Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ I IZBORI: Neizvjestan pobjednik, a neizvjesno i hoće li biti izbora

Objavljeno prije

na

Lokalnih izbora u Ulcinju bi trebalo da se održe za tri sedmice, ali postoji mogućnost da se oni odlože

 

,,Poslije 30 godina Ulcinju je kao vazduh, voda ili hrana potreban novi početak i politička stabilnost. To su preduslovi početka nove ere ekonomskog razvoja u ovoj maloj zajednici”, kaže za Monitor predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA u Ulcinju Omer Bajraktari.

On se nalazi na čelu izborne liste koju uz njegovu stranku čine i Demokratska partija Fatmira Đeke, Albanska alternativa Nika Đeljošaja, te Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.

Ovako široka predizborna koalicija tri građanske i dvije nacionalne albanske stranke nikada se nije desila u Ulcinju od uvođenja višestranačkog sistema.

Đeka kaže da je srećan što je njegova stranka dio ovakve koalicije koja je, kako tvrdi, spremna i kadrovski i organizaciono da preuzme upravljanje tim gradom. Navodi i da se u njoj nalaze dvije najveće albanske partije u Crnoj Gori, koje su potpisnice i Memoranduma o saradnji dijela vladajućih i manjinskih partija na centralnom nivou. Prvi put, Albanska alternativa, čije je sjedište u Tuzima, imaće odbornika u ulcinjskoj skupštini.

,,Mi smo izabrali put pomirenja, izabrali smo da ne budemo konkurenti nego istinski partneri za novi početak u našem gradu. Ujedinili smo nacionalne i građanske partije kako bismo poslali našim građanima/kama snažnu poruku jedinstva”, ističe Bajraktari.

Naziv njihove liste je Za novi početak (Fillim i ri). Bajraktari  kaže da se na taj način želi ukazati na potrebu da Ulcinj konačno uđe u novi razvojni ciklus nakon što više od tri decenije dramatično kaska u razvoju.

Prema gotovo svim ekonomskim pokazateljima, Ulcinj je jedina nerazvijena opština na Primorju, ima najmanju prosječnu zaradu u državi, dok je broj stanovnika za četiri hiljade manji nego prije 30 godina.

Zato i ostale stranke, koje će se takmičiti za povjerenje birača na izborima koji su raspisani za 27. mart, obećavaju da će sve svoje kapacitete uložiti u svestrani razvoj ove opštine.

Kako je saopšteno iz Opštinske izborne komisije, samostalno nastupaju Demokratska Crna Gora, Nova demokratska snaga Forca i Patriotsko-komitski savez, dok će u koaliciji ići Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka, te Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori.

Sve one, sa uglavnom novim licima na izbornim listama, očekuju da bez njihovog učešća neće biti moguće formiranje vlasti u ovoj opštini. I URA i njeni saveznici tvrde da je njihova lista pobjednička. Kao  zamajac za tu želju, posebno ističu  činjenica da je mandatar za sastav buduće crnogorske vlade  čelnik URA-e, Ulcinjanin Dritan Abazović. Njegovim ključnim doprinosom nakon 43 godine vraćena je imovina velikom broju sugrađana u uvali Valdanos, zemljište na Solani je vraćeno u državno vlasništvo, krenule su investicije u razorene hotelske kapacitete, dogovorena je izgradnja sa Republikom Albanijom mosta preko Bojane.

Ulcinjani  su se stalno žalili na  sistematsku zapostavljenost od strane centralnih vlasti. To više nije slučaj. O  tome govori podatak da je, na primjer, u 2021. u kapitalnom budžetu države po glavi stanovnika za Ulcinj bio jedan euro, dok je projekcija da će u ovoj godini to biti preko 160 eura.

„Planova za Ulcinj imamo mnogo. Izvjesno je da je krenulo novo razdoblje za ovaj grad koji do 2030. godine treba, kao nekada, biti centar našeg turizma“, kaže Abazović. „Ova vizija se može realizovati samo ako budemo radili zajedno”.

To tek treba dokazati. Dosadašnje iskustvo je veoma loše. Svjedoči o tome činjenica da ni nakon sedam godina još nije počela realizacija projekta sa KfW bankom, a Vlada Crne Gore je počela da otplaćuje kreditne rate toj njemačkoj finansijskoj instituciji.

Još je možda poraznije da lokalni parlament nije bio u stanju da usvoji običnu tehničku odluku da ubuduće u njemu ne bude 33, već 34 odbornika. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je ranije saopštilo da je broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Ulcinj 20.434. To je za oko 600 više nego na prethodnim lokalnim izborima, kada je taj broj dakle bio nešto ispod 20.000. Po Zakonu o izboru odbornika i poslanika propisano je da se u Skupštini opštine bira 30 odbornika i još po jedan na svakih 5.000 birača.

I to u konstelaciji kada 22 poslanika čine vladajuću koaliciju. Do prije godinu dana bilo ih je čak 30!? U opoziciji su tek URA i SDP, koji imaju ukupno tri odbornika u ulcinjskom parlamentu.

To je otvorena mogućnost da se nekoliko sedmica pred njihovo održavanje ovi izbori odlože!? U skupštinskoj proceduri je Prijedlog Zakona o dopunama zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se zahtjeva da lokalni izbori u 14 opština, uključujući i Podgoricu, budu održani u jednom danu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da ima razumijevanja za inicijative o objedinjavanju datuma lokalnih izbora. ,,Smatram da je to racionalno. Posebno što u ovim mjesecima treba svu pažnju fokusirati prvenstveno na rješenja u vrhu državne politike”, ukazuje on.

U svakom slučaju, turistička sezona je na pragu.  ,,Od te privredne grane ostvaruje se tri četvrtine prihoda u Ulcinju. Od životnog je značaja da se izjašnjavanje obavi krajem marta, vlast što prije konstituiše, kako bi se sa punim kapacitetima moglo raditi na što boljem odvijanju sezone. Građani od toga žive, a izbora će biti“, kaže Ismet Karamanaga. predsjednik Društva prijatelja Starog grada u Ulcinju i poznati turistički radnik

                                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo