Povežite se sa nama

OKO NAS

LOKALNI IZBORI U BERANAMA: Preigravanja i prestrojavanja

Objavljeno prije

na

Ne dođe li do odlaganja izbora koji su zakazani za 27. Mart, DPS će, vrlo vjerovatno, ostati pojedinačno najjača i najbrojnija partija, ali je teško očekivati da će baš u Beranama naći partnere neophodne za povratak na vlast. Jednako, nije nemoguće da će se i neki od dosadašnjih činilaca loklanih vlasti preseliti u opozicione redove

 

Mjesec pred redovne lokalne izbore u Beranama, ukoliko ne dođe do njihovog odlaganja i održavanja zajedno sa preostalih dvanaest opština u maju ili početkom juna, izvjesno je jedino da se Demokratska partija socijalista u ovom gradu teško može  vratiti na vlast, ali i vrlo neizvjesno kako će izgledati ta vlast i ko će je sve činiti.

Predsjednik države Milo Đukanović je, poštujući rokove, zakazao lokalne izbore u Beranama i Ulcinju za 27. mart. Na istoj sjednici na kojoj je oborena Vlada Zdravka Krivokapića, na inicijativu DPS i URA-e došlo je do usvajanja Izmjena i dopuna zakona o lokalnoj saamoupravi sa ciljem objedinjavanja izbora u četrnaest opština, i već je bilo izvjesno da će izbori u ove dvije opštine biti odloženi.

Na dan kada je ozvaničeno da DPS na Cetinju ide u opoziciju poslije šesnaest godina, Đukanović je, međutim, Skupštini vratio Predlog izmjena i dopuna zakona o lokalnoj samoupravi na ponovno odlučivanje. Pošto, poručuo je, nije siguran u njegovu ustavnost. Sada se očekuje prvo redovno zasijedanje državnog parlamenta, a DPS i URA traže  ponovno izglasavanje istog Predloga, čemu se protivi jedino Demokratska Crna Gora. Ostaje da se vidi kada će predsjedavajući Skupštine, Strahinja Bulajić (DF), prihvatiti da tu tačku stavi na dnevni red.

U iščekivanju hoće, neće, odnosno,  biće, neće biti, u Beranama se ipak lagano zahuktavaju partijske aktivnosti u susret lokalnim izborima.

Poslije izbornih uspjeha iz 2014. i 2018. godine, izgleda da Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija neće nastupiti zajedno. Iz Opštinskog odbora SNP, koja je kičma vlasti u Beranama, kazali su da bi do nedjelje trebalo da se zna kako će izgledati njihova izborna lista i ko će biti nosilac.

”Trenutno obilazimo sve mjesne odbore i obavljamo konsultacije. U nedjelju bi trebalo da se održi sjednica Opštinskog odbora, i tada ćemo znati i kako će izgledati naša lista i ko će biti nosilac”, kazao je predsjednik OO SNP Tihomir Bogavac.

SNP tradicionalno ima najjači odbor u Beranama. Taj odbor broji stotinu pedeset članova, a ta partija, prema nekim procjenama,  u ovom gradu ima između četiri i četiri i po hiljade glasača. Tako je makar bilo do skora, prije potpisivanja Memoranduma o saradnji sa URA-om i manjinskim partijama. Nakon najava da bi mogli ući u manjinsku vladu, SNP se suočila sa nezadovoljstvom dijela svojih članova u odborima na sjeveru države. Da li će se ta dešavanja odraziti na jačinu te stranke u Beranama, znaće se brzo.

U Novoj srpskoj demokratiji Andrije Mandića već znaju da će nastupiti u koaliciji pod nazivom Za budućnost Berana, ali su naglasili da su još u pregovorima oko toga ko će sve biti u toj koaliciji. Prema pouzdanim informacijama nosilac te liste biće funkcioner NSD Vuko Todorović, koji je sada na poziciji direktora JP Vodovod.

Iz NSD nezvanično se saznaje da u kolaiciju sa njima mogu samo oni koji private da nosilac liste bude Todorović. Tu već nije ostavljen prostor za eventualni razgovor sa Socijalističkom narodnom partijom, čiji su nosioci lista do sada bili predsjednici opštine, a NSD sada insistira da budući predsjednik opštine bude iz njihovih redova (najvjerovatnije Todorović).

Još uvijek se ne zna da li će Demokratska narodna partija (DNP) nastupiti samostalno ili u koaliciji Za budućnost Berana. Nezvanično, oni su u preliminarnim razgovorima iskazali poprilične apetite za funkcionerske pozicije nakon eventualne pobjede, što je za NSD bilo neprihvatljivo.

Neprihvatljivi su, izgleda, bili i zahtjevi Opštinskog odbora Pokreta za promjene, pa se ne zna ni da li će ta partija biti u ovoj koaliciji.  Neizvjesno je i kako će nastupiti Ujedinjena Crna Gora koja ima svoj odbor u ovom gradu.

U opštinskom odboru DPS su kazali da još uvijek nisu pristupili aktivnostima oko pripreme liste. ”Pretpostavljam da ćemo to raditi u samom finišu. Nekako su nas preokupirala dešavanja na državnom nivou. Još ne znamo da li može biti odlaganja lokalnih izbora”, kazala je predsjednica OO DPS Berane dr Lidija Kljajić.

Ni beranske Demokrate još se nisu oglašavale povodom predstojećih izbora i toga ko bi mogao biti nosilac njihove liste. Objasnili su samo da će odluku o tome donijeti centrala stranke, u konsultacijama sa lokalnim odborom u Beranama.

Za učešće na izborima interesovanje i najave ranije su iskazali iz stranke koju osnivaju ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović. Kćerke premijera Krivokapića su od početka protesta protiv najave manjinske vlade boravile više puta u Beranama i organizovale sastanke sa potencijalnim članovima novog  pokreta. Njima je bliska Prava Crna Gora i lokalno rukovodstvo te stranke.

Sasvim je izvjesno da neko od trideset i pet odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu u Beranama pokušati da uzmu i neke građanske liste, čije je formiranje ranije najavljivano.

Iz Opštinske izborne komisije (OIK), Monitoru je pred odlazak ovog broja u štampu  zvanično rečeno da su rokovi za predaju lista počeli da teku, ali da do sada nijedna partija niti koalicija to nije učinila.

SNP i NSD, odnosno DF,  na lokalnim izborima 2014, kada su pobijedili DPS, nastupali su zajedno u koaliciji pod nazivom Zdravo Berane. Ista koalicija, potpomognuta Demokratama, sačuvala je vlast i nakon lokalnih izbora 2018.  godine. Sada je sasvim izvjesno da su priče o varnicama u toj koaliciji, o kojima je Monitor pisao prije nešto više od dva mjeseca, kada su zbog nedolaska nekih odbornika, u dva navrata odlagane važne sjednice lokalnog parlamenta, bile tačne.

Na lokalnoj političkoj sceni u Beranama u toku su predizborna preigravanja i prestrojavanja.

Teško je očekivati da će dešavanja na državnom nivou i izbor novog lokalnog rukovodstva podići posrnuli DPS u Beranama. Ta partija će, vrlo vjerovatno, ostati pojedinačno najjača i najbrojnija, ali je teško očekivati da će baš u Beranama naći partnere neophodne za povratak na vlast.

Isto tako nije nemoguće da će neki od dosadašnjih činilaca vlasti i koalicije Zdravo Berane uskočiti sami sebi u stomak, i preseliti se u opozicione redove. Ako ne bude odlaganja izbora, i to će se znati krajem marta.

                                                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo