Povežite se sa nama

OKO NAS

LOKALNI IZBORI U BERANAMA: Preigravanja i prestrojavanja

Objavljeno prije

na

Ne dođe li do odlaganja izbora koji su zakazani za 27. Mart, DPS će, vrlo vjerovatno, ostati pojedinačno najjača i najbrojnija partija, ali je teško očekivati da će baš u Beranama naći partnere neophodne za povratak na vlast. Jednako, nije nemoguće da će se i neki od dosadašnjih činilaca loklanih vlasti preseliti u opozicione redove

 

Mjesec pred redovne lokalne izbore u Beranama, ukoliko ne dođe do njihovog odlaganja i održavanja zajedno sa preostalih dvanaest opština u maju ili početkom juna, izvjesno je jedino da se Demokratska partija socijalista u ovom gradu teško može  vratiti na vlast, ali i vrlo neizvjesno kako će izgledati ta vlast i ko će je sve činiti.

Predsjednik države Milo Đukanović je, poštujući rokove, zakazao lokalne izbore u Beranama i Ulcinju za 27. mart. Na istoj sjednici na kojoj je oborena Vlada Zdravka Krivokapića, na inicijativu DPS i URA-e došlo je do usvajanja Izmjena i dopuna zakona o lokalnoj saamoupravi sa ciljem objedinjavanja izbora u četrnaest opština, i već je bilo izvjesno da će izbori u ove dvije opštine biti odloženi.

Na dan kada je ozvaničeno da DPS na Cetinju ide u opoziciju poslije šesnaest godina, Đukanović je, međutim, Skupštini vratio Predlog izmjena i dopuna zakona o lokalnoj samoupravi na ponovno odlučivanje. Pošto, poručuo je, nije siguran u njegovu ustavnost. Sada se očekuje prvo redovno zasijedanje državnog parlamenta, a DPS i URA traže  ponovno izglasavanje istog Predloga, čemu se protivi jedino Demokratska Crna Gora. Ostaje da se vidi kada će predsjedavajući Skupštine, Strahinja Bulajić (DF), prihvatiti da tu tačku stavi na dnevni red.

U iščekivanju hoće, neće, odnosno,  biće, neće biti, u Beranama se ipak lagano zahuktavaju partijske aktivnosti u susret lokalnim izborima.

Poslije izbornih uspjeha iz 2014. i 2018. godine, izgleda da Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija neće nastupiti zajedno. Iz Opštinskog odbora SNP, koja je kičma vlasti u Beranama, kazali su da bi do nedjelje trebalo da se zna kako će izgledati njihova izborna lista i ko će biti nosilac.

”Trenutno obilazimo sve mjesne odbore i obavljamo konsultacije. U nedjelju bi trebalo da se održi sjednica Opštinskog odbora, i tada ćemo znati i kako će izgledati naša lista i ko će biti nosilac”, kazao je predsjednik OO SNP Tihomir Bogavac.

SNP tradicionalno ima najjači odbor u Beranama. Taj odbor broji stotinu pedeset članova, a ta partija, prema nekim procjenama,  u ovom gradu ima između četiri i četiri i po hiljade glasača. Tako je makar bilo do skora, prije potpisivanja Memoranduma o saradnji sa URA-om i manjinskim partijama. Nakon najava da bi mogli ući u manjinsku vladu, SNP se suočila sa nezadovoljstvom dijela svojih članova u odborima na sjeveru države. Da li će se ta dešavanja odraziti na jačinu te stranke u Beranama, znaće se brzo.

U Novoj srpskoj demokratiji Andrije Mandića već znaju da će nastupiti u koaliciji pod nazivom Za budućnost Berana, ali su naglasili da su još u pregovorima oko toga ko će sve biti u toj koaliciji. Prema pouzdanim informacijama nosilac te liste biće funkcioner NSD Vuko Todorović, koji je sada na poziciji direktora JP Vodovod.

Iz NSD nezvanično se saznaje da u kolaiciju sa njima mogu samo oni koji private da nosilac liste bude Todorović. Tu već nije ostavljen prostor za eventualni razgovor sa Socijalističkom narodnom partijom, čiji su nosioci lista do sada bili predsjednici opštine, a NSD sada insistira da budući predsjednik opštine bude iz njihovih redova (najvjerovatnije Todorović).

Još uvijek se ne zna da li će Demokratska narodna partija (DNP) nastupiti samostalno ili u koaliciji Za budućnost Berana. Nezvanično, oni su u preliminarnim razgovorima iskazali poprilične apetite za funkcionerske pozicije nakon eventualne pobjede, što je za NSD bilo neprihvatljivo.

Neprihvatljivi su, izgleda, bili i zahtjevi Opštinskog odbora Pokreta za promjene, pa se ne zna ni da li će ta partija biti u ovoj koaliciji.  Neizvjesno je i kako će nastupiti Ujedinjena Crna Gora koja ima svoj odbor u ovom gradu.

U opštinskom odboru DPS su kazali da još uvijek nisu pristupili aktivnostima oko pripreme liste. ”Pretpostavljam da ćemo to raditi u samom finišu. Nekako su nas preokupirala dešavanja na državnom nivou. Još ne znamo da li može biti odlaganja lokalnih izbora”, kazala je predsjednica OO DPS Berane dr Lidija Kljajić.

Ni beranske Demokrate još se nisu oglašavale povodom predstojećih izbora i toga ko bi mogao biti nosilac njihove liste. Objasnili su samo da će odluku o tome donijeti centrala stranke, u konsultacijama sa lokalnim odborom u Beranama.

Za učešće na izborima interesovanje i najave ranije su iskazali iz stranke koju osnivaju ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović. Kćerke premijera Krivokapića su od početka protesta protiv najave manjinske vlade boravile više puta u Beranama i organizovale sastanke sa potencijalnim članovima novog  pokreta. Njima je bliska Prava Crna Gora i lokalno rukovodstvo te stranke.

Sasvim je izvjesno da neko od trideset i pet odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu u Beranama pokušati da uzmu i neke građanske liste, čije je formiranje ranije najavljivano.

Iz Opštinske izborne komisije (OIK), Monitoru je pred odlazak ovog broja u štampu  zvanično rečeno da su rokovi za predaju lista počeli da teku, ali da do sada nijedna partija niti koalicija to nije učinila.

SNP i NSD, odnosno DF,  na lokalnim izborima 2014, kada su pobijedili DPS, nastupali su zajedno u koaliciji pod nazivom Zdravo Berane. Ista koalicija, potpomognuta Demokratama, sačuvala je vlast i nakon lokalnih izbora 2018.  godine. Sada je sasvim izvjesno da su priče o varnicama u toj koaliciji, o kojima je Monitor pisao prije nešto više od dva mjeseca, kada su zbog nedolaska nekih odbornika, u dva navrata odlagane važne sjednice lokalnog parlamenta, bile tačne.

Na lokalnoj političkoj sceni u Beranama u toku su predizborna preigravanja i prestrojavanja.

Teško je očekivati da će dešavanja na državnom nivou i izbor novog lokalnog rukovodstva podići posrnuli DPS u Beranama. Ta partija će, vrlo vjerovatno, ostati pojedinačno najjača i najbrojnija, ali je teško očekivati da će baš u Beranama naći partnere neophodne za povratak na vlast.

Isto tako nije nemoguće da će neki od dosadašnjih činilaca vlasti i koalicije Zdravo Berane uskočiti sami sebi u stomak, i preseliti se u opozicione redove. Ako ne bude odlaganja izbora, i to će se znati krajem marta.

                                                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo