Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILIVOJE KATNIĆ ODLAZI SA ČELA SDT-a: Čuvar moći

Objavljeno prije

na

Nakon sedam godina na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, Milivoje Katnić će odlukom Tužilačkog savjeta biti poslat u starosnu penziju. Nezavisni posmatrači  su ocjenjivali da Katnić kao tužilac nije bio u službi prava i pravde nego važna karika u odbrani režima Mila Đukanovića. Mnogi tvrde da je njegovo postupanje u slučaju „državni udar“ pomoglo DPS-u da sa partnerima, dobije većinu na izborima 2016. Nakon toga izostaje rad u oblasti visoke korupcije

 

Kada je Milivoje Katnić 2015. godine sjeo u fotelju glavnog specijalnog državnog tužioca, odnosno rukovodioca tada novoformiranog Specijalnog državnog tužilaštva, bilo je očekivanja da će on biti  osvježenje u uspavanoj tužilačkoj organizaciju.  Dio javnosti  je kao znak nade prihvatio hapšenja budvanske kriminalne grupe, okupljene oko visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Zbog toga je na samom početku prilično zanemarivana njegova  epska retorika dok je pričao kako je „pravda krenula“.

Katnićeva pravda se ubrzo pokazala selektivnom. Mnogi tvrde da je njegovo sporno postupanje u slučaju Državni udar pomoglo Demokratskoj partiji socijalista da sa svojim partnerima, dobije potrebnu većinu na izborima 2016. godine i formira Vladu. Nakon toga umnogome izostaje rad u oblasti visoke korupcije, a u centar pažnje dolaze predmeti protiv parlamentarnih partija, koje su formirale najjaču opozicionu koaliciju – Demokratski front.

Verćina  krivičnih prijava razlnih  nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.  NVO sektor i opozicioni poslanici više puta su Specijalno državno tužilaštvo nazivali „batinom“ predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića.

Nakon promjene vlasti 30. avgusta, izgledalo je da je „ pravda“ počeli da se pomjera sa mrtve tačke. Pa je već u septembru potvrđena optužnica protiv Đukanovićevog savjetnika Slavoljuba Miga Stijepovića, dok je protiv poslanika DPS-a Petra Ivanovića pokrenuta istraga. Međutim, nakon što su lideri nove vlasti Katniću dali do znanja da mora da ide sa čela SDT-a, „pravda“ je ponovo stala. Specijalno tužilaštvo počelo je da, kako je više državnih zvaničnika izjavilo, da opstruira nove vlasti.

Nakon što je nova parlamentarna većina više od godinu dana ipak  formirala novi Tužilački savjet, postalo je izvjesno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata, koji je započeo juna 2020. Tužilački savjet je prije par sedmica odredio višu tužiteljku Maju Jovanović za vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Članovi tog tijela zadužili su je da provjeri koliko je tužilaca ispunilo uslove za penziju. Dugo se polemisalo da je jedan od tih tužilaca i Milivoje Katnić, ali on je to više puta demantovao.

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) potvrdio je, pak, navode da Katnić ispunjava uslove za starosnu penziju. Prema podacima, koje je Fond PIO dostavio Sekretarijatu TS-a, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ima  41 godinu i četiri mjeseca staža osiguranja (64 godine i 8 mjeseci života). Time je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, ispunio uslove za odlazak u starosnu penziju.

Tužilački savjet  je za četvrtak u 15 časova – ovaj broj Monitora će tada ići u štmpariju – zakazao  sjednicu na kojoj će na dnevnom redu biti konstatovanje prestanka funkcije tužiocima, koji su ispunili uslove za starosnu penziju. Prema Zakonu o državnom tužilaštvu tužiocima prestaje funkcija kada ispune uslove za starosnu penziju.

Pitanje o odlasku sa funkcije, zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju, prvi je pokrenuo pedstavnik Ministarstva pravde Andrej Milović. Rekao je da ono treba što prije da „dođe na tapet Tužilačkog savjeta“ i zahtijevao je da se konstatovanje prekida funkcije po tom osnovu odmah uvrsti u dnevni red.

Katnić je u dopisu v. d. VDT-a Maji Jovanović ponovio, ono što je više puta iznosio u javnosti, da je ,,cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu isključivo bili njegova smjena”, te da su se tužioci zbog toga, ali i izmjena Zakona o radu, obraćali Ustavnom sudu, koji ni nakon osam mjeseci nije razmatrao inicijativu. Istakao je da ukoliko TS konstatuje prekid njegovog mandata jer je, navodno, ostvario uslove za penziju, onda ,,nepodnošljivo krši propise”, pojašnjavajući da po osnovu beneficiranog radnog staža, koji je stekao, može biti penzionisan samo ukoliko on to želi, a ne po automatizmu.

Ukoliko bi Tužilački savjet izglasao da mu prestane funkcija to bi, tvrdi, bila diskriminacija njega kao tužioca. On je v.d. VDT-a zamolio da njegove navode iz dopisa, a u skladu sa Poslovnikom TS-a, iznese pred članove tog tijela, te da prije odlučivanja o njegovom mandatu zbog sumnje u nepristrastnost – izuzme dva člana Tužilačkog savjeta Sinišu Gazivodu (advokata), protiv kog je njegovo tužilaštvo vodilo istražni postupak, i Steva Muka (Institut Alternativa).

,,Gazivodu i… Steva Muka, koji je prilikom javne rasprave, u vezi s nacrtima tužilačkih zakona, na riječi tada v.d. VDT-a Ivice Stankovića, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isključivo radi moje eliminacije izjavio: ‘Pa šta, ako je i lično, on to zaslužuje zbog toga što se ne odaziva na pozive Skupštine i skupštinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove, govori što je njemu milo’”, obrazložio je Katnić.

Muk se već oglasio ovim povodom i kazao da nema zakonskog osnova da bude izuzet, što će obrazložiti direktno na sjednici Tužilačkog savjeta. Gazivoda nije želio da se izjasni da li će se izuzeti, već je novinaru Monitora kazao da će to učiniti direktno na sjednici i obrazložiti svoju odluku.

Dolazak Milivoja Katnića 2015. godine i formiranje Specijalnog državnog tužilaštva opisivani su kao počeci reforme tužilaštva, kako bi se država na što efikasniji način obračunala sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom. Danas se na odlazak Katnića gleda kao na početak reformi tužilaštva kako bi moglo da se obračuna sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom.

 

Tužilački savjet će prekinuti funkcije za još devet tužilaca

Pored Katnića, na spisku za starosnu penziju nalaze se imena još devet tužilaca. Fond PIO dostavio je i imena još 16 tužilaca kojima se penzija ,,približila”.

Uslove za penziju stekle su tužiteljke Radmila Ćuković, Vesna Jovićević, Suzana Milić, Olivera Ražnatović, Milica Rmandić, i tužioci Milivoje Tomčić, Božidarka Gačević, Hajran Kalač i Feriha Muratović. Iz Fonda su u obavještenju napomenuli da se starosna penzija primakla i tužiteljkama Ljiljani Milić koja će 2. decembra u penziju, dok će tužiteljka Snježana Zejnilagić već 16. oktobra ove godine imati sve uslove za mirovinu.

Tužioci, koji imaju preko 60 godina, ali još ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju shodno članu su Sonja Bošković, Đurđina Nina Ivanović, Ljiljana Lakić, Željko Tomković, Mirko Bulatović, Hasan Lukač, Ljubinka Madžgalj, Nusreta Arapović, Živko Savović, Tatjana Žižić, Vanja Sindić i Luka Martinović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo