Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO SE ŠTITE LOVIŠTA NA SJEVERU: Krivolov – unosan biznis

Objavljeno prije

na

Tokom tri i po mjeseca, samo na području kolašinske opštine, ubijene su dvije životinje koje su zaštićene zakonom. Dok u lovačkim društvima tvrde da dobro čuvaju lovišta, ekolozi nastoje da afirmišu ideju o neophodnosti privremenog moratorijuma na lov. I jedni i drugi znaju da je krivolov odavno organizovan i unosan biznis

Policija je, kažu nezvanično u kolašinskom Odjeljenju bezbjednosti (OB), na tragu da otkrije ko je, minulog vikenda, ranio srnu u blizini Međuriječja. Odstrijeljena srna je uprkos tome što su je prolaznici, koji su je našli na magistrali, dovezli do veterinara u Podgorici, uginula. Sredinom novembra u Nacionalnom parku (NP) Biogradska gora ubijen je jelen. Policija je u tom slučaju pokazala efikasnost, pa su počinioci ubrzo otkriveni i procesuirani. Odstrjel te dvije zakonom zaštićene vrste životinja izazavao je pažnju javnosti, ali sagovornici Monitora strahuju da se za mnoge učinke krivolovaca nikad ne sazna.

„Zaista smo maksimalnu pažnju posvetili otkrivanju počinilaca krivolova u NP, i ranije i sada kada je ranjena srna. Na tragu smo da uskoro otkrijemo počinoce u tom slučaju i javnost će ubrzo biti obaviještena o tome”, kažu nezvanično u NP.

Ne kriju da su prilikom identifikacije grupe krivolovaca iz Berana, koji su odstrijelili jelena u NP, imali mnogo opstrukcija. Opstrukcije su, kažu, uglavnom, dio svake istrage koja se odnosi na krivolov. U policiji objašnjavaju da je riječ o organizovanim, iskusnim grupama, koje se na razne načine dovijaju da izbjegnu i lovočuvare i policiju.

Postojeći sistem kontrole lova u Crnoj Gori ne funkcioniše, ocjenjuje novinar Vuk Vujisić za Monitor.  On kaže da je krivolov postao „unosan biznis”.

„Kao novinar istražujem krivolov u Crnoj Gori i moram istaći da se tu radi o organizovanom kriminalu, jer cijela jedna mreža ljudi učestvuje u toj krivičnoj aktivnosti. Ne radi se tu samo o pojedinačnim slučajevima, već je lov zaštićenih vrsta i onog što je zabranjeno postao egzotični unosni biznis. Na nekoliko mjesta u Crnoj Gori možete u restoranima jesti srnetinu ili meso drugih zaštićenih vrsta. Problem je što se na taj oblik očigledno organizovanog  kriminala ovdje, nažalost,  ne gleda kao na nešto strašno, već kao na prekršaj“, kaže on.

Sistem (samo)kontrole u lovačkim društvima, tvrdi Vujisić, takođe, ne postoji. Lovačka društva, pokazalo se, objašnjava on, ne uspijevaju na adekvatan način da zaštite lovišta ni od svojih članova ni od drugih. Među lovcima su često, kaže sagvornik Monitora, „pripadnici službi”. Vujisić ocjenjuje da „strastveni lovci ne mogu adekvatno čuvati lovišta”.

„Mnogi ljudi u Crnoj Gori imaju problem sa grupama lovaca, koje su postale toliko moćne da maltretiraju seljane i stočare. Imaju vrlo često zaštitu policije, jer, po nekom običaju, u svakom društvu ima i pripadnika službi i nekog ko će „čuvati leđa“ ljudima iz tih grupa. Kako ne bismo više gledali ubijene trudne srne, sove, vidre, orlove i ostale zaštićene vrste, mora se uspostaviti novi sistem kontrole lova. To treba da radi država i oni ljudi kojima je zakon preči od lovačke strasti i zarade od tog egzotičnog biznisa”, objašnjava Vujisić.

On upozorava na još jedan problem u lovištima. Uzgajanje divljih svinja i njihovo nekontrolisano razmnožavanje zarad treniranja lovačkih pasa, tvrdi Vujisić, „dovelo je do narušavanja balansa u .prirodi”. Nekontrolisano razmnožavanje divljih svinja, siguran je on, dovodi na teren i brojnije grupe krivolovaca. Vujisić je među onima čiji je stav da bi lov na određeni period trebalo zabraniti.

„Država mora pokazati snagu i volju da se izbori sa tom vrstom organizovanog  kriminala  i negativnom pojavom,  dok još nije kasno. Oni koji su do sada vodili sektor zadužen za lov moraju biti smijenjeni. Rendžerska služba i pojačana kontrola, kao i strože kazne bile bi rješenje, a do  tada bi trebalo na kraći period zaustaviti lov”, zaključuje on.

Međutim, u kolašinskom Lovačkom društvu Rovca tvrde da su rijetki registrovani lovci koji krivolove. Miličko Bulatović, predsjednik tog društva, koje je zaduženo za čuvanje i dijela opštine gdje je nađena ranjena srna, kaže da lovačka društva obavljaju stalan nadzor i kontrolu nad lovištima.

„Bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju, dolazi do neželjenih pojava. Vrlo je bitna saradnja sa policijom i tužilaštvom kada je krivolov u pitanju. Bez njihove pomoći društva su nemoćna da suzbiju krivolov. Sa sigurnošću mogu potvrditi da je krivolov u našim lovištima sveden na najmanju moguću mjeru, ali, svakako, dešavaju se pojedinačni slučajevi. To je naročito evidentno u pograničnim djelovima lovišta”, kaže Bulatović za Monitor.

Lovište Rovca, tvrdi on, ima veliki problem sa lovcima iz susjednih opština – Podgorice, Nikšića i Danilovgrada. Teren je, objašnjava Bulatović, vrlo teško iskontrolisati od neželjenih upada. Nekoliko puta su, tvrdi on, tražili podršku od resornog ministarstva kako bi se uspostavio red u tim pograničnim djelovima.

„Krivolovci se kreću vrlo organizovano i uglavnom upadaju na prostore gdje ima više divljači, u rezervate i zabrane. Opremljeni su terencima, sofisticiranom nišanskom optikom, kamerama, radio stanicama… Najviše se krivolov dešava upravo u periodima kada je zabran lova,  jer u tom periodu lovci nijesu na terenu. Bez obzira na pojedinačne slučajeve, možemo sa sigurnošću reći da je krivolov sveden na najmanju moguću mjeru upravo zahvaljujući dobroj organizaciji lovačkih društava”, kaže on.

Lov plemenite divljači, u okviru granica lovišta, objašnjava Bulatović, svodi se samo na organizovani lov na srndaća. To se, navodno, kako kaže sagvornik Monitora, dešava u junu ili julu i dozvoljeno je odstrijeliti jednu do dvije životinje. No, ni tada, tvrdi on, lovci ne smiju pojedinačno da idu na teren.

„Sada, na primjer, lov je potpuno zabranjen na sve vrste životnja. Doskora je bio dozvoljen organizovan lov u lovištu na lisicu. Tokom dva ljetnja mjeseca praktikuje se takozvani organizovani lov na srndaća. Broj srdnaća koji se ubiju nijedne godine ne prelazi dva. Naravno, podrazumijevana je zabrana lova na zakonom zaštićene vrste“, tvrdi predsjednik LD Rovca.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije nekoliko mjeseci dalo je negativno mišljenje na zahtjev za pokretanje peticije putem koje bi se građani izjasnili o uvođenju privremenog moratorijuma na lov.

Uvođenje moratorijuma na lov, osim Centra za istraživanje ptica (CZIP), NVO koja je formalno predala zahtjev za peticiju, tražila je još 61 organizacija, među kojima Green Home i Parkovi Dinarida.

Pored toga, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Aleksandar Stijović izjavio je da se ne zalaže za zabranu lova. Umjesto toga, predložio je alternativne mjere za koje nije potreban moratorijum, poput povećanja broja inspektora na terenu, praćenja upotrebe lovačkih pasa, povećanja kaznenih naknada i sveukupnih kampanja podizanja svijesti.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo