Povežite se sa nama

Izdvojeno

EGZOTIČNE ŽIVOTINJE I MI: Cirkus u Divljem zapadu

Objavljeno prije

na

Priča o mladunčetu lava u Budvi svake sedmice otkriva novine o tretmanu divljih životinja u Crnoj Gori. Sada znamo da su tu – krokodili, aligatori, tigrovi, lavovi, nilski konji, majmuni. I da se malo ko drži zakona

 

Slučaj mladunčeta lava u Budvi pokrenuo je širu priču o životinjama koje se nelegalno uvoze i izvoze iz Crne Gore. Protekle sedmice Miljan Miličković, vlasnik NVO Prihvatilišta za oporavak životinja u selu Blizna, u Piperima, na konferenciji za medije saopštio je frapantne podatke o divljim životinjama.

On tvrdi da Crna Gora ne popisuje na način kako to rade države u regionu, te da postoji mnogo rijetkih vrsta za koje javnost i ne zna: ,,Zovu nas često i nude nam krokodile, aligatore, majmune, tigrove, lavove i mnoge druge životinje. To znači da u Crnoj Gori one postoje, da li se krijumčare ili su legalno tu, to ne znam. Ali su na teritoriji naše zemlje. Do skoro su se pojedine zaštićene vrste životinja kupovale u pet-šopovima, niko o tome ne vodi računa”.

Miličković se pita i zašto se niko ne pozabavi životinjama koje su mučene na šetalištima u Budvi i Sutomoru za vrijeme Ijetnje sezone: ,,Kad uzmu majmuna i slikaju se sa njim na 40 stepeni, kao i sa zmijama”.

Tvrdi i da je prije nekoliko godina italijanski cirkus ostavio 30 životinja u Crnoj Gori. Većina tih životnja je uginula: ,,Saznali smo da je u dvorištu jedne kuće bio sahranjen nilski konj”.

Miličković ističe da država nije dopustila da te životnje smjesti u svoje prihvatilište.

On kritikuje nadležne jer su mladunče lava smjestili u azil za pse na Koniku umjesto u njegovo prihvatilište, koje je napravio od državnog novca: ,,To je divlja mačka, pa je sigurno istraumirana jer sluša po čitav dan lavež pasa”.

Na imanju od 150.000 kvadrata Miličković drži 300 životinja, tvrdi da je sve po evropskim propisima i da su to potvrdile i državne komisije.

Iako se, kako kaže, duže od 16 godina bavi spašavanjem životinja jer institucije nemaju rješenje za taj problem, sada su institucije riješile da dodatno opstruiraju njegov rad. Naime, negoduje na namjeru Agencije za zaštitu životne sredine da potroši više od tri miliona eura državnog novca kako bi izgradila CITES centar sa zoološkim vrtom u Beranama, a tvrdi da za to nema potrebe jer prostor već postoji – na njegovom imanju.

Ubrzo su odgovorili iz Agencije saopštavajući da nijesu tačni navodi Miličkovića da je imanje na kojem se nalaze životinje adekvatno za dalje angažovanje, kao ni da je u posjedu svih pojedinačnih dozvola za životinje koje se nalaze u prihvatilištu.

Istakli su da je njegov ZOO park jedno od mjesta u kojem se krši zakon. Iz Agencije su naveli da su 13. januara 2022. njihovi predstavnici i glavni ekološki inspektor posjetili imanje Miličkovića. ,,Cilj posjete je bio obilazak tog lokaliteta, iniciran saznanjem putem medija da se na imanju, pored mnogobrojnih drugih životinjskih jedinki, nalazi i kengur (valabi). Kengur i pojedine druge životinje na imanju Miličkovića, ne nalaze se na spisku životinja za koje je Agencija izdala dozvole. Egzotične zmije, kengur i mnoge druge, što je potvrdila i Ekološka inspekcija svojim nalazom, nemaju izvozno-uvoznu dozvolu ili dozvolu o porijeklu”.

Agencija je u martu 2020. na Miličkovićevom imanju odobrila „držanje jedinki divljih vrsta životinja u zatočeništvu” i to mrkog medvjeda, evropskog vuka, pet jelena lopatara, po dva muflona, kune zlatice, crvene lisice, činčile, evropske crvene vjeverice, dvogrbe kamile, sove, labuda, tri američke crvene vjeverice, lamu, osam emua, četiri afrička noja, gavrana. Na spisku su i crvenouhe južnoameričke kornjače, žutouhe kornjače, papagaji, rakun, evroazijski jazavac, sibirske i kanadske vjeverice, kao i fazani. Iz Agencije ističu da su na imanju zatečene i životinje za koje ova institucija nije izdala dozvolu.

,,Meni ljudi donesu životinju, ja uzmem broj, ime i prezime i to je sve što mogu da proslijedim inspekciji. Ne znam da li je neko tu životinju nabavio legalno, ali prihvatim da pomognem svakoj. Država treba da se bavi pitanjem kako je neka životinja uvezena, ja sa tim zaista nemam ništa”, izjavio je Miličković.

Iz Agencije su kazali i da su dali samo privremenu dozvolu za držanje životinja koje su registrovali. Konstatovali su i da Miličković ne poštuje obaveze i bliže uslove držanja i uzgoja zaštićenih životinja.

Potvrdili su da je Miličković ponudio svoje imanje za boravak mladunčeta lava. Iz Agencije kažu da ,,držanje divljih vrsta životinja iziskuje uslove koji su precizirani, kako nacionalnom, tako i relevantnom međunarodnom legistlativom, i na osnovu kojih su ponuđena rješenja ocijenjena kao neadekvatna. Kako navedeno ‘prihvatilište’ posluje u sivoj zoni i dokazano krši pojedine zakonske odredbe, lav se nije mogao smjestiti u istom”.

Reagovali su i iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) optužujući Miličkovića da je svojevremeno mimo zakona preuzeo od jedne porodice mečiće i držao ih zbog sopstvene finansijske koristi od naplate ulaznica na njegovom imanju. ,,Miličković je omogućio svim zainteresovanim građanima da posmatraju, maze, igraju se i hrane mečiće o čemu svjedoče brojne fotografije na društvenim mrežama koje smo gledali mjesecima sve do trenutka kada su mu mečići oduzeti. Masovno i intenzivno ostvarivanje kontakata između ljudi i medvjeda razlog je zbog kojeg oni nikada neće dobiti šansu sa povratak u prirodu”, navode iz CZIP-a.

Miličković optužuje ovu organizaciju i ornitologa Darka Saveljića za hajku prema njemu. On ih je i tužio za povredu časti u ugleda. IZ CZIP-a navode da je Osnovni i Viši sud odbacio ove optužbe, te da je utvrdio da se tek nakon 12 godina nelegalnog držanja divljih životinja obratio zahtjevom za izdavanje dozvole, koju u konačnom nije ni dobio; da su tuženi (CZIP i Darko Saveljić) u medijima navodili istinu o nelegalnom držanju divljih životinja, a što je i sam tuženi potvrdio kada je kazao da je njegova greška što u početku nije čitao zakon; da mu je u ranijim komunikacijama sa inspekcijom  već skrenuta pažnja da nakon što se životinja oporavi ima obavezu da je pusti; da dva mrka medvjeda nije pustio jer su ih građani obilazili i sa njima se slikali…

Iz Agencije su odbacili da su selektivni u Miličkovićevom slučaju. Navode da su ekološkoj inspekciji uputili dopis sa spiskom od oko 60 držalaca životinja koje imaju u evidenciji, da postoje indicije da Miličkovićev slučaj kršenja odredbi izdatog rješenja nije izolovan.

Ove sedmice Miličković je razgovarao sa predstavnicima Agencije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Medijima je kazao da je tražio dozvolu za prihvatilište, odgajalište i zoološki vrt.

Iz Agencije su obećeali da će alarmantno stanje sa životinjama u Crnoj Gori da se riješi i to u najkraćem periodu. Bilo bi vrijeme.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo