Povežite se sa nama

FOKUS

PRESVLAČENJE VLASTI: Dojadi ova distanca

Objavljeno prije

na

Dok URA pokušava da obezbijedi priželjkivanu većinu (49 poslanika) za projekat manjinske vlade, a potencijalni partneri kalkulišu sa izjašnjenjem, oponenti nove vlade su na terenu. Manjinske partije hoće u manjinsku vladu. DPS je spreman da Dritanovu vladu podrži. Neki vele – bezuslovno. Kao biva, dojadila im ova distanca, koronska. Uskoro se očekuje i skidanje maski

 

Nove vlade još nema, a ka’ će ne znamo. Konsultacije za formiranje manjinske/tehničke/evropske vlade pod vodstvom lidera GP URA Dritana Abazovića traju. Tenzije rastu. I proljeće je na pragu.

Dok politički lideri kalkulišu i pregovaraju, javnost nagađa ko bi tu vladu činio, ko bi je glasovima u parlamentu podržao, šta bi joj bili eventualni zadaci i koliko bi sve to trajalo prije raspisivanja narednih izbora.

U novoj vladi, ukoliko bude formirana, biće 16–18 resora, izjavio je neki dan za TV Vijesti potpredsjednik GP URA Filip Adžić objašnjavajući kako je sa „potencijalnim partnerima postignut konsenzus o nekim programskim ciljevima”. I da se razgovaralo i o kadrovskim rješenjima. Mada u Crnoj Gori još ne možete naći tog junaka koji će potvrditi da je neko s njim ozbiljno razgovarao o kakvom imenovanju.

Do javnosti su do sada doprla četiri proklamovana zadatka buduće (?) vlade. Možda ne baš po ovom redu prioriteta: potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, popis stanovništva, pregovori o pristupanju Otvorenom Balkanu i priprema vanrednih izbora.

O svemu tome ni unutar „malih” partija i koalicija nema zajedničkog stava. One veće su, mahom, na suprotnim polovima. Jedni insistiraju da se popis održi, drugi su čvrsto protiv. Temeljni ugovor (ni)je problem, zavisno od konačnog sadržaja tog dokumenta. Tu se zaboravlja da se o tome pita i treća strana, SPC. Jasan stav o srpsko-albansko-makedonskom projektu Otvoreni Balkan nemaju ni oni koji ga podržavaju kao navodni dio paketa EU integracija, a ni oni koji u njemu prepoznaju obrise velike Srbije.

Tu priču dodatno je zakomplikovao Gabrijel Eskobar, američki izaslanik za Zapadni Balkan, objašnjavajući u Senatu SAD kako strategija administracije Džozefa Bajdena na Balkanu počiva na tri stuba: EU integaracije, NATO i regionalne integracije „zbog čega podržavaju incijativu Otvoreni Balkan”. Ako se još sjetimo da je Eskobar krajem prošle godine poručio da „ukoliko u inicijativi Otvoreni Balkan nije svih šest zapadnobalkanskih država – ona neće uspjeti”, zbog čega je, kako je rekao, važno „da ove tri zemlje koje pokreću inicijativu budu veoma otvorene i da blisko razgovaraju sa druga tri partnera koja su skeptična”, jasno je šta aktuelna administracija u Vašingtonu očekuje od ovdašnjih političara. A kako će oni na taj „izazov” odgovoriti, vidjećemo.

Izgleda kako je organizovanje prijevremenih izbora najopipljivija međusobna poveznica onih koji pregovaraju o eventualnoj vladi, ali i onih koji se protive formiranju vlade uz podršku DPS-a. Zapravo, u Skupštini samo Demokrate i Marko Milačić (Prava Crna Gora) priželjkuju da nas na vanredne izbore odvede vlada Zdravka Krivokapića. Ona, takva kava je, očito nema kapaciteta da te izbore pripremi na valjan način (makar malo bolje od prethodnih). Ali se, zato, premijer i njemu odani ministri, kao što smo vidjeli u minulih petnaestak dana, ne libe od zloupotrebe moći koja ne pripada vladi u tehničkom mandatu. To nije uporedivo čak ni sa onim što je uoči primopredaje vlasti radio DPS.

Tako je premijer insistirao da se, suprotno stavu resornog ministra, izmijene vladini propisi kojim se definišu uslovi za dobijanja crnogorskog državljanstva. A ono je preduslov za sticanje biračkog prava. Otud, ostane li ova vlada u mandatu do raspisivanja izbora, dobićemo još jednu nepoznatu – broj glasača.

Dok URA pokušava da obezbijedi priželjkivanu većinu (49 poslanika) za projekat manjinske vlade, a potencijalni partneri kalkulišu sa izjašnjenjem, oponenti nove vlade su na terenu. Sa ovonedjeljnih protesta protiv formiranja nove većine i vlade doskorašnji predsjednik parlamenta Aleksa Bečić poručuje: „Sad je svima jasno, nakon posljednjih izjava i nezadovoljstva članstva pojedinih partija, da je navodna većina od 49 poslanika za novu manjinsku vladu – propala. Pitanje je imaju li više četrdeset jednog, a kamoli 49 poslanika”.

Ovo je, očigledno, upućeno SNP-u. Čelnici te partije su, sva je prilika, zainteresovani da uđu u manjinsku vladu. Pod uslovom da se protiv njih ne okrene članstvo. Tako bi i na političkom tržištu za koje su zainteresovani izašli iz sjenke DF-a i Demokrata. Izvještaji sa terena kažu kako je, za sada, sve to tu negdje pod kontrolom. Ali, objašnjavaju upućeni, može biti i ozbiljnog nezadovoljstva ukoliko ga, preko mreže sveštenika, podstakne SPC. Odnosno, neće ga biti, ukoliko krenu signali prema vjernim masama da se sve to radi „u višem interesu”. Nezvanično, izjašnjavanje partijskog odbora odloženo je – do druge polovine naredne nedjelje.

Patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije nezaobilazni su akteri ove političke igre.  I otud Abazović u beogradskoj Patrijaršiji, „u privatnoj posjeti”. Pa, za njim, redom, svi predstavnici doskorašnje većine.

Aleksa Bečić hrabreći sebe i svoje priziva i odlučniju reakciju SPC-a. Najbrži su se već upecali. Nakon episkopa zabrinutih za očuvanje izborne volje vjernog naroda, sa novim detaljima javio iguman Jefrem Dabanović. Iz manastira Stanjevići kod Budve pravo na jutjub.

„Sa velikom pažnjom i još većim ogorčenjem slušam ovih dana izjave pojedinih poslanika u Skupštini Crne Gore, koji sa bezobzirnom nadmenošću, ali bez stvarnog utemeljenja u volji naroda koji im je povjerio mandat, izjavljuju da će oni preuzeti svu odgovornost za političke odluke. Preveliki je to rizik kojem izlažu ne samo svoje pozicije na političkoj mapi Crne Gore već i produbljuju postojeću polarizaciju”, kaže Dabanović. Pa onda nišani u pravu metu: „Preveliki rizik na sebe preuzimaju predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica koji pružaju podršku novim nosiocima izvršne vlasti, protiv volje većinskog glasačkog tijela”. To je to.

U tom paketu, još interesantnije djeluje disciplinovana uzdržanost čelnika DF-a. Oni, zvanično, pripremaju proteste koje će organizovati bude li izvjesno da će URA, a možda i SNP, praviti manjinsku vladu uz glasačku podršku DPS-a. Međutim, po kuloarima se priča da je profil i intenzitet tih protesta još neizvjestan. On, kažu, umnogome zavisi od dogovora o sudbini funkcionera i članova doskorašnje većine koji su funkcije ili posao u državi i državnim preduzećima dobili po osnovu podjele po dubini. A, novom preraspodjelom vlasti, mogli bi se naći na opozicionoj strani. U pitanju su stotine i hiljade ljudi tako da interesi nijesu mali.

Demokrate – začikuju. „Onemogućili smo ih da u februaru, po brzoj proceduri, izaberu antidemokratsku vladu. To ne mogu sad sprovesti po kratkom naumu”, kaže Aleksa Bečić. Pa od lidera iz DF-a traži da i oni daju doprinos borbi protiv izdaje narodne volje. „Sad je sva moć u rukama potpredsjednika Skupštine Strahinje Bulajića”.

Kome nije jasno šta to znači neka se sjeti budvanskih događaja od prije dvije godine. Tada su Demokrate i DF proceduralnim kreacijama proizvele višemjesečno odlaganje sjednice lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo doći do prekomponovanja vlasti, nakon što se DPS „domogao” jednog odbornika do tada vladajuće većine. O načinu na koji je to urađeno – istraga traje. Uglavnom, lokalna vlast u Budvi promijenjena je u svadbarskom šatoru razapetom pred zgradom SO. Nema sumnje, da će ponekome među Demokratama na um pasti, ako već nije, da bi sličan scenario valjalo ponoviti i u Podgorici. U Budvi se, činilo se, isplatilo. Dok se Marko Carević nije ukazao u punoj veličini. Sad se Demokrate i DF, ponovo, psuju.

Dok iz URA-e najavljuju nove razgovore i sa dosadašnjim koalicionim partnerima, Milan Knežević objašnjava zašto je nemoguć dogovor na Abazovićevoj platformi:   „Kolega Dritan Abazović je odlučio da izvede alhemičarski eksperiment ne bi li ga podržali i DPS i DF, kako bi on sa tri poslanika bio izabran za premijera”, kaže predsjednik DNP. „Teško možemo objasniti našim glasačima i srpskom narodu u Crnoj Gori da treba da budu dio političkog svingeraja u kojem, zajedno sa DPS-om, treba da podržavamo manjinsku vladu Dritana Abazovića i na taj način stvorimo jasan koncept da mi nikada ne možemo biti u vladi, koliko god da dobijemo glasova, ali da će se u vladi naći ljudi koji nijesu izašli na izbore i koji nemaju podršku ni u skupštini stanara.”

Nakon izrečenog, Knežević se, kaže, i dalje nada „da se mi možemo vratiti unutar aktuelne većine, da dođemo do rješenja”. Zvuči – onako, više reda radi. Zasad se zna: manjinske partije hoće u manjinsku vladu. DPS je spreman da Dritanovu vladu podrži. Neki vele – bezuslovno. Kao biva, dojadila im ova distanca, koronska. Uskoro se očekuje i skidanje maski.

 

Poruke Cetinja i strujanja u SDP-u

Početkom nedjelje SO Cetinje dobila je novu predsjednicu. Milena Vujačić je izabrana na prijedlog predstavnika postizborne koalicije SDP i Stare garde LSCG, glasovima Demokrata i URA-e. DPS je, nakon višemjesečnog likovanja o „trijumfu” u Prijestonici, ostao, nokautiran, u opoziciji.

Pokazalo se da Milo Đukanović i Ivan Vuković, njegov partijski zastupnik na Cetinju i predsjednik opštine Podgorica, još nijesu razumjeli aktuelnu poziciju svoje partije: nije važno što si pojedinačno najjači kada niko neće s tobom. Kao što ni skrivanje iza mantre o odbrani suverene Crne Gore, koja će pasti padne li DPS, ne može trajati dovijeka.

Đukanović, Vuković i DPS su precijenili svoju poziciju na Cetinju, računajući da SDP i Stara garda nemaju kud nego s njima. I pod njihovim uslovima. Onda se desilo što se desilo. Uz najavu, po DPS još pogubniju, da bi se slično moglo ponoviti na predstojećim izborima u Podgorici. Pošto bi suverenisti mogli shvatiti da glasajući za DPS unaprijed glasaju za opoziciju. Sad su i zalud popularne priče o izdaji.

Predsjednik SDP Raško Konjević kaže diplomatski da oni na Cetinju nijesu u koaliciji sa Demokratama i URA-om („nemaju nikakav sporazum”), ali mu ne smeta podrška njihovih odbornika. Zato je njegova partijska koleginica Draginja Vuksanović pala u domoljubni zanos: „Belvederu, ima nas koji ćemo se svim srcem i do kraja boriti za crnogorsko Cetinje i belvedersku Crnu Goru. Neka niko ne računa da ću pod ruku zajedno sa onima koji kidišu na Crnu Goru! Ni juče, ni danas, ni nikad”, poručila je na Tviteru. Nazire li se to još jedan razlaz u SDP-u?  Uglavnom, teško je vjerovati da je cetinjski ogranak SDP-a u aktuelni postizborni arnažman ušao na svoju ruku. Mada im sada iz Podgorice poručuju da su malo pretjerali u verbalnom obračunu sa tamošnjim DPS-om. Cetinjska priča nije završena.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTOMCI FUNKCIONERA, STARATELJI KRIMINALA: Igrajte se, djeco

Objavljeno prije

na

Objavio:

Europol je još u junu prošle godine policiji i tužilaštvu dostavio podatke koji sumnjiče policijske službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića da su članovi takozvanog „kavačkog klana“

 

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović rekao je jednom, govoreći o umiješanosti svoje sestre u aferu Telekom, da gluposti dolaze i „sa one strane okeana“. Optužbe su dolazile iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovih bezbjednosnih službi – zapadnog partnera tadašnje i sadašnje vlade.

Čini se da nadležni crnogorski organi reaguju isto i na podatke koje im dostavlja evropska policija – Europol, a odnose na djecu nekada visokih funkcionera bliskih Đukanoviću. Kao „gluposti“ sa zapada. Zato je navodna kriminalna grupa oko sina Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, uhapšena zajedno sa njom tek nakon što su podaci Europola objavljeni na istraživačkom portalu Libertas. Isti slučaj je i sa sinom bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Iako ga je evropska policijska agencija označila kao člana takozvanog „kavačkog klana“, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je te navode i ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela.

„Službenici policije Petar Lazović (32) i Ljubo Milović (32) članovi su kriminalnog klana ’Kavač’. Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije… Aktivni policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović članovi su kavačkog klana, uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju. Takođe, Petar Lazović i Ljubo Milović su bili uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana. U isto vrijeme, Lazović i Milović, u ime kavačkog klana, rade i šverc cigareta. Pretpostavka je da Ljubo Milović posjeduje nepoznati bankovni račun sa iznosom od 48 miliona eura zarađenih upravo švercom kokaina“, ključni su zaključci navedeni u dokumentu Europola u koji je Libertas imao uvid.

Prema najnovijim istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović još u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori i ispita da li postoje elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

„U Specijalnom državnom tužilaštvu povodom podatka koji su u prethodnom periodu dostavljeni od Europola formirani su spisi predmeta u kojima je nakon sprovođenja određenih izviđajnih radnji specijalni tužilac S.Č. donio odluku 20. 1. 2022. godine, da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Nakon medijskih objava koji su objavljeni na portalu „Libertas Press“, glavni specijalni tužilac je naložio da se formira novi predmet i da se preduzmu sve neophodne radnje i mjere radi utvrđivanja da li ima krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“, piše u saopštenju SDT-a.

Milivoje Katnić ih je „ispravio“ svojim reagovanjem. On je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik samo radio svoj posao.

„Ja sam to kontrolisao i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića, jer je postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima koje ima i o svim radnjama pravovremeno je obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela“, kazao je Katnić.

Za direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević „šokantno“ je saznanje da je zamjenik glavnog specijalnog tužioca, Saša Čađenović, odbacio izvještaje Europola o tome da su dva istaknuta policajca saradnici kavačkog kriminalnog klana koji se bavi međunarodnim švercom narkotika.

Ona smatra da objašnjenje njegovog pretpostavljenog, bivšeg GST Milivoja Katnića, da je istraga obustavljena jer je jedan od njih, Petar Lazović, zakonito dejstvovao, kao tajni agent – prikriveni isljednik, nije uvjerljivo, izmedju ostalog i zato što za takvo djelovanje od 2018. do 2022. godine nije bilo pravnog osnova – Ustavni sud je 2018. stavio van snage član 159 stav 1 ZKP, koji je propisivao da državni tužilac može da odredi takve mjere, a novi član je usvojen tek na kraju decembra 2021. godine.

Gorjanc-Prelević smatra da je neobično i da Uprava policije nije bila upoznata sa izvještajem Europola, jer je prema sporazumu Crne Gore o saradnji sa tom organizacijom EU iz 2014, koji je dostupan na sajtu Vlade, upravo Odsjek Uprave policije za medjunarodnu saradnju nacionalna kontakt tačka za komunikaciju sa Europolom. Ovaj odsjek je ranije bio u MUP-u, a od marta 2021. godine je u Upravi policije.

“Naravno, mora se istražiti mogućnost da su i Katnić i Čađenović korumpirani, da su spriječili istragu da bi pomogli policajcima Lazoviću i Miloviću i kriminalnom klanu. Ako je predsjednica Vrhovnog suda pod sumnjom da je saradnica klana, zašto to ne bi mogli da budu i VDT, GST, SDT i ko zna ko sve još”, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Ona sumnja da bi došlo do hapšenja Vesne Medenice i da bismo ikad saznali o čemu je EUROPOL još u julu prošle godine obavijestio crnogorske tužioce i policiju da nije istraživački portal Libertas objavio izvještaje evropske policije. A pitanje je, kaže, i o čemu je sve još Europol obavijestio Crnu Goru. Nada se da je GST Novović do sada tražio da pročita sve te izvještaje, da ga ne bi obavještavao Libertas.

“Najveće pitanje je da li postojeći tužioci i policija imaju kapaciteta da iznesu sve te neophodne istrage u Crnoj Gori. Trebalo bi hitno tražiti ekspertsku podršku i Europola, a i eksperata Evropske Unije za pravosudje. To bi moglo da pokaže i da su stvarne i borba protiv korupcije i želja za pridruživanjem toj Uniji”, rekla je Gorjanc Prelević.

U dokumentu Europola navode se još neki bivši i sadašnji policijski funkcioneri. Navode da crnogorski istražni organi treba da identifikuju i ostale spomenute službenike policije pod šifrovanim imenima ‘Tigar, Aco, Slobodan i Ranko’, jer su svi imali specifičnu ulogu kada je riječ o zaštiti pripadnika „kavačkog klana“ i otkrivanju osjetljivih operativnih podataka. ‘Tigar’ je osoba koja je od Zvicera primila, kao poklon, ilegalno oružje, a bio je i korisnik blindiranih automobila koje su, najvjerovatnije, kupili pripadnici klana Kavač, takođe, na poklon. Tvrde da je Milović bio u jakim „privatnim i poslovnim“ vezama sa direktorom policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem. Lazović je, navodi se, Zviceru prosljeđivao informacije koje je dobijao od policijskog službenika Mićka Žižića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Međutim, iz Europola navode da nema dokaza o umiješanosti ovih policajaca u kriminalne radnje.

Iz Uprave policije saopštili su da prvi put čuju za materijale koje je objavio Libertas. Takođe navode da će sprovesti detaljnu istragu povodom ovih navoda i obavijestiti javnost. Više nezvaničnih izvora Monitora saopštilo je da istražni organi još nijesu došli do Lazovića i Milovića, a Uprava policije je saopštila da prema izvještajima sa graničnih prelaza nema dokaza da su napustili zemlju.

U dokumentu se navodi da je Petar Lazović, u SKY aplikaciji, imao šifru Junior i Komandos. Europol je utvrdio da je on preko te aplikacije razmijenio 14.065 poruka. Ljubo Milović, piše u istom dokumentu, koristio je nadimak Zli poručnik i Oficir i imao je nekoliko kriptovanih telefona sa kojih je razmijenio skoro 100.000 poruka.

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević zakazao je u petak saslušanje premijera Dritana Abazovića, koji je u to vrijeme bio koordinator službi bezbjednosti, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, GST Vladmira Novovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Kaže da je ovo je pokazatelj opšteg rasula u bezbjednosnom sektoru koji je prethodnih godina u potpunosti srastao sa kriminalnim klanovima i postao jači od države.

„Očekujem ekspresnu reakciju i čelnika Uprave policije, i glavnog specijalnog tužioca, a bogami i premijera Dritana Abazovića, jer je on bio u tom periodu koordinator svih službi bezbjednosti pa je potrebno i on da odgovori crnogorskoj javnosti da li je imao uvid u ove transkripte“, rekao je Knežević.

Prema informacijama Monitora, u prepiskama na kriptovanoj aplikaciji SKY pominju se još neki funkcioneri i njihova djeca, čiju su zaštitu uživale pojedine kriminalne strukture. Na redu  je Specijalno državno tužilaštvo da pokaže da li ozbiljno shvata informacije partnera. Ili će i ovo tretirati kao „gluposti sa zapada“.

 

Ispitati umiješanost Enisa Bakovića

Europol tvrdi da bi trebalo istražiti i umiješanost bivšeg pomoćnika direktora policije Enisa Bakovića, u vezi sa određenim obavještenjem Interpola i uloge Tamare Zvicer (supruge Radoja Zvicera). Baković tvrdi  da je profesionalno i zakonito obavljao svoju posao, i da se nikako ne može dovesti u vezu sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima i grupama. „Iznenađen sam pominjanjem mog imena, pa čak i u kontekstu „potrebe preispitivanja umiješanosti moje uloge” kako je to u tekstu navedeno. Naravno, na raspolaganju sam nadležnim organima da ispitaju sve navode u vezi sa mojim radom i postupanjem“, kazao je Baković u zjavi Vijestima.

Nakon što su u oktobru prošle godine policijski rukovodioci Aleksandar Bošković i Saša Đurović uhapšeni po nalogu osnovnog državnog tužioca Vukasa Radonjića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, tragovi su vodili do njihovog tadašnjeg nadređenog Bakovića. Katnić je preuzeo slučaj od Radonjiča i SDT je u kratkom roku saslušalo Bakovića i donijelo odluku da nema krivičnog djela. Baković je sin bivšeg crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića.

 

Zoran Lazović – od Kalićeve svadbe do skidanja zabrane Belivuku

Otac Petra Lazovića Zoran bio je do 1. marta 2021. godine, kada je smijenjen, šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije. Zoran Lazović dovođen je u vezu sa odlukom da se Belivuku i Miljkoviće skine zabrana ulaska u Crnu Goru krajem 2020. godine, dok ga je opozicija godinama označavala kao koordinatora kriminalnih struktura bliskih Đukanoviću.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je, povodom izbora Zorana Lazovića za pomoćnika direktora Uprave policije, ocijenila da je to dobra vijest, ali za kriminalne strukture u Crnoj Gori. MANS je 2000. godine objavio snimak na kome je Zoran Lazović gost na svadbi kontroverznog rožajskog biznismena Safeta Kalića. Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore je odbila zahtjev MANS-a za pristup dokumentima koji bi pokazali da li je u to vrijeme visoki funkcioner Agencije Zoran Lazović prisustvovao svadbi po službenoj dužnosti ili u privatnoj režiji.

 

Knežević navodno bio u dosluhu sa kriminalcima tokom protesta na Cetinju

Dok „cure“ prepiske policijskih službenika bliskih Đukanovićem režimu, s druge strane je objavljen snimak Petra Kneževića, pomoćnika direktora Protivterorističke jedinice, bliskog aktuelnom režimu, u kojem govori o svojim vezama sa kriminalcima. On je u razgovoru sa nepoznatom osobom kazao da je na dan cetinjskih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija bio na vezi sa kriminalnim grupama širom Crne Gore, koje su bile spremne da dođu u Prijestonicu. Knežević tvrdi da je snimak montiran kako bi se on diskreditovao i bacila ljaga na intervenciju njegove jedinice na koju je ponosan.

Aktivista za ljudska prava i jedan od čelnika Pokreta „21. maj” Aleksandar Saša Zeković podnio je prijavu protiv Kneževića, nakon što mu je anonimno poslat snimak. On smatra da je ozbiljan propust što se Knežević odmah nije izjasnio o snimcima za koje se tvrdi da je njegov glas na njemu. Kneževiću je, kaže, dozvoljeno da bude van zemlje i da iz medija prati šta se dešava. To mu je moglo omogućiti i da se stalno konsultuje sa advokatom i ostalim starješinama u Upravi policije kako bi definisali u kom pravcu da ide njegova izjava.

„Plašim se da su protekli dani, od određenih struktura, političkih, vjerskih i policijskih, iskorišteni da se obesmisle dalje tužilačke aktivnosti. To bi moglo da vodi i daljoj kompromitaciji policije posebno ako se pojave i snimci koji bi mogli da predstave određene emotivne nastupe visokih starješina Uprave policije i podsjete nas na svojevremeno ponašanje Crvenih beretki u Srbiji“, kaže Zeković za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

43. VLADA: Stari znanci 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve u svemu: stari politički kadrovi koji su zemlju i doveli u decenijsku krizu, anonimusi i kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode. A u parlamentu DPS

 

Konačno su, nakon nekoliko mjeseci pregovora o formiranju manjinske vlade, stigla i imena budućih ministara. I ono malo nade da bi ovaj koncept mogao da izvede Crnu Goru iz političke krize, još se istanjilo. Sve u svemu: tu su stari politički kadrovi, koji su zemlju  doveli u decenijsku krizu, anonimusi, kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode.

Od koncepta ekspertske vlade, koju je ne tako davno zagovarao mandatar i budući premijer Crne Gore Dritan Abazović, nije ostalo ništa. Koliko do juče Krivokapićevoj vladi zamjeralo se, s pravom, da nije ekspertska, već da se u njoj nalaze i politički kadrovi (Abazović), te oni bliski Mitropoliji crnogorsko primorskoj. I sam Krivokapić nazivao ih je „apostolima“. Abazović je sada u vladu uveo partijske šefove i njihove najodanije saradnike. A umjesto crkve, u dubini – DPS. Ključna zamjerka odlazećoj vladi bila je da nije uspjela da demontira  Đukanovićev sistem, te da je previše ličila na DPS. Neki novi ministri ne liče na DPS, oni većinski jesu izaslanici DPS-a. Novoj Vladi će granice djelovanja iz parlamenta određivati  Đukanović. Istovrmeno i predsjednik države.

„Nova vlada zapravo može produbiti krizu, jer ona leži na iskrivljavanju demokratskih načela. Došli smo u poziciju da ne smijemo reći da je vlada primarno onog ko joj daje podršku, a ne ko je vodi. Dakle, nešto što je udžbenička definicija političkih odnosa”, prokomentarisao je novu manjinsku vladu Srđan Perić, član pokreta Preokret. „Da ovom prilikom ne ulazimo u analizu šta je bila početna namjera, ali mi smo došli do procesa formiranja vlade, koji ukazuje da je primarna bila politička kalkulacija”, zaključio je.

Nakon skoro dva mjeseca od kada je dobio mandat da sastavi vladu, Abazović je ove sedmice i zvanično predložio strukturu i sastav izvršne vlasti, o kojoj će se, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, izjasniti poslanici na sjednici Skupštine na Cetinju. Vlada će, najavljeno je,  imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.  I tokom dvomjesečnih pregovora oko toga ko će u manjinsku vladu, jasno je bilo da se ključni pregovori vode oko funkcija. Očito, na kraju, broj ministarskih mjesta povećan je, kako bi se što više pregovarača uguralo u vladu. Do sada nijedna vlada nije imala četiri ministra bez portfelja.

Trn u oku javnosti prethodne, Krivokapićeve vlade, bila je koncentracija moći u rukama ministarke Vesne Bratić koja je pokrivala prosvjetu, nauku, obrazovanje i sport. Abazovićeva Vesna Bratić je Raško Konjević, predsjednik SDP-a. Konjević će, planirano je, pokrivati ministarstvo odbrane, biće i potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, ranije je najavljeno da će biti i koordinator svih službi bezbjednosti. U Konjevićevim rukama, na taj način, biće koncentrisana poprilična moć. Osim što je SDP bilo višedecenijski koalicioni partner DPS-u, a Konjević više puta i ministar u DPS-ovim vladama, ostalo je upamćeno da je u vrijeme građanskih protesta 2016. godine, kada je Đukanović ugušio proteste, primijenjujući nedozvoljenu policijsku silu i torturu, Konjević bio ministar policije. Abazović mu sada daje kontrolu nad bezbjednosnim sistemom.

Konjević nije jedini stari kadar iz Đukanovićevog vremena u novoj manjinskoj vladi. Tu su i kadrovi manjiskih partija koje su decenijama bile koalicioni partneri Đukanoviću. Tako će potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija u Abazovićevoj vladi biti Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke. Šta ga je preporučilo u Vladu koju će nadzirati DPS, jasno je, ali ne i zašto mu je dato mjesto ministra kapitalnih investicija. Ibrahimović je po struci inžinjer metalurgije, a radni vijek proveo je u skupštini, od odbora do odbora. Njegovo mjesto u Krivokapićevoj vladi pokrivao je Mladen Bojanić, dokazani ekonomski stručnjak. Očekivalo se da bi on, ali i još neki od stručnih kadrova iz Krivokapićeve vlade mogli ostati u novoj, 43. vladi. Od toga ništa. Nema ni ministra policije Sergeja Sekulovića, ministra inostranih poslova Đorđa Radulovića.

Nije jasno ni zašto je Sekulovićevo mjesto, čijim se dosadašnjim rezultatima Abazović javno više puta hvalio, pripalo  potpredsjedniku URA-e Filipu Adžiću. Adžić je završio studije na Fakultetu za turizam. Dosadašnje iskustvo u bezbjednosnom sektoru mu je tek kratka pozicija savjetnika Abazovića za unutrašnju politiku, bezbjednost i borbu protiv korupcije. Istovremeno, rijetki iz prethodne vlade koji je ušao u ovu je državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić. Iako se hvalio rezultatima tog sektora, Abazović ni njega nije ostavio u bezbjednosnom sektoru. Miljanić će biti ministar bez portfelja.

Osim Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke, u Vladu ušao je generalni sekretar Bošnjačke stranke Admir Adrović, do sada praktično nepoznat javnosti. On će voditi ministarstvo rada i socijalnog staranja. Iz redova manjinskih partija koje su decenijama bile u koaliciji sa DPS-om ministarstko mjesto dobio je i Maraš Dukaj iz Albanske alternative. On će biti ministar javne uprave. Dukaj je dugo pokrivao poziciju u Ministarstvu prosvjete u DPS vladama. Tu je i Adrijan Vuksanović, lider HGI, još jedne partije iz spektra vječnih koalicionih partnera DPS. Njemu je pripalo da bude ministar bez portfelja. Vuksanović je u vrijeme DPS-a pokrivao mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za evropske integracije i bio konstantno prezadovoljan rezultatima DPS vlade na tom polju. Tu je i Fatmir Đeka iz Albanske koalicije, odnosno Demokratske partije. Đeka, protiv koga se treutno vodi istraga zbog kupovine glasova u Ulcinju, biće ministar za ljudska i manjinska prava.

Popriličan broj ministarstava u manjinskoj vladi pokrivaće kadrovi vezani za Socijalističku narodnu partiju. Lider SNP Vladimir Joković biće ministar poljoprivrede. Ministarstvo prosvjete takođe je pripalo SNP-u, vodiće ga Miomir Vojinović, predsjednik kluba odbornika SNP-a u Bijelom Polju. Profesor je ruskog jezika. Ministarstvo pravde takođe je u rukama kadrova SNP-a, a njega će voditi advokat Marko Kovač. Vasilije Lalošević, dugogodišnji poslanik SNP-a, biće ministar sporta, a Dragoslav Šćekić, bivši predsjednik opštine Berane, ministar zdravlja.

Zbog koncentracije SNP-ovih kadrova u novoj vladi, lider SD Damir Šehović rekao je da neće glasati za novu vladu. On je kazao da Crnoj Gori ne treba „novi eksperiment koji će biti pod kontrolom Socijalističke narodne partije koja se ne odriče nasljeđa Slobodana Miloševića”. Ima mjesta za kritiku, da ne dolazi od Šehovića. Njegov SD je bio stožer Đukanovićevog sistema, a njegovi ministri nizali korupcionaške afere.

Među rijetkima koji su od avgusta pokazali rezultate, a koji će biti ministar u manjinskoj vladi je Aleksandar Damjanović, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina. On će voditi ministarstvo finansija. Ministarstvo spoljnih poslova pripašće počasnom predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću. Krivokapiću se može pripisati dugogodišnje koaliranje sa DPS-om, ali mu je pripalo mjesto koje je možda najmanje sporno po kompetencijama, kada je u pitanju kadrovanje u novoj vladi.

Ostale funckije pripale su URA-i. Jovana Marović vodiće ministartsvo evropskih poslova i biti potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju. Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće Ana Novaković Đurović, a minnistar ekonomije Goran Đurović, vlansik kompanije Cerovo.

Dvije pozicije pripale su kadrovima koji se ne vezuju za političke partije. Ministarstvo kulture i medija vodiće Maša Vlaović, trenutno zaposlena u Centru za savremenu umjetnost. Ona je, međutim, predavačica na Đukanovićevom privatnom univerzitetu Donja Gorica. Ministarka nauke i tehnološkog razvoja biće Biljana Šćepanović,  predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Osim SD-a, za vladu neće glasati Demokrate a na sjednicu na kojoj će se birati vlada ne dolaze ni poslanici Ujedinjene i Prave Crne Gore, te Demokratskog fronta. Iz Pokreta za promjene Televiziji Vijesti saopšteno je da će toj sjednici prisustvovati oni njihovi poslanici koji za to iskažu interesovanje.

Poslanik DF-a Slaven Radunović saopštio je da poslanici tog saveza neće prisustvovati sjednici, jer je ona, kako tvrdi, sazvana na nelegalan i nelegitiman način.

Demokrate su najavile i krivične prijave protiv 46 poslanika koji su zakazali sjednicu parlamenta na kojoj se glasa o izboru nove vlade, a najavili su i da će osporavati sve odluke nove vlade. Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Boganović poručio je da  neće prisustvovati „zavjereničkom skupu grupe pučista“, kao i da će prijedloge 43. Vlade Crne Gore smatrati nelegalnim i nelegitimnim.

Novu vladu će u parlamentu, opet su ponovili, podržati DPS. Iz te partije saopšteno je da očekuju da će rukovoditi pojedinim skupštinskim odborima i biti spremni za „pomoć po dubini”.

Uz njihovu „pomoć”, pored starih imena u novoj vladi, jasno je koliko je klimavo Abazovićevo obećanje da će nova vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo