Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Milioni za slikanje i šaptanje

Objavljeno prije

na

milan-rocen
Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore tvrdi da nema informacije o tome da li je, kome i koliko vlada plaćala za usluge lobiranja u SAD u posljednjih pet godina. ,,MIP je u postupku utvrdio da ne posjeduje podatke koji sadrže informacije o navedenim aktima. Tražene informacije nisu u nadležnosti ovog organa”, piše sekretar minstarstva Mirsad Bibović, početkom marta, obavještavajući MANS da je odbijen njihov zahtjev za pristup traženim informacijama.

NOVAC I MOĆ: Crnogorskim poreskim obveznicima, dakle, ni Zakon o slobodnom pristupu informacijama ne može pomoći da saznaju kako vlast troši njihov novac. Ali, ono što, ni uz pomoć zakona, ne možete u Podgorici, bez ikakvih problema i prepreka doznajete u Vašingtonu.

Iz dokumenata dostupnih u Ministarstvu pravde SAD, vidi se da je saradnja Vlade Crne Gore i lobističkih kuća iz SAD započela još 1995. godine, odmah po ublažavanju međunarodnih sankcija prema tadašnjoj SRJ. Poslednji, i najvrijedniji, ugovor o korišćenju usluga vašingtonskih lobista sklopljen je krajem prošle godine. Ugovor vrijedan milion dolara (troškovi se plaćaju dodatno) potpisali su, 14. novembra 2008. godine, Peidž Refe vlasnik Law Office of Paige E. Reffe i ministar inostranih poslova Milan Roćen.

Sporazum predviđa da će pružalac usluga svom klijentu obezbijediti ,,pismenu i usmenu strategiju i taktiku za promociju interesa Vlade Crne Gore u SAD”, potom ,,savjete i asistenciju za pristup ključnim figurama izvršne i zakonodavne vlasti SAD, predstavnicima vojne i biznis zajednice, nevladinog sektora, medija…”, te u ovom trenutku najinteresantnije, ,,savjete i pomoć u vezi sa učlanjenjem u NATO”.

Od klijenta, odnosno Vlade, očekuje se da svog lobistu ,,hrani informacijama” i redovno plaća ugovorene usluge. Po 500 hiljada dolara godišnje, za ovu i sljedeću godinu. Novac se uplaćuje svaka tri mjeseca, u iznosima od po 125 hiljada dolara, počev od 15. novembra prošle pa do 15. avgusta sljedeće godine. Posebno se plaćaju troškovi angažovane kompanije koji, prema ugovoru, ,,uključuju ali nijesu limitirani” na: letove biznis klasom, hotele, hranu, takse, transport, telefon, interenet… prilikom planiranih posjeta Crnoj Gori (svaka tri mjeseca) i Briselu (dva puta godišnje).

SLIKANJE I BIZNIS: Da li je Vlada Mila Đukanovića našla najbolji način da potroši milion i, ko zna još koliko, desetina ili stotina hiljada dolara? Pitanje dobija na značaju ukoliko se ima u vidu da je ugovor potpisan u vrijeme kada je bilo sasvim izvjesno da će globalna ekonomska kriza snažno pogoditi i Crnu Goru.

Dok ministar finansija Igor Lukšić obznanjuje mjere štednje koje predviđaju zabranu zapošljavanja i kupovinu računarske opreme u državnoj administraciji, MIP troši milione koji nijesu jasno prikazani u državnom budžetu. Crnogorski zvaničnici, istovremeno, tvrde da su do prijema Crne Gore u NATO preostali samo završni koraci koji su formalne a ne suštinske prirode. Zašto onda za ,,kucanje na otvorena vrata” plaćamo toliki novac? Jednako je interesantna dilema – po kojim kriterijumima je baš kompanija Law Office of Paige E. Reffe odabrana za posao.

Možda ih je preporučilo to što već pet godina sarađuju sa hrvatskom ambasadom u SAD. Taj je angažman, ukupno, koštao manje od pola miliona eura. Da li su se hrvatske diplomate bolje pogađale, ili su naši zvaničnici zahtijevniji?

Hrvatska Vlada je saopštila da je na usluge lobiranja od 2005. godine potrošila oko 1,2 miliona eura. Vlasti u Podgorici pokušavaju sakriti da takvi angažmani uopšte postoje, a kamo li da ponude podatke o njihovoj cijeni i ostvarenim efektima.

Iz dostupnih ugovora o lobiranju u SAD, može se zaključiti da je, od 2001. godine do danas, u tu svrhu Crna Gora potrošila više od dva miliona dolara (ne računajući novac isplaćen za troškove angažovanih lobista). Još milion je otišao u drugoj polovini prošle decenije.

Prvi takav ugovor, vrijedan 25 hiljada dolara mjesečno plus troškovi, potpisan je 19. juna 1995. sa kompanijom Cadwalader, Wickersham & Taft. Ugovorom, koji je potpisao premijer Milo Đukanović, predviđeno je da CWT crnogorskoj Vladi pruži ,,svu legalno pomoć” kako bi prodala brodove kotorske Jugooceanije i Prekookeanske plovidbe iz Bara koje su sankcije UN zarobile u američkim lukama.

Čast da sklapa ugovore sa američkim lobistima od Đukanovića je naslijedio Ratko Knežević. On je, kao šef Trgovačke misije Crne Gore u SAD, u februaru 1997. godine, sa kompanijom Manatt, Phelp & Phillips potpisao ugovor vrijedan 30 hiljada dolara – mjesečno. Podrazumijeva se da su se svi troškovi plaćali posebno. MPP su imali zadatak da zastupaju interese Vlade Crne Gore i ugovaraju i organizuju susrete sa predstavnicima Kongresa i članovima administracije tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona. Da li je i ,,čuvena” fotografija Đukanovića i Klintona plaćena ovim aranžmanom – nije poznato.

Od 2000. godine ugovori sa američkim lobistima prelaze, makar formalno, u nadležnost MIP-a, pa se na njima smjenjuju potpisi: Branka Lukovca, Dragiše Burzana i aktuelnog ministra inostranih poslova. Mijenjaju su samo lobisti i vrijednost njihovog ugovora.

Dokumenta potvrđuju da su u vrijeme pripreme i održavnja referenduma o nezavisnosti crnogorske vlasti kao svog lobistu u Vašingtonu angažovali Boba Dola. Ipak, on je na ovim prostorima mnogo poznatiji kao lobista za kosovsku nezavisnost.

Nije problem to što vlast angažuje lobiste na najvažnijim svjetskim adresama. Problem je što krije zašto ih je angažovala i koliko te usluge koštaju crnogorske građane.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIJUMČARENJE CIGARETA PREKO LUKE BAR U IZVJEŠTAJU EVROPSKE KOMISIJE: Šverc državno breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tokom 2019. godine u akcijama carinskih službenika, policije i drugih bezbjednosnih organa Crne Gore zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura

 

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji i nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Momir Bulatović, 1998. godine, o tom švercu raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – ovog puta u Izvještaju o napretku Evropske komisije.

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Bilježe, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući i jedan predmet sa 22 osumnjičena.

Riječ je o postupku koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Petra Milutinovića (35) i dvadeset jedne osobe i kompanije koji se dovode u vezu sa švercom cigareta. U tom poslu je, prema navodima iz optužnog akta, oštećen budžet države za 44 miliona eura. Protiv njih je pokrenuta i finansijska istraga. Prema sumnjama tužilaštva, Milutinović je zajedno sa carinikom Gojkom Lekovićem (67) formirao kriminalnu organizaciju koja je od neutvrđenog datuma pa do početka avgusta 2018. godine nazakonito izvozila cigarete iz skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar radi prodaje na sivom tržištu, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i neplaćanje fiskalnih obaveza kojima podliježe takva vrsta robe.

Milutinović je uhapšen početkom avgusta 2018. godine zajedno sa još tri lica, a mjesec dana kasnije pritvoreni su i ostali, zbog sumnje da su učestvovali u poslu šverca cigareta vrijednom više miliona eura.

U drugom slučaju organizovanog krijumčarenja duvanskih proizvoda, kako navode u Izvještaju, optuženo je lice, „dobro poznato“ organima gonjenja, a za kojim se tragalo 20 godina. Riječ je o biznismenu iz Tuzi Đoki Camaju, koji je prema navodima optužnice SDT-a, zajedno sa Duškom Nikaljevićem na teritoriji Crne Gore, Srbije, Italije i drugih evropskih zemalja organizovao kriminalnu organizaciju radi krijumčarenja cigareta na sivom tržištu. Pored njih dvojice optužnica je obuhvatila još sedam lica.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona paklica cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Ocjenjuju da Crna Gora mora pojačati mogučnost da procijeni rizike u oblasti krijumčarenja cigareta, da unaprijedi politike u obavještajnom sektoru i proaktivnost organa za sprovođenje zakona, kao i da pronađe lijek za sistemske nedostatke u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar. Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji za korupciju, uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Direktor Istraživačkog centra u MANS-u Dejan Milovac rekao je za Monitor da nije prvi put da se Luka Bar u međunarodnim izvještajima prepoznaje kao lokacija preko koje se vrši šverc, naročito kada je u pitanju Slobodna zona koju je osnovala država. Kaže da su u jedinom javno dostupnom izvještaju o radu Slobodne zone, kao korisnici usluga, bile navedene kompanije čiji vlasnici su se u regionu povezivali upravo sa švercom cigareta. Nakon tog izvještaja, tvrdi, Ministarstvo ekonomije, Opština Bar i Luka Bar kao osnivači Slobodne zone su odbijali da javnosti dostave nove izvještaje, tvrdeći da ih ne posjeduju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOROVI OKO USPOSTAVE VLASTI U KOTORU: Kompromisi ili pretvranje pobjede u poraz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednja u nizu ponuda o uslovima formiranja lokalne vlasti je ona koju su Demokrate 14. oktobra uputile koaliciji ZBK i URA kao pokušaj kompromisa da se u susret zakazanoj sjednici parlamenta nađe prihvatljivo rješenje za sve buduće nosice vlasti u Kotoru. Principi zajedničkog djelovanja sa 19 tačaka zapravo su modifikovana verzija Platforme pokreta URA koja je u nešto izmijenjenoj formi prihvatljiva za koaliciju ZBK

 

Od pet gradova u kojima su 30. avgusta, istovremeno sa republičkim održani i lokalni izbori, jedino u Kotoru vlast nije formirana. Razloga ima više, najbitniji je taj što je predsjednik prethodnog saziva kotorske Skupštine Jovo Suđić prvu sjednicu novoizabranog saziva, zakazao što je najkasnije moguće, za utorak, 20. oktobra, na čijem će dnevnom redu biti verifikacija mandata odbornicima i izbor novog predsjednika lokalnog parlamenta. Očekuje se da će funkciju predsjednika kotorskog parlamenta zauzeti Dejan Vukšić, nosilac izborne liste „Za budućnost Kotora“, dok će  u fotelju predsjednika Opštine ponovo sjesti Vladimir Jokić lider kotorskih Demokrata.

Novu skupštinsku većinu u Kotoru čine Demokrate sa osvojenih 9 odborničkih mjesta, Koalicija „Za budućnost Kotora“ ima 7, GP URA i Socijalisti Crne Gore sa po jednim odborničkim mandatom, ukupno 18  od 33 odbornička mjesta kotorskog parlamenta. Iako u rukama imaju komotnu većinu za nesmetano upravljanje drevnim gradom, partije pobjedničke koalicije mjesec i po dana od završetka izbora, nisu postigle dogovor na koji način će formirati buduću vlast. Do potpisivanja koalicionog sporazuma o raspodjeli mandata u skladu sa izraženom voljom birača nije došlo uprkos jasnoj političkoj snazi članica buduće vladajuće koalicije. Tri političke grupacije  korenspondiraju platformama i sporazumima koje šalju jedni drugima, prepunim traktata iz političke teorije i prakse primjerenim pravljenju vlade neke veće države a ne lokalne samouprave u kojoj se zna čiji je izborni program koliku podršku građana dobio.

Iz URA su insistirali na prihvatanju njihovih uslova iz Platforme za Kotor koju su 3. septembra dostavili ostalim strankama. Pored načelnih stavova o depolitizaciji lokalne uprave, u tački 5 se navodi  da izborni rezultat ne može biti presudan za izbor kandidata za ključne gradske funkcije. Preporučuje se nešto kao ekspertska gradska vlast.

﮼Izbor ljudi na partijske funkcije (predsjednik Opštine, predsjednik Skupštine, dva potpredsjednika i glavni administrator) po mogućnosti – ne prema izbornim kvotama već prema profesionlanom ugledu, uz isključiv uslov stručnosti i dokazanom radnom stažu ne kraćem od 10 godina u struci…“ pisalo je u Patformi.   Navedena norma o radnom stažu od najmanje 10 godina  u javnosti je tumačena kao prepreka povratku Vladimira Jokića u fotelju prvog čovjeka Kotora, iz koje je smijenjen političkim pevratom DPS-a uz pomoć odbornice SDP Brune Lončarević.  Iz pokreta URA su, nakon negodovanja budućih partnera, ubrzo odustali od propisivanja godina radnog staža za ključne gradske funkcije, ali ne i od otklona od podjele funkcija prema izbornim rezultatima.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ MARTINOVIĆ: SPORNA PRESUDA NOVINARU – ISTRAŽIVAČU: Žrtva zarobljenog pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Mogu sa žaljenjem da konstatujem da je i ova presuda slikovit primjer odnosa sada već odlazeće vlasti prema nezavisnim novinarima“, kaže Nikola Marković, predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare

 

Samo dan nakon što je prošlog četvrtka u podgoričkom Višem sudu istraživački novinar Jovo Martinović osuđen na godinu zatvora zbog navodnog posredovanja u švercu narkotika, stigle su nove negativne reakcije Evropske Komisije (EK). Očekivane, budući da se Crnoj Gori godinama ukazuje da nema napretka u slobodi izražavanja.

Upravo na te negativne ocjene podsjetila je Ana Pisonero, portparolka Evropske komsije. „Sloboda izražavanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja Crne Gore Uniji. Novinari bi trebalo da mogu da obavljaju svoje dužnosti profesionalno i bez straha od pravnih posljedica. Vjerujem da znate da smo u posljednjem izvještaju EK, konstatovali da nema napretka u slobodi izražavanja”, kazala je Pisonero. Ona je dodala da EK ne komentariše sudske odluke koje su podložne žalbama, kao što je u ovom slučaju, i izrazila očekivanje da će Martinović imati pošteno suđenje u skladu s međunarodnim i EU standardima.

Kada smo kod standarda, teško da se na osnovu ovakve odluke može zaključiti gdje je granica koja novinarska postupanja dijele od kriminalnih. Zato predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare i glavni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, upitan da za Monitor prokomentariše ovu odluku, ne skriva da je zgrožen činjenicom da je Martinović osuđen samo zato što je radio svoj posao koristeći legitimne novinarske metode.

„Komisija se bavila ovim slučajem u mjeri svojih nadležnosti i, na osnovu dokaza koji su nama dostavljeni, Martinović je žrtva zarobljenog pravosuđa. Iako Komisija nema mandat da se bavi radom sudova već samo istragama, u svoje lično ime mogu da izrazim sumnju da je presuda Jovu Martinoviću politička osveta za njegove brojne istraživačke tekstove“, isti Marković.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo