Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ćuti i trpi, Brković investira

Objavljeno prije

na

Kako bi se tek mučno osjećali radnici drvoprerađivačkog preduzeća Vektra – Jakić, koji već pola godine ne primaju plate, da njihova firma nije „najsvjetliji primjer pljevaljske privatizacije”, kako već tri godine tvrde zvaničnici. Ovako, makar mogu da se tješe nadom da globalna recesija samo trenutno drma buđelar vlasnika kompanije Dragana Brkovića.

NA MILOST I NEMILOST: Ipak su proglasili štrajk i u posljednjih mjesec dana povremeno dolaze pred fabričku kapiju. Traže pare. Okupi ih se tek desetak od ukupno 300 zaposlenih. Na posljednjem skupu u ponedjeljak bilo ih je četrdeset.

„Nema više ni štrajka, ni nade, prepušteni smo na milost i nemilost poslodavaca. Ljudi se plaše da ne izgube posao i zato ne dolaze”, kaže Radomir Rovčanin, jedan od štrajkača.

Predsjednik sindikata Žarko Mazalica takođe je razočaran. Posljednju, februarsku platu radnici su dobili pred posljednje parlamentarne izbore. Od tada – ništa. Osim svakodnevnih i pomalo grotesknih obećanja rukovodstva firme da će novac uskoro stići.

„Ne vjerujemo više ni direktoru kompanije Draganu Brkoviću, ni izvršnom direktoru Milanu Božoviću, ni portparolu Miliću Popoviću”, kaže Mazalica.

Iz Službe za informisanje Vektre početkom avgusta preciziran je i rok za isplatu. Tadašnje saopštenje poklopilo se s posjetom ministra ekonomije Branka Vujovića Pljevljima. Vujović je kazao da očekuje da će radnicima uskoro biti isplaćene zaostale zarade i da će investicije u Vektri – Jakić biti privedene kraju, te ubrzo početi proizvodnja. Ništa od toga. Novo obećanje o isplatama glasilo je za kraj avgusta. Opet ništa.

“Oni se zezaju s nama. Duguju nam i plate, i terenske dnevnice i nadoknade za tople obroke. Meni su za petnaestodnevni boravak u Tivtu dali pedeset eura, a plata, koju pola godine ne primam, iznosi mi 165 eura”, kaže Vuksan Gospić.

On objašnjava da su mnogi radnici na terenu, van Pljevalja, proveli i po nekolio mjeseci, ali da nadoknade za to nijesu dobili, već su čak i prevoz morali plaćati iz svog džepa, najčešće od pozajmljenih para.

U Vektri – Jakić na smjenu radi tek nekoliko desetina ljudi na održavanju i obezbjeđenju kruga fabrike, koja je skoro tri godine u izgradnji. Ostali radnici su na čekanju i zvanično u štrajku. Milan Božović, izvršni direktor te najveće crnogorske drvoprerađivačke firme, koja je kupovinom pljevaljskog preduzeća dobila koncesije na pljevaljske šume za narednih trideset godina, ne želi da govori za medije. “Mi smo ozbiljna kompanija, koja ima službu zaduženu za komunikacije s medijima”, kaže.

PRAZNA OBEĆANJA: Iz te službe oglasili su se saopštenjem uvjereni su da će Vektra- Jakić ove jeseni započeti proizvodnju.

“U toku su završni radovi u pogonima, kao i montiranje opreme u pogonu peletare, čime će biti zaokružen tehnološki lanac, a fabrika spremna za probnu proizvodnju”, kažu.

Sredinom prošle godine čule su se slične najave za kraj prošle godine. A krajem prošle godine ista je najava važila za sredinu ove godine.

“I ranije smo najavljivali da će probna proizvodnja krenuti krajem ove godine, a punim kapacitetom sredinom naredne, kada planiramo i svečano otvaranje fabrike. U pogone smo uložili više od 70 miliona eura i siguran sam da će to biti najmodernija industrija na Balkanu”, govorio je u jednom intervjuu od prije godinu dana lično Dragan Brković. Iz njegove kompanije sada najavljuju investiciju od još deset miliona eura. Istovremeno, manje od pola miliona eura, koliko duguju radnicima – nemaju.
“Na posljednjem sastanku u ponedjeljak izvršni direktor Božović kazao nam je da će para biti kada se proda firma. On to vjerovatno medijima neće potvrditi, ali tako je rekao i u Pljevljima se o tome priča”, kaže član štrajkačkog odbora Željko Joksović. On pretpostavlja da je uprava smislila i scenario oslobađanja od radnika, koji su u preduzeću angažovani po tromjesečnim i šestomjesečnim ugovorima.

“Ja moj ugovor i ono što sam potpisao nijesam uspio ni da vidim, nijesu mi ga dali. Tako je i s većinom radnika”, kaže Vuksan Gospić. I on pretpostavlja da se planira prodaja Vektre – Jakić zajedno s tridesetogodišnjim koncesijama. “Na to upućuje podatak da se na stotine hiljada eura ulaže u cvijeće i zelenilo kojima se ukrašava firma. Tu se samo o cvijeću i uljepšavanju ograda brinu, o ljudima – ne”, kaže Gospić. I on i Joksović uvjereni su da bi otvoren razgovor za medije lako mogao da ih košta posla. “Mislim da me već nakon ove izjave čeka otkaz, toliko o radničkim i sindikalnim pravima”, kaže Joksović.

“Prošle su se godine pobunili iz sličnih razloga naši tadašnji sindikalni čelnici i sada ih više nema u firmi”, kaže i Gospić.

STRAHOVLADA: U Vektri – Jakić prije godinu dana bez posla je ostao Predrag Soković, tadašnji predsjednik sindikata, jer se s još 18 radnika pobunio zbog neadekvatnog radnog rasporeda. Nakon intervencije inspekcije rada vraćen je na posao. Kada mu je istekao jednomjesečni ugovor o radu, zajedno s osamnaestoricom “bundžija” izgubio je posao. Radnici kažu da je i inače strahovlada pravilo u Vektri – Jakić. “Tamo radnike tretiraju kao robove. Ko nije spreman da šuti i trpi – ide iz firme”, kaže Soković.
“I ovako teško mogu da prehranim porodicu, ali sam na račun toga da ću tih dvjesta eura kad-tad dobiiti ipak spreman da se zadužim”, objašnjava svoj položaj jedan od radnika koji nije smio potpisati ni tužbu, kakvu je prije nekoliko dana posredstvom sindikata predalo dvjesta radnika tražeći sudsku naplatu duga.
“Pita li se ko kako da djecu pošaljemo u školu? Brine li ko kako da radnici plate kirije, vrate kredite koje su podigli kako bi se prehranili”, postavlja pitanja Žarko Mazalica.
U pisanom saopštenju iz Vektre jasno im poručuju da su prije uzimanja kredita morali biti svjesni svog nesigurnog položaja. “I pored toga što protekle tri godine Jakić nije proizvodio, ispoštovali smo socijalni program i znatno povećali broj uposlenih, tako da je više od 100 radnika višak. Većina od njih su na određeno vrijeme – na tri i šest mjeseci i kompanija ne snosi odgovornost što su se u takvim uslovima kreditno zaduživali i unaprijed trošili sredstva koja nijesu zaradili”, kaže se u saopštenju Vektrine Službe za informisanje.

Podgorička kompanija Vektra kupila je prije tri godine za 1,6 miliona eura kombinat Velimir Jakić i formirala novu firmu koja je dobila tridesetogodišnje koncesije na pljevaljske šume. Vlasnik Vektre Dragan Brković kum je crnogorskog premijera Mila Đukanovića. U kumovskoj i radnoj posjeti Đukanović je u Vektri – Jakić bio prošlog ljeta. Nekoliko dana prije nego što je Vektra – Jakić dobila koncesije na pljevaljske šume, funkciju direktora Direkcije šuma sa sjedištem u Pljevljima, bez obrazloženja, napustio je Iso Kalač a na njegovo mjesto došao Radoš Šućur. Vektra se pri kupovini pljevljskog drvoprerađivačkog kombinata obavezala da će uposliti trista radnika. Ugovorom nije precizirano, premda se podrazumijevalo, da bi radnici trebalo da rade za platu.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo