Povežite se sa nama

MONITORING

MAJKE I DRUGE NEPRAVDE: Kad država laže

Objavljeno prije

na

Vlada je ukinula naknade za majke sa troje i više djece. Svašta je time pokazala. Oholost vlasti odlučne da gaji i gazi podanike, ne da poštuje građane. Bahatost fizički jačega, onu sa slike oklopljenih policajaca koji štite bunkere vlasti od žena koje po zimi, ispod ćebadi, spavaju na ulici pokušavajući da se izbore za pravo koje im je država dala.

Pored toga, potez je prebogat političkim porukama. Građani ima da znaju ko se ovdje pita. Trenutni sticaj političkih okolnosti ne smije nikoga da zavara da bilo ko osim DPS-a može odlučivati. Usput se otkotrljalo i zrno osvete SDP-u zbog udruživanja sa opozicijom. Tu je i packa Bošnjačkoj stranci, čiji su amandmani bili važan dio zakona, da zna đe joj je mjesto i da sjedi i ćuti. Što revnosno radi. Nije za zanemarivanje ni poruka da su protesti kakvi se kod nas obično viđaju besmisleni.

Na kraju najvažnije: pravnu državu i pravnu sigurnost građani Crne Gore mogu da sanjaju i o njoj da slušaju ode u prigodnim proevropskim ili predizbornim prilikama. U stvarnosti ne postoji.

Obavještavajući javnost o odluci Vlade ministar finansija Darko Radunović kazao je da je Odlukom Ustavnog suda Vlada zadužena da u roku tri mjeseca predloži novo rješenje za majke sa troje i više djece koje su ostvarivale pravo na naknade po tom osnovu. Revnosno je vlada poslušala Ustavni sud iako je na sprovođenju odluke mogla da radi do avgusta.

,,Shodno tome je Vlada pristupila izradi zakona o izvršenju odluke Ustavnog suda kojim se utvrđuje pravni status korisnica tih naknada, i otklanjaju diskriminatorske posljedice primjene neustavnih odredbi, a samim tim pravednija raspodjela sredstava socijalnih fondova”, kazao je Radunović.

Većina majki sa troje i više djece vratiće se tamo gdje su i bile – da primaju penzije ili na Zavod za zapošljavanje. „Poseban paket”, pripremljen je za žene koje su napustile posao i vremenski je ograničen. Zakonom je, kako je pojasnio ministar, predviđeno da korisnice koje su pravo na naknadu ostvarile po osnovu radnog staža, kojima je radni odnos prestao na njihov zahtjev i koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa imale prosječnu zaradu do 200 eura primaju neto iznos od 193 eura mjesečno, uvećan za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Neto iznos 264 eura mjesečno, uvećan za doprinose, primaće korisnice naknada koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa zarađivale prosječno od 200 do 350 eura, a neto iznos od 336 eura dobijaće žene koje su zarađivale više od 350 eura.

„Za ovu grupu predviđeno je da se obezbijede sredstva za isplatu doprionosa za PIO za vrijeme dok su ostvarivale pravo na naknade”, istakao je Radunović.

Korisnice stare od 55 do 61 godinu naknadu u bruto iznosu primaće do sticanja uslova za odlazak u penziju, dok one starosti od 45 do 55 godina naknadu primaju pet godina, a one od 33 do 45 naknadu primaju tri godine.

Korisnice naknada koje su u trenutku ostvarivanja tog prava bile korisnice prava na penziju, vraćaju se kod Fonda PIO da bi ponovo koristile pravo na penziju.

Žene koje su bile u evidenciji Zavoda za zapošljavanje i tamo imale pravo na neku naknadu – vratiće se u nadležnost Zavoda.

Kad je ministar finansija podvukao crtu, račun je pokazao da je ,,mjesečno opterećenje budžeta prije ovih izmjena bilo 4,2 miliona eura, a nakon usvajanja novog zakona biće dva miliona i 50 hiljada eura”. Država će da uštedi dva miliona i 150 hiljada. Najveći poreski dužnici, njih 67 sa najnovije crne liste Poreske uprave duguju državi preko 44 miliona eura. Koncesionari duguju oko 14 miliona. Sve miljenik do miljenika.

Na istoj sjednici kad je ,,sprovela odluku Ustavnog suda”, odnosno ukinula naknade majkama Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Javna rasprava o izmjenama trajala je pet dana, od kojih su tri bila radna. Premijeru Dušku Markoviću protest povodom skraćivanja javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti uputila je grupa od 31 nevladine organizacije. Prethodno je 14 NVO apelovalo na ministra Purišića da ne skraćuje rok. Bez rezlutata.

Svašta su predstavnici Vlade nadrobili o povećanju, na primjer, naknade za novorođenče korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, režimski mediji su objavili kako je dječiji dodatak porastao za dvadeset odsto.

,,U cilju pojačane brige o najmlađima, predviđeno je povećanje iznosa dječijeg dodatka za djecu korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, djecu korisnika dodatka za tuđu njegu i pomoć, djecu korisnika lične invalidnine i za djecu bez roditeljskog staranja za 20 odsto”, objašnjeno je iz Vlade. Puk je trebao da shvati da je Vlada, eto, morala da ukine naknade za majke, ali da silno brine o sirotinji.

Gredom je pomenuto da je predviđeno brisanje norme koja je propisivala dječji dodatak za djecu čija su oba roditelja na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. To je takođe bio jedan od propisa koji je u parlamentu izglasala ,,neprincipijelna većina”. Iz Ministarstva je ranije pojašnjeno da je ovo pravo trebalo da počne da se primjenjuje od 1. jula, ali je norma izbrisana zato što je diskriminatorska. Pored toga, nijesu došli do broja ljudi, odnosno djece koja bi po ovom osnovu dobila dodatak, ali ,,u sistemu” nije bilo takve evidencije.

Sve detalje o tome šta je povećano, a šta ukinuto nije uspjela da sazna ni poslovično obaviještena Pobjeda. Saznali su da ,,povećanje dječijeg dodatka od dvadeset odsto” zapravo znači da će djeca korisnika MOP-a umjesto dosadašnjih 19, kad zakon bude usvojen dobijati 23,68 eura. Petnaest centi više po glavi đeteta za svaki dan u mjesecu.

Za pet-šest eura biće bogatiji korisnici dodatka za njegu i pomoć. Sa 25,50 eura primanje im je povećano na 31,87. Korisnik uvećanog dodatka za njegu i pomoć primaće 39,57 eura. Djeca bez roditeljskog staranja primaće 39,57, a do sada je taj iznos bio 31,80.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić objasnio je da će materijalno obezbjeđenje porodice moći da prima više ljudi nego do sada. Vlada je velikodušno odlučila da će to pravo moći da koriste i bogataši koji imaju dva grla stoke, koji do sada nijesu imali pravo na socijalu. Za oko dvije hiljade broj korisnika MOP-a povećaće se, kazao je Purišić, zbog ukidanja naknada za majke sa troje i više djece.

I tako, Vlada, prosto, radi šta joj padne na pamet i šta joj je volja. Teško je zamisliti nešto gadnije od njenih obrazloženja, ali umovanja pravnih stručnjaka su blizu tome da budu još teža za podnijeti. Jednom su prava majki sa troje i više djece stečena, pa se ne mogu ukudati, jednom, ipak, mogu. Društvo nam je takvo da i najbolnije nepravde uspije da pretvori u otrcanu priču. Sjetićete se: kad je odluka poslanika da sami sebi daju pravo na visoke penzije nakon ,,odsluženja” dva mandata u parlamentu ,,pala” na Ustavnom sudu, onima koji su je do tada dobili ostala je k’o od baba. U ,,najboljim godinama”, nekadašnji poslanici sad, na primjer, rade kao univerzitetski profesori i primaju neustavnu penziju. Stečeno pravo.

Na drugoj strani pravde, tamo negdje blizu majki su, recimo, radnici nekadašnjeg Radoja Dakića. Oni čitavu deceniju prema pravosnažnim presudama potražuju po 77 neisplaćenih mjesečnih zarada. Sa kamatama to oznosi oko 50 miliona eura. Nema države da te presude izvrši. Otkad spor traje devet ,,dakićevaca” je izvršilo samoubistvo, a 500 ih je preminulo, 1800 porodica čeka rješenje.

Pet radnika dobilo je spor protiv države pred sudom u Strazburu, njima je država pristala da plati. Jasno se vidi logika: Strazbur je Strazbur, domaći sud je trla baba lan.

Stvar oko izvršenja sasvim je drugačija u slučaju neodgovornih penzionera koji ne plate dvadeset eura računa za vodu. Pa im javni izvršitelj blokira penziju da se nauče pameti.

Pravda je ovdje čvrsta kao lim. Mogli bi je zvati Limenka.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo