesijama. “Na to upućuje podatak da se na stotine hiljada eura ulaže u cvijeće i zelenilo kojima se ukrašava firma. Tu se samo o cvijeću i uljepšavanju ograda brinu, o ljudima – ne”, kaže Gospić. I on i Joksović uvjereni su da bi otvoren razgovor za medije lako mogao da ih košta posla. “Mislim da me već nakon ove izjave čeka otkaz, toliko o radničkim i sindikalnim pravima”, kaže Joksović.

“Prošle su se godine pobunili iz sličnih razloga naši tadašnji sindikalni čelnici i sada ih više nema u firmi”, kaže i Gospić.

STRAHOVLADA: U Vektri – Jakić prije godinu dana bez posla je ostao Predrag Soković, tadašnji predsjednik sindikata, jer se s još 18 radnika pobunio zbog neadekvatnog radnog rasporeda. Nakon intervencije inspekcije rada vraćen je na posao. Kada mu je istekao jednomjesečni ugovor o radu, zajedno s osamnaestoricom “bundžija” izgubio je posao. Radnici kažu da je i inače strahovlada pravilo u Vektri – Jakić. “Tamo radnike tretiraju kao robove. Ko nije spreman da šuti i trpi – ide iz firme”, kaže Soković.
“I ovako teško mogu da prehranim porodicu, ali sam na račun toga da ću tih dvjesta eura kad-tad dobiiti ipak spreman da se zadužim”, objašnjava svoj položaj jedan od radnika koji nije smio potpisati ni tužbu, kakvu je prije nekoliko dana posredstvom sindikata predalo dvjesta radnika tražeći sudsku naplatu duga.
“Pita li se ko kako da djecu pošaljemo u školu? Brine li ko kako da radnici plate kirije, vrate kredite koje su podigli kako bi se prehranili”, postavlja pitanja Žarko Mazalica.
U pisanom saopštenju iz Vektre jasno im poručuju da su prije uzimanja kredita morali biti svjesni svog nesigurnog položaja. “I pored toga što protekle tri godine Jakić nije proizvodio, ispoštovali smo socijalni program i znatno povećali broj uposlenih, tako da je više od 100 radnika višak. Većina od njih su na određeno vrijeme – na tri i šest mjeseci i kompanija ne snosi odgovornost što su se u takvim uslovima kreditno zaduživali i unaprijed trošili sredstva koja nijesu zaradili”, kaže se u saopštenju Vektrine Službe za informisanje.

Podgorička kompanija Vektra kupila je prije tri godine za 1,6 miliona eura kombinat Velimir Jakić i formirala novu firmu koja je dobila tridesetogodišnje koncesije na pljevaljske šume. Vlasnik Vektre Dragan Brković kum je crnogorskog premijera Mila Đukanovića. U kumovskoj i radnoj posjeti Đukanović je u Vektri – Jakić bio prošlog ljeta. Nekoliko dana prije nego što je Vektra – Jakić dobila koncesije na pljevaljske šume, funkciju direktora Direkcije šuma sa sjedištem u Pljevljima, bez obrazloženja, napustio je Iso Kalač a na njegovo mjesto došao Radoš Šućur. Vektra se pri kupovini pljevljskog drvoprerađivačkog kombinata obavezala da će uposliti trista radnika. Ugovorom nije precizirano, premda se podrazumijevalo, da bi radnici trebalo da rade za platu.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo