Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILIVOJE KATNIĆ ODLAZI SA ČELA SDT-a: Čuvar moći

Objavljeno prije

na

Nakon sedam godina na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, Milivoje Katnić će odlukom Tužilačkog savjeta biti poslat u starosnu penziju. Nezavisni posmatrači  su ocjenjivali da Katnić kao tužilac nije bio u službi prava i pravde nego važna karika u odbrani režima Mila Đukanovića. Mnogi tvrde da je njegovo postupanje u slučaju „državni udar“ pomoglo DPS-u da sa partnerima, dobije većinu na izborima 2016. Nakon toga izostaje rad u oblasti visoke korupcije

 

Kada je Milivoje Katnić 2015. godine sjeo u fotelju glavnog specijalnog državnog tužioca, odnosno rukovodioca tada novoformiranog Specijalnog državnog tužilaštva, bilo je očekivanja da će on biti  osvježenje u uspavanoj tužilačkoj organizaciju.  Dio javnosti  je kao znak nade prihvatio hapšenja budvanske kriminalne grupe, okupljene oko visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Zbog toga je na samom početku prilično zanemarivana njegova  epska retorika dok je pričao kako je „pravda krenula“.

Katnićeva pravda se ubrzo pokazala selektivnom. Mnogi tvrde da je njegovo sporno postupanje u slučaju Državni udar pomoglo Demokratskoj partiji socijalista da sa svojim partnerima, dobije potrebnu većinu na izborima 2016. godine i formira Vladu. Nakon toga umnogome izostaje rad u oblasti visoke korupcije, a u centar pažnje dolaze predmeti protiv parlamentarnih partija, koje su formirale najjaču opozicionu koaliciju – Demokratski front.

Verćina  krivičnih prijava razlnih  nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.  NVO sektor i opozicioni poslanici više puta su Specijalno državno tužilaštvo nazivali „batinom“ predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića.

Nakon promjene vlasti 30. avgusta, izgledalo je da je „ pravda“ počeli da se pomjera sa mrtve tačke. Pa je već u septembru potvrđena optužnica protiv Đukanovićevog savjetnika Slavoljuba Miga Stijepovića, dok je protiv poslanika DPS-a Petra Ivanovića pokrenuta istraga. Međutim, nakon što su lideri nove vlasti Katniću dali do znanja da mora da ide sa čela SDT-a, „pravda“ je ponovo stala. Specijalno tužilaštvo počelo je da, kako je više državnih zvaničnika izjavilo, da opstruira nove vlasti.

Nakon što je nova parlamentarna većina više od godinu dana ipak  formirala novi Tužilački savjet, postalo je izvjesno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata, koji je započeo juna 2020. Tužilački savjet je prije par sedmica odredio višu tužiteljku Maju Jovanović za vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Članovi tog tijela zadužili su je da provjeri koliko je tužilaca ispunilo uslove za penziju. Dugo se polemisalo da je jedan od tih tužilaca i Milivoje Katnić, ali on je to više puta demantovao.

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) potvrdio je, pak, navode da Katnić ispunjava uslove za starosnu penziju. Prema podacima, koje je Fond PIO dostavio Sekretarijatu TS-a, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ima  41 godinu i četiri mjeseca staža osiguranja (64 godine i 8 mjeseci života). Time je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, ispunio uslove za odlazak u starosnu penziju.

Tužilački savjet  je za četvrtak u 15 časova – ovaj broj Monitora će tada ići u štmpariju – zakazao  sjednicu na kojoj će na dnevnom redu biti konstatovanje prestanka funkcije tužiocima, koji su ispunili uslove za starosnu penziju. Prema Zakonu o državnom tužilaštvu tužiocima prestaje funkcija kada ispune uslove za starosnu penziju.

Pitanje o odlasku sa funkcije, zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju, prvi je pokrenuo pedstavnik Ministarstva pravde Andrej Milović. Rekao je da ono treba što prije da „dođe na tapet Tužilačkog savjeta“ i zahtijevao je da se konstatovanje prekida funkcije po tom osnovu odmah uvrsti u dnevni red.

Katnić je u dopisu v. d. VDT-a Maji Jovanović ponovio, ono što je više puta iznosio u javnosti, da je ,,cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu isključivo bili njegova smjena”, te da su se tužioci zbog toga, ali i izmjena Zakona o radu, obraćali Ustavnom sudu, koji ni nakon osam mjeseci nije razmatrao inicijativu. Istakao je da ukoliko TS konstatuje prekid njegovog mandata jer je, navodno, ostvario uslove za penziju, onda ,,nepodnošljivo krši propise”, pojašnjavajući da po osnovu beneficiranog radnog staža, koji je stekao, može biti penzionisan samo ukoliko on to želi, a ne po automatizmu.

Ukoliko bi Tužilački savjet izglasao da mu prestane funkcija to bi, tvrdi, bila diskriminacija njega kao tužioca. On je v.d. VDT-a zamolio da njegove navode iz dopisa, a u skladu sa Poslovnikom TS-a, iznese pred članove tog tijela, te da prije odlučivanja o njegovom mandatu zbog sumnje u nepristrastnost – izuzme dva člana Tužilačkog savjeta Sinišu Gazivodu (advokata), protiv kog je njegovo tužilaštvo vodilo istražni postupak, i Steva Muka (Institut Alternativa).

,,Gazivodu i… Steva Muka, koji je prilikom javne rasprave, u vezi s nacrtima tužilačkih zakona, na riječi tada v.d. VDT-a Ivice Stankovića, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isključivo radi moje eliminacije izjavio: ‘Pa šta, ako je i lično, on to zaslužuje zbog toga što se ne odaziva na pozive Skupštine i skupštinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove, govori što je njemu milo’”, obrazložio je Katnić.

Muk se već oglasio ovim povodom i kazao da nema zakonskog osnova da bude izuzet, što će obrazložiti direktno na sjednici Tužilačkog savjeta. Gazivoda nije želio da se izjasni da li će se izuzeti, već je novinaru Monitora kazao da će to učiniti direktno na sjednici i obrazložiti svoju odluku.

Dolazak Milivoja Katnića 2015. godine i formiranje Specijalnog državnog tužilaštva opisivani su kao počeci reforme tužilaštva, kako bi se država na što efikasniji način obračunala sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom. Danas se na odlazak Katnića gleda kao na početak reformi tužilaštva kako bi moglo da se obračuna sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom.

 

Tužilački savjet će prekinuti funkcije za još devet tužilaca

Pored Katnića, na spisku za starosnu penziju nalaze se imena još devet tužilaca. Fond PIO dostavio je i imena još 16 tužilaca kojima se penzija ,,približila”.

Uslove za penziju stekle su tužiteljke Radmila Ćuković, Vesna Jovićević, Suzana Milić, Olivera Ražnatović, Milica Rmandić, i tužioci Milivoje Tomčić, Božidarka Gačević, Hajran Kalač i Feriha Muratović. Iz Fonda su u obavještenju napomenuli da se starosna penzija primakla i tužiteljkama Ljiljani Milić koja će 2. decembra u penziju, dok će tužiteljka Snježana Zejnilagić već 16. oktobra ove godine imati sve uslove za mirovinu.

Tužioci, koji imaju preko 60 godina, ali još ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju shodno članu su Sonja Bošković, Đurđina Nina Ivanović, Ljiljana Lakić, Željko Tomković, Mirko Bulatović, Hasan Lukač, Ljubinka Madžgalj, Nusreta Arapović, Živko Savović, Tatjana Žižić, Vanja Sindić i Luka Martinović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo