Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILIVOJE KATNIĆ ODLAZI SA ČELA SDT-a: Čuvar moći

Objavljeno prije

na

Nakon sedam godina na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, Milivoje Katnić će odlukom Tužilačkog savjeta biti poslat u starosnu penziju. Nezavisni posmatrači  su ocjenjivali da Katnić kao tužilac nije bio u službi prava i pravde nego važna karika u odbrani režima Mila Đukanovića. Mnogi tvrde da je njegovo postupanje u slučaju „državni udar“ pomoglo DPS-u da sa partnerima, dobije većinu na izborima 2016. Nakon toga izostaje rad u oblasti visoke korupcije

 

Kada je Milivoje Katnić 2015. godine sjeo u fotelju glavnog specijalnog državnog tužioca, odnosno rukovodioca tada novoformiranog Specijalnog državnog tužilaštva, bilo je očekivanja da će on biti  osvježenje u uspavanoj tužilačkoj organizaciju.  Dio javnosti  je kao znak nade prihvatio hapšenja budvanske kriminalne grupe, okupljene oko visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Zbog toga je na samom početku prilično zanemarivana njegova  epska retorika dok je pričao kako je „pravda krenula“.

Katnićeva pravda se ubrzo pokazala selektivnom. Mnogi tvrde da je njegovo sporno postupanje u slučaju Državni udar pomoglo Demokratskoj partiji socijalista da sa svojim partnerima, dobije potrebnu većinu na izborima 2016. godine i formira Vladu. Nakon toga umnogome izostaje rad u oblasti visoke korupcije, a u centar pažnje dolaze predmeti protiv parlamentarnih partija, koje su formirale najjaču opozicionu koaliciju – Demokratski front.

Verćina  krivičnih prijava razlnih  nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.  NVO sektor i opozicioni poslanici više puta su Specijalno državno tužilaštvo nazivali „batinom“ predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića.

Nakon promjene vlasti 30. avgusta, izgledalo je da je „ pravda“ počeli da se pomjera sa mrtve tačke. Pa je već u septembru potvrđena optužnica protiv Đukanovićevog savjetnika Slavoljuba Miga Stijepovića, dok je protiv poslanika DPS-a Petra Ivanovića pokrenuta istraga. Međutim, nakon što su lideri nove vlasti Katniću dali do znanja da mora da ide sa čela SDT-a, „pravda“ je ponovo stala. Specijalno tužilaštvo počelo je da, kako je više državnih zvaničnika izjavilo, da opstruira nove vlasti.

Nakon što je nova parlamentarna većina više od godinu dana ipak  formirala novi Tužilački savjet, postalo je izvjesno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata, koji je započeo juna 2020. Tužilački savjet je prije par sedmica odredio višu tužiteljku Maju Jovanović za vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Članovi tog tijela zadužili su je da provjeri koliko je tužilaca ispunilo uslove za penziju. Dugo se polemisalo da je jedan od tih tužilaca i Milivoje Katnić, ali on je to više puta demantovao.

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) potvrdio je, pak, navode da Katnić ispunjava uslove za starosnu penziju. Prema podacima, koje je Fond PIO dostavio Sekretarijatu TS-a, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ima  41 godinu i četiri mjeseca staža osiguranja (64 godine i 8 mjeseci života). Time je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, ispunio uslove za odlazak u starosnu penziju.

Tužilački savjet  je za četvrtak u 15 časova – ovaj broj Monitora će tada ići u štmpariju – zakazao  sjednicu na kojoj će na dnevnom redu biti konstatovanje prestanka funkcije tužiocima, koji su ispunili uslove za starosnu penziju. Prema Zakonu o državnom tužilaštvu tužiocima prestaje funkcija kada ispune uslove za starosnu penziju.

Pitanje o odlasku sa funkcije, zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju, prvi je pokrenuo pedstavnik Ministarstva pravde Andrej Milović. Rekao je da ono treba što prije da „dođe na tapet Tužilačkog savjeta“ i zahtijevao je da se konstatovanje prekida funkcije po tom osnovu odmah uvrsti u dnevni red.

Katnić je u dopisu v. d. VDT-a Maji Jovanović ponovio, ono što je više puta iznosio u javnosti, da je ,,cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu isključivo bili njegova smjena”, te da su se tužioci zbog toga, ali i izmjena Zakona o radu, obraćali Ustavnom sudu, koji ni nakon osam mjeseci nije razmatrao inicijativu. Istakao je da ukoliko TS konstatuje prekid njegovog mandata jer je, navodno, ostvario uslove za penziju, onda ,,nepodnošljivo krši propise”, pojašnjavajući da po osnovu beneficiranog radnog staža, koji je stekao, može biti penzionisan samo ukoliko on to želi, a ne po automatizmu.

Ukoliko bi Tužilački savjet izglasao da mu prestane funkcija to bi, tvrdi, bila diskriminacija njega kao tužioca. On je v.d. VDT-a zamolio da njegove navode iz dopisa, a u skladu sa Poslovnikom TS-a, iznese pred članove tog tijela, te da prije odlučivanja o njegovom mandatu zbog sumnje u nepristrastnost – izuzme dva člana Tužilačkog savjeta Sinišu Gazivodu (advokata), protiv kog je njegovo tužilaštvo vodilo istražni postupak, i Steva Muka (Institut Alternativa).

,,Gazivodu i… Steva Muka, koji je prilikom javne rasprave, u vezi s nacrtima tužilačkih zakona, na riječi tada v.d. VDT-a Ivice Stankovića, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isključivo radi moje eliminacije izjavio: ‘Pa šta, ako je i lično, on to zaslužuje zbog toga što se ne odaziva na pozive Skupštine i skupštinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove, govori što je njemu milo’”, obrazložio je Katnić.

Muk se već oglasio ovim povodom i kazao da nema zakonskog osnova da bude izuzet, što će obrazložiti direktno na sjednici Tužilačkog savjeta. Gazivoda nije želio da se izjasni da li će se izuzeti, već je novinaru Monitora kazao da će to učiniti direktno na sjednici i obrazložiti svoju odluku.

Dolazak Milivoja Katnića 2015. godine i formiranje Specijalnog državnog tužilaštva opisivani su kao počeci reforme tužilaštva, kako bi se država na što efikasniji način obračunala sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom. Danas se na odlazak Katnića gleda kao na početak reformi tužilaštva kako bi moglo da se obračuna sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom.

 

Tužilački savjet će prekinuti funkcije za još devet tužilaca

Pored Katnića, na spisku za starosnu penziju nalaze se imena još devet tužilaca. Fond PIO dostavio je i imena još 16 tužilaca kojima se penzija ,,približila”.

Uslove za penziju stekle su tužiteljke Radmila Ćuković, Vesna Jovićević, Suzana Milić, Olivera Ražnatović, Milica Rmandić, i tužioci Milivoje Tomčić, Božidarka Gačević, Hajran Kalač i Feriha Muratović. Iz Fonda su u obavještenju napomenuli da se starosna penzija primakla i tužiteljkama Ljiljani Milić koja će 2. decembra u penziju, dok će tužiteljka Snježana Zejnilagić već 16. oktobra ove godine imati sve uslove za mirovinu.

Tužioci, koji imaju preko 60 godina, ali još ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju shodno članu su Sonja Bošković, Đurđina Nina Ivanović, Ljiljana Lakić, Željko Tomković, Mirko Bulatović, Hasan Lukač, Ljubinka Madžgalj, Nusreta Arapović, Živko Savović, Tatjana Žižić, Vanja Sindić i Luka Martinović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje  

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, odgovorio je premijer na poslaničko pitanje o detaljima sumnjivog posla kupovine novog studentskog doma od Tomislava Čelebića. Monitor otkriva kako su nadležni „čistili“ urađeno nakon poništenja spornog ugovora

 

Krajem protekle sedmice u Skupštini se, na premijerskom satu, raspravljalo i o Studentskom domu u Donjoj Gorici. Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur uputila je premijeru Milojku Spajiću pitanja: ,,Objasnite javnosti situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici, od firme Čelebić, kako bi se preuredio u Studentski dom. Da li su postojale analize o potrebama studenata, zašto je odabrana ova lokacija koja je daleko od našeg najvećeg univerziteta, državnog, te koiiko je studenata iskazalo zainteresovanost za dom na ovom mjestu? Da li je predviđena izgradnja menze u ovom domu za koji bi država trebala da izdvoji 6,4 miliona eura i koliko bi to koštalo?”

Premijer Spajić je odgovorio i naveo ono o čemu je Monitor već pisao –  da je u julu raspisan tender na koji se javila samo jedna firma Čelebić City i da je prihvaćena njena ponuda od 6,3 miliona eura. Naveo je i da je 21. oktobra ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović potpisala ugovor o kupovini objekta. Nedelju dana nakon potpisivanja ugovora dobijaju negativno mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa o ovom poslu, a ministarka 5. oktobra raskida ugovor.

Premijer nije rekao da je postupak nezakont te da je mimo zakonske procedure Ministarstvo prosvjete uz saglasnost Vlade prihvatilo duplo veću cijenu koju je ponudila kompanije Čelebić City od one propisane tenderom koja je iznosila 2,9 miliona. Kao i da je sami objekat opterećen brojnim hipotekama.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STADIONI, VLAST, NAVIJAČI: Mržnja iznad zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Primjera iz sudske prakse u kojima se sankcioniše govor mržnje i nacionalistički ispadi na stadionima – nema. Blage sankcije uglavnom snose klubovi, a pojedinci koji prave nerede i šire govor mržnje su još uvijek izvan zakona. Monitorovi sagovornici iz Berana kažu da će se i posljednji incidenti, tokom utakmice Berane Lovćen,  završiti na prekršajnim prijavama

 

Rukometni derbi između Berana i Lovćena u nedjelju u Beranama tri puta je prekidan. Igrače sa Cetinja  navijači su gađali raznim predmetima, čak i staklenim flašama. U finišu utakmice, pojedinci su iz publike pokušali da uđu u teren i obračunaju se sa igračima Lovćena.

U navijačkoj koreografiji nijesu izostale ni baklje, kao ni klicanje Kosovo-  Srbija, Draži Mihailoviću. Igračima sa Cetinja je skandirano ustaše.

Sem štete u sportskoj sali, utakmica je završena bez povrijeđenih. Lovćen je pobijedio, a nakon gostovanja predsjednik ovog rukometnog kluba Vido Đakonović, istakao je da su čelnici Rukometnog kluba Berane bili korektni, ali da su derbi apsolutno pokvarili navijači tog kluba.

Beranska navijačka grupa Streetboys, baš na ovoj utakmici proslavila je jubilej – 30 godina postojanja. Grupa je osnovana 1994. kao navijači FK Berana. Na sajtu Balkanski navijači, naveli su svoje principe: ,,Princip slobode, jednakosti i zajedništva kao sredstvo protiv siromaštva, korupcije, nepravde i zaborava a specifičnim mentalitetom, rasnom i etničkom raznolikošću…”.

Iako Steetboysi, kako tvrde upućeni u beranske prilike, jesu etnički raznoliki, na utakmicama, pa i na ovoj posljednjoj u Beranama, ne ponašaju se tako. Nijedan od proklamovanovih  principa nije bio vidan ni na posljednjem derbiju.  Dio medija je optužio prije svega Andriju Mandića i njegove prosrpske partije da stoje iza ovog incidenta samo desetak dana prije lokalnih izbora u ovom gradu.

Sličan incident Streetboysi su napravili u oktobru 2017. u Ulcinju. Tada su na fudbalskoj utakmici FK Berane sa Otrant Olimpit klicali Ratku Mladiću, te skandirali Srbiji i klicalii –  ,,ubij Hrvata da Šiptar nema brata”. Privedeno je 15 navijača FK Berana. Sudija ih je nakon saslušanja pustio da se brane sa slobode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 


Boris Raonić
, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo