Povežite se sa nama

OKO NAS

LOKALNI IZBORI U BERANAMA: Preigravanja i prestrojavanja

Objavljeno prije

na

Ne dođe li do odlaganja izbora koji su zakazani za 27. Mart, DPS će, vrlo vjerovatno, ostati pojedinačno najjača i najbrojnija partija, ali je teško očekivati da će baš u Beranama naći partnere neophodne za povratak na vlast. Jednako, nije nemoguće da će se i neki od dosadašnjih činilaca loklanih vlasti preseliti u opozicione redove

 

Mjesec pred redovne lokalne izbore u Beranama, ukoliko ne dođe do njihovog odlaganja i održavanja zajedno sa preostalih dvanaest opština u maju ili početkom juna, izvjesno je jedino da se Demokratska partija socijalista u ovom gradu teško može  vratiti na vlast, ali i vrlo neizvjesno kako će izgledati ta vlast i ko će je sve činiti.

Predsjednik države Milo Đukanović je, poštujući rokove, zakazao lokalne izbore u Beranama i Ulcinju za 27. mart. Na istoj sjednici na kojoj je oborena Vlada Zdravka Krivokapića, na inicijativu DPS i URA-e došlo je do usvajanja Izmjena i dopuna zakona o lokalnoj saamoupravi sa ciljem objedinjavanja izbora u četrnaest opština, i već je bilo izvjesno da će izbori u ove dvije opštine biti odloženi.

Na dan kada je ozvaničeno da DPS na Cetinju ide u opoziciju poslije šesnaest godina, Đukanović je, međutim, Skupštini vratio Predlog izmjena i dopuna zakona o lokalnoj samoupravi na ponovno odlučivanje. Pošto, poručuo je, nije siguran u njegovu ustavnost. Sada se očekuje prvo redovno zasijedanje državnog parlamenta, a DPS i URA traže  ponovno izglasavanje istog Predloga, čemu se protivi jedino Demokratska Crna Gora. Ostaje da se vidi kada će predsjedavajući Skupštine, Strahinja Bulajić (DF), prihvatiti da tu tačku stavi na dnevni red.

U iščekivanju hoće, neće, odnosno,  biće, neće biti, u Beranama se ipak lagano zahuktavaju partijske aktivnosti u susret lokalnim izborima.

Poslije izbornih uspjeha iz 2014. i 2018. godine, izgleda da Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija neće nastupiti zajedno. Iz Opštinskog odbora SNP, koja je kičma vlasti u Beranama, kazali su da bi do nedjelje trebalo da se zna kako će izgledati njihova izborna lista i ko će biti nosilac.

”Trenutno obilazimo sve mjesne odbore i obavljamo konsultacije. U nedjelju bi trebalo da se održi sjednica Opštinskog odbora, i tada ćemo znati i kako će izgledati naša lista i ko će biti nosilac”, kazao je predsjednik OO SNP Tihomir Bogavac.

SNP tradicionalno ima najjači odbor u Beranama. Taj odbor broji stotinu pedeset članova, a ta partija, prema nekim procjenama,  u ovom gradu ima između četiri i četiri i po hiljade glasača. Tako je makar bilo do skora, prije potpisivanja Memoranduma o saradnji sa URA-om i manjinskim partijama. Nakon najava da bi mogli ući u manjinsku vladu, SNP se suočila sa nezadovoljstvom dijela svojih članova u odborima na sjeveru države. Da li će se ta dešavanja odraziti na jačinu te stranke u Beranama, znaće se brzo.

U Novoj srpskoj demokratiji Andrije Mandića već znaju da će nastupiti u koaliciji pod nazivom Za budućnost Berana, ali su naglasili da su još u pregovorima oko toga ko će sve biti u toj koaliciji. Prema pouzdanim informacijama nosilac te liste biće funkcioner NSD Vuko Todorović, koji je sada na poziciji direktora JP Vodovod.

Iz NSD nezvanično se saznaje da u kolaiciju sa njima mogu samo oni koji private da nosilac liste bude Todorović. Tu već nije ostavljen prostor za eventualni razgovor sa Socijalističkom narodnom partijom, čiji su nosioci lista do sada bili predsjednici opštine, a NSD sada insistira da budući predsjednik opštine bude iz njihovih redova (najvjerovatnije Todorović).

Još uvijek se ne zna da li će Demokratska narodna partija (DNP) nastupiti samostalno ili u koaliciji Za budućnost Berana. Nezvanično, oni su u preliminarnim razgovorima iskazali poprilične apetite za funkcionerske pozicije nakon eventualne pobjede, što je za NSD bilo neprihvatljivo.

Neprihvatljivi su, izgleda, bili i zahtjevi Opštinskog odbora Pokreta za promjene, pa se ne zna ni da li će ta partija biti u ovoj koaliciji.  Neizvjesno je i kako će nastupiti Ujedinjena Crna Gora koja ima svoj odbor u ovom gradu.

U opštinskom odboru DPS su kazali da još uvijek nisu pristupili aktivnostima oko pripreme liste. ”Pretpostavljam da ćemo to raditi u samom finišu. Nekako su nas preokupirala dešavanja na državnom nivou. Još ne znamo da li može biti odlaganja lokalnih izbora”, kazala je predsjednica OO DPS Berane dr Lidija Kljajić.

Ni beranske Demokrate još se nisu oglašavale povodom predstojećih izbora i toga ko bi mogao biti nosilac njihove liste. Objasnili su samo da će odluku o tome donijeti centrala stranke, u konsultacijama sa lokalnim odborom u Beranama.

Za učešće na izborima interesovanje i najave ranije su iskazali iz stranke koju osnivaju ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović. Kćerke premijera Krivokapića su od početka protesta protiv najave manjinske vlade boravile više puta u Beranama i organizovale sastanke sa potencijalnim članovima novog  pokreta. Njima je bliska Prava Crna Gora i lokalno rukovodstvo te stranke.

Sasvim je izvjesno da neko od trideset i pet odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu u Beranama pokušati da uzmu i neke građanske liste, čije je formiranje ranije najavljivano.

Iz Opštinske izborne komisije (OIK), Monitoru je pred odlazak ovog broja u štampu  zvanično rečeno da su rokovi za predaju lista počeli da teku, ali da do sada nijedna partija niti koalicija to nije učinila.

SNP i NSD, odnosno DF,  na lokalnim izborima 2014, kada su pobijedili DPS, nastupali su zajedno u koaliciji pod nazivom Zdravo Berane. Ista koalicija, potpomognuta Demokratama, sačuvala je vlast i nakon lokalnih izbora 2018.  godine. Sada je sasvim izvjesno da su priče o varnicama u toj koaliciji, o kojima je Monitor pisao prije nešto više od dva mjeseca, kada su zbog nedolaska nekih odbornika, u dva navrata odlagane važne sjednice lokalnog parlamenta, bile tačne.

Na lokalnoj političkoj sceni u Beranama u toku su predizborna preigravanja i prestrojavanja.

Teško je očekivati da će dešavanja na državnom nivou i izbor novog lokalnog rukovodstva podići posrnuli DPS u Beranama. Ta partija će, vrlo vjerovatno, ostati pojedinačno najjača i najbrojnija, ali je teško očekivati da će baš u Beranama naći partnere neophodne za povratak na vlast.

Isto tako nije nemoguće da će neki od dosadašnjih činilaca vlasti i koalicije Zdravo Berane uskočiti sami sebi u stomak, i preseliti se u opozicione redove. Ako ne bude odlaganja izbora, i to će se znati krajem marta.

                                                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo