Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ I IZBORI: Neizvjestan pobjednik, a neizvjesno i hoće li biti izbora

Objavljeno prije

na

Lokalnih izbora u Ulcinju bi trebalo da se održe za tri sedmice, ali postoji mogućnost da se oni odlože

 

,,Poslije 30 godina Ulcinju je kao vazduh, voda ili hrana potreban novi početak i politička stabilnost. To su preduslovi početka nove ere ekonomskog razvoja u ovoj maloj zajednici”, kaže za Monitor predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA u Ulcinju Omer Bajraktari.

On se nalazi na čelu izborne liste koju uz njegovu stranku čine i Demokratska partija Fatmira Đeke, Albanska alternativa Nika Đeljošaja, te Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.

Ovako široka predizborna koalicija tri građanske i dvije nacionalne albanske stranke nikada se nije desila u Ulcinju od uvođenja višestranačkog sistema.

Đeka kaže da je srećan što je njegova stranka dio ovakve koalicije koja je, kako tvrdi, spremna i kadrovski i organizaciono da preuzme upravljanje tim gradom. Navodi i da se u njoj nalaze dvije najveće albanske partije u Crnoj Gori, koje su potpisnice i Memoranduma o saradnji dijela vladajućih i manjinskih partija na centralnom nivou. Prvi put, Albanska alternativa, čije je sjedište u Tuzima, imaće odbornika u ulcinjskoj skupštini.

,,Mi smo izabrali put pomirenja, izabrali smo da ne budemo konkurenti nego istinski partneri za novi početak u našem gradu. Ujedinili smo nacionalne i građanske partije kako bismo poslali našim građanima/kama snažnu poruku jedinstva”, ističe Bajraktari.

Naziv njihove liste je Za novi početak (Fillim i ri). Bajraktari  kaže da se na taj način želi ukazati na potrebu da Ulcinj konačno uđe u novi razvojni ciklus nakon što više od tri decenije dramatično kaska u razvoju.

Prema gotovo svim ekonomskim pokazateljima, Ulcinj je jedina nerazvijena opština na Primorju, ima najmanju prosječnu zaradu u državi, dok je broj stanovnika za četiri hiljade manji nego prije 30 godina.

Zato i ostale stranke, koje će se takmičiti za povjerenje birača na izborima koji su raspisani za 27. mart, obećavaju da će sve svoje kapacitete uložiti u svestrani razvoj ove opštine.

Kako je saopšteno iz Opštinske izborne komisije, samostalno nastupaju Demokratska Crna Gora, Nova demokratska snaga Forca i Patriotsko-komitski savez, dok će u koaliciji ići Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka, te Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori.

Sve one, sa uglavnom novim licima na izbornim listama, očekuju da bez njihovog učešća neće biti moguće formiranje vlasti u ovoj opštini. I URA i njeni saveznici tvrde da je njihova lista pobjednička. Kao  zamajac za tu želju, posebno ističu  činjenica da je mandatar za sastav buduće crnogorske vlade  čelnik URA-e, Ulcinjanin Dritan Abazović. Njegovim ključnim doprinosom nakon 43 godine vraćena je imovina velikom broju sugrađana u uvali Valdanos, zemljište na Solani je vraćeno u državno vlasništvo, krenule su investicije u razorene hotelske kapacitete, dogovorena je izgradnja sa Republikom Albanijom mosta preko Bojane.

Ulcinjani  su se stalno žalili na  sistematsku zapostavljenost od strane centralnih vlasti. To više nije slučaj. O  tome govori podatak da je, na primjer, u 2021. u kapitalnom budžetu države po glavi stanovnika za Ulcinj bio jedan euro, dok je projekcija da će u ovoj godini to biti preko 160 eura.

„Planova za Ulcinj imamo mnogo. Izvjesno je da je krenulo novo razdoblje za ovaj grad koji do 2030. godine treba, kao nekada, biti centar našeg turizma“, kaže Abazović. „Ova vizija se može realizovati samo ako budemo radili zajedno”.

To tek treba dokazati. Dosadašnje iskustvo je veoma loše. Svjedoči o tome činjenica da ni nakon sedam godina još nije počela realizacija projekta sa KfW bankom, a Vlada Crne Gore je počela da otplaćuje kreditne rate toj njemačkoj finansijskoj instituciji.

Još je možda poraznije da lokalni parlament nije bio u stanju da usvoji običnu tehničku odluku da ubuduće u njemu ne bude 33, već 34 odbornika. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je ranije saopštilo da je broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Ulcinj 20.434. To je za oko 600 više nego na prethodnim lokalnim izborima, kada je taj broj dakle bio nešto ispod 20.000. Po Zakonu o izboru odbornika i poslanika propisano je da se u Skupštini opštine bira 30 odbornika i još po jedan na svakih 5.000 birača.

I to u konstelaciji kada 22 poslanika čine vladajuću koaliciju. Do prije godinu dana bilo ih je čak 30!? U opoziciji su tek URA i SDP, koji imaju ukupno tri odbornika u ulcinjskom parlamentu.

To je otvorena mogućnost da se nekoliko sedmica pred njihovo održavanje ovi izbori odlože!? U skupštinskoj proceduri je Prijedlog Zakona o dopunama zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se zahtjeva da lokalni izbori u 14 opština, uključujući i Podgoricu, budu održani u jednom danu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da ima razumijevanja za inicijative o objedinjavanju datuma lokalnih izbora. ,,Smatram da je to racionalno. Posebno što u ovim mjesecima treba svu pažnju fokusirati prvenstveno na rješenja u vrhu državne politike”, ukazuje on.

U svakom slučaju, turistička sezona je na pragu.  ,,Od te privredne grane ostvaruje se tri četvrtine prihoda u Ulcinju. Od životnog je značaja da se izjašnjavanje obavi krajem marta, vlast što prije konstituiše, kako bi se sa punim kapacitetima moglo raditi na što boljem odvijanju sezone. Građani od toga žive, a izbora će biti“, kaže Ismet Karamanaga. predsjednik Društva prijatelja Starog grada u Ulcinju i poznati turistički radnik

                                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo