Povežite se sa nama

Izdvojeno

EGZOTIČNE ŽIVOTINJE I MI: Cirkus u Divljem zapadu

Objavljeno prije

na

Priča o mladunčetu lava u Budvi svake sedmice otkriva novine o tretmanu divljih životinja u Crnoj Gori. Sada znamo da su tu – krokodili, aligatori, tigrovi, lavovi, nilski konji, majmuni. I da se malo ko drži zakona

 

Slučaj mladunčeta lava u Budvi pokrenuo je širu priču o životinjama koje se nelegalno uvoze i izvoze iz Crne Gore. Protekle sedmice Miljan Miličković, vlasnik NVO Prihvatilišta za oporavak životinja u selu Blizna, u Piperima, na konferenciji za medije saopštio je frapantne podatke o divljim životinjama.

On tvrdi da Crna Gora ne popisuje na način kako to rade države u regionu, te da postoji mnogo rijetkih vrsta za koje javnost i ne zna: ,,Zovu nas često i nude nam krokodile, aligatore, majmune, tigrove, lavove i mnoge druge životinje. To znači da u Crnoj Gori one postoje, da li se krijumčare ili su legalno tu, to ne znam. Ali su na teritoriji naše zemlje. Do skoro su se pojedine zaštićene vrste životinja kupovale u pet-šopovima, niko o tome ne vodi računa”.

Miličković se pita i zašto se niko ne pozabavi životinjama koje su mučene na šetalištima u Budvi i Sutomoru za vrijeme Ijetnje sezone: ,,Kad uzmu majmuna i slikaju se sa njim na 40 stepeni, kao i sa zmijama”.

Tvrdi i da je prije nekoliko godina italijanski cirkus ostavio 30 životinja u Crnoj Gori. Većina tih životnja je uginula: ,,Saznali smo da je u dvorištu jedne kuće bio sahranjen nilski konj”.

Miličković ističe da država nije dopustila da te životnje smjesti u svoje prihvatilište.

On kritikuje nadležne jer su mladunče lava smjestili u azil za pse na Koniku umjesto u njegovo prihvatilište, koje je napravio od državnog novca: ,,To je divlja mačka, pa je sigurno istraumirana jer sluša po čitav dan lavež pasa”.

Na imanju od 150.000 kvadrata Miličković drži 300 životinja, tvrdi da je sve po evropskim propisima i da su to potvrdile i državne komisije.

Iako se, kako kaže, duže od 16 godina bavi spašavanjem životinja jer institucije nemaju rješenje za taj problem, sada su institucije riješile da dodatno opstruiraju njegov rad. Naime, negoduje na namjeru Agencije za zaštitu životne sredine da potroši više od tri miliona eura državnog novca kako bi izgradila CITES centar sa zoološkim vrtom u Beranama, a tvrdi da za to nema potrebe jer prostor već postoji – na njegovom imanju.

Ubrzo su odgovorili iz Agencije saopštavajući da nijesu tačni navodi Miličkovića da je imanje na kojem se nalaze životinje adekvatno za dalje angažovanje, kao ni da je u posjedu svih pojedinačnih dozvola za životinje koje se nalaze u prihvatilištu.

Istakli su da je njegov ZOO park jedno od mjesta u kojem se krši zakon. Iz Agencije su naveli da su 13. januara 2022. njihovi predstavnici i glavni ekološki inspektor posjetili imanje Miličkovića. ,,Cilj posjete je bio obilazak tog lokaliteta, iniciran saznanjem putem medija da se na imanju, pored mnogobrojnih drugih životinjskih jedinki, nalazi i kengur (valabi). Kengur i pojedine druge životinje na imanju Miličkovića, ne nalaze se na spisku životinja za koje je Agencija izdala dozvole. Egzotične zmije, kengur i mnoge druge, što je potvrdila i Ekološka inspekcija svojim nalazom, nemaju izvozno-uvoznu dozvolu ili dozvolu o porijeklu”.

Agencija je u martu 2020. na Miličkovićevom imanju odobrila „držanje jedinki divljih vrsta životinja u zatočeništvu” i to mrkog medvjeda, evropskog vuka, pet jelena lopatara, po dva muflona, kune zlatice, crvene lisice, činčile, evropske crvene vjeverice, dvogrbe kamile, sove, labuda, tri američke crvene vjeverice, lamu, osam emua, četiri afrička noja, gavrana. Na spisku su i crvenouhe južnoameričke kornjače, žutouhe kornjače, papagaji, rakun, evroazijski jazavac, sibirske i kanadske vjeverice, kao i fazani. Iz Agencije ističu da su na imanju zatečene i životinje za koje ova institucija nije izdala dozvolu.

,,Meni ljudi donesu životinju, ja uzmem broj, ime i prezime i to je sve što mogu da proslijedim inspekciji. Ne znam da li je neko tu životinju nabavio legalno, ali prihvatim da pomognem svakoj. Država treba da se bavi pitanjem kako je neka životinja uvezena, ja sa tim zaista nemam ništa”, izjavio je Miličković.

Iz Agencije su kazali i da su dali samo privremenu dozvolu za držanje životinja koje su registrovali. Konstatovali su i da Miličković ne poštuje obaveze i bliže uslove držanja i uzgoja zaštićenih životinja.

Potvrdili su da je Miličković ponudio svoje imanje za boravak mladunčeta lava. Iz Agencije kažu da ,,držanje divljih vrsta životinja iziskuje uslove koji su precizirani, kako nacionalnom, tako i relevantnom međunarodnom legistlativom, i na osnovu kojih su ponuđena rješenja ocijenjena kao neadekvatna. Kako navedeno ‘prihvatilište’ posluje u sivoj zoni i dokazano krši pojedine zakonske odredbe, lav se nije mogao smjestiti u istom”.

Reagovali su i iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) optužujući Miličkovića da je svojevremeno mimo zakona preuzeo od jedne porodice mečiće i držao ih zbog sopstvene finansijske koristi od naplate ulaznica na njegovom imanju. ,,Miličković je omogućio svim zainteresovanim građanima da posmatraju, maze, igraju se i hrane mečiće o čemu svjedoče brojne fotografije na društvenim mrežama koje smo gledali mjesecima sve do trenutka kada su mu mečići oduzeti. Masovno i intenzivno ostvarivanje kontakata između ljudi i medvjeda razlog je zbog kojeg oni nikada neće dobiti šansu sa povratak u prirodu”, navode iz CZIP-a.

Miličković optužuje ovu organizaciju i ornitologa Darka Saveljića za hajku prema njemu. On ih je i tužio za povredu časti u ugleda. IZ CZIP-a navode da je Osnovni i Viši sud odbacio ove optužbe, te da je utvrdio da se tek nakon 12 godina nelegalnog držanja divljih životinja obratio zahtjevom za izdavanje dozvole, koju u konačnom nije ni dobio; da su tuženi (CZIP i Darko Saveljić) u medijima navodili istinu o nelegalnom držanju divljih životinja, a što je i sam tuženi potvrdio kada je kazao da je njegova greška što u početku nije čitao zakon; da mu je u ranijim komunikacijama sa inspekcijom  već skrenuta pažnja da nakon što se životinja oporavi ima obavezu da je pusti; da dva mrka medvjeda nije pustio jer su ih građani obilazili i sa njima se slikali…

Iz Agencije su odbacili da su selektivni u Miličkovićevom slučaju. Navode da su ekološkoj inspekciji uputili dopis sa spiskom od oko 60 držalaca životinja koje imaju u evidenciji, da postoje indicije da Miličkovićev slučaj kršenja odredbi izdatog rješenja nije izolovan.

Ove sedmice Miličković je razgovarao sa predstavnicima Agencije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Medijima je kazao da je tražio dozvolu za prihvatilište, odgajalište i zoološki vrt.

Iz Agencije su obećeali da će alarmantno stanje sa životinjama u Crnoj Gori da se riješi i to u najkraćem periodu. Bilo bi vrijeme.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo