OKO NAS
KAKO SE ŠTITE LOVIŠTA NA SJEVERU: Krivolov – unosan biznis

Tokom tri i po mjeseca, samo na području kolašinske opštine, ubijene su dvije životinje koje su zaštićene zakonom. Dok u lovačkim društvima tvrde da dobro čuvaju lovišta, ekolozi nastoje da afirmišu ideju o neophodnosti privremenog moratorijuma na lov. I jedni i drugi znaju da je krivolov odavno organizovan i unosan biznis
Policija je, kažu nezvanično u kolašinskom Odjeljenju bezbjednosti (OB), na tragu da otkrije ko je, minulog vikenda, ranio srnu u blizini Međuriječja. Odstrijeljena srna je uprkos tome što su je prolaznici, koji su je našli na magistrali, dovezli do veterinara u Podgorici, uginula. Sredinom novembra u Nacionalnom parku (NP) Biogradska gora ubijen je jelen. Policija je u tom slučaju pokazala efikasnost, pa su počinioci ubrzo otkriveni i procesuirani. Odstrjel te dvije zakonom zaštićene vrste životinja izazavao je pažnju javnosti, ali sagovornici Monitora strahuju da se za mnoge učinke krivolovaca nikad ne sazna.
„Zaista smo maksimalnu pažnju posvetili otkrivanju počinilaca krivolova u NP, i ranije i sada kada je ranjena srna. Na tragu smo da uskoro otkrijemo počinoce u tom slučaju i javnost će ubrzo biti obaviještena o tome”, kažu nezvanično u NP.
Ne kriju da su prilikom identifikacije grupe krivolovaca iz Berana, koji su odstrijelili jelena u NP, imali mnogo opstrukcija. Opstrukcije su, kažu, uglavnom, dio svake istrage koja se odnosi na krivolov. U policiji objašnjavaju da je riječ o organizovanim, iskusnim grupama, koje se na razne načine dovijaju da izbjegnu i lovočuvare i policiju.
Postojeći sistem kontrole lova u Crnoj Gori ne funkcioniše, ocjenjuje novinar Vuk Vujisić za Monitor. On kaže da je krivolov postao „unosan biznis”.
„Kao novinar istražujem krivolov u Crnoj Gori i moram istaći da se tu radi o organizovanom kriminalu, jer cijela jedna mreža ljudi učestvuje u toj krivičnoj aktivnosti. Ne radi se tu samo o pojedinačnim slučajevima, već je lov zaštićenih vrsta i onog što je zabranjeno postao egzotični unosni biznis. Na nekoliko mjesta u Crnoj Gori možete u restoranima jesti srnetinu ili meso drugih zaštićenih vrsta. Problem je što se na taj oblik očigledno organizovanog kriminala ovdje, nažalost, ne gleda kao na nešto strašno, već kao na prekršaj“, kaže on.
Sistem (samo)kontrole u lovačkim društvima, tvrdi Vujisić, takođe, ne postoji. Lovačka društva, pokazalo se, objašnjava on, ne uspijevaju na adekvatan način da zaštite lovišta ni od svojih članova ni od drugih. Među lovcima su često, kaže sagvornik Monitora, „pripadnici službi”. Vujisić ocjenjuje da „strastveni lovci ne mogu adekvatno čuvati lovišta”.
„Mnogi ljudi u Crnoj Gori imaju problem sa grupama lovaca, koje su postale toliko moćne da maltretiraju seljane i stočare. Imaju vrlo često zaštitu policije, jer, po nekom običaju, u svakom društvu ima i pripadnika službi i nekog ko će „čuvati leđa“ ljudima iz tih grupa. Kako ne bismo više gledali ubijene trudne srne, sove, vidre, orlove i ostale zaštićene vrste, mora se uspostaviti novi sistem kontrole lova. To treba da radi država i oni ljudi kojima je zakon preči od lovačke strasti i zarade od tog egzotičnog biznisa”, objašnjava Vujisić.
On upozorava na još jedan problem u lovištima. Uzgajanje divljih svinja i njihovo nekontrolisano razmnožavanje zarad treniranja lovačkih pasa, tvrdi Vujisić, „dovelo je do narušavanja balansa u .prirodi”. Nekontrolisano razmnožavanje divljih svinja, siguran je on, dovodi na teren i brojnije grupe krivolovaca. Vujisić je među onima čiji je stav da bi lov na određeni period trebalo zabraniti.
„Država mora pokazati snagu i volju da se izbori sa tom vrstom organizovanog kriminala i negativnom pojavom, dok još nije kasno. Oni koji su do sada vodili sektor zadužen za lov moraju biti smijenjeni. Rendžerska služba i pojačana kontrola, kao i strože kazne bile bi rješenje, a do tada bi trebalo na kraći period zaustaviti lov”, zaključuje on.
Međutim, u kolašinskom Lovačkom društvu Rovca tvrde da su rijetki registrovani lovci koji krivolove. Miličko Bulatović, predsjednik tog društva, koje je zaduženo za čuvanje i dijela opštine gdje je nađena ranjena srna, kaže da lovačka društva obavljaju stalan nadzor i kontrolu nad lovištima.
„Bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju, dolazi do neželjenih pojava. Vrlo je bitna saradnja sa policijom i tužilaštvom kada je krivolov u pitanju. Bez njihove pomoći društva su nemoćna da suzbiju krivolov. Sa sigurnošću mogu potvrditi da je krivolov u našim lovištima sveden na najmanju moguću mjeru, ali, svakako, dešavaju se pojedinačni slučajevi. To je naročito evidentno u pograničnim djelovima lovišta”, kaže Bulatović za Monitor.
Lovište Rovca, tvrdi on, ima veliki problem sa lovcima iz susjednih opština – Podgorice, Nikšića i Danilovgrada. Teren je, objašnjava Bulatović, vrlo teško iskontrolisati od neželjenih upada. Nekoliko puta su, tvrdi on, tražili podršku od resornog ministarstva kako bi se uspostavio red u tim pograničnim djelovima.
„Krivolovci se kreću vrlo organizovano i uglavnom upadaju na prostore gdje ima više divljači, u rezervate i zabrane. Opremljeni su terencima, sofisticiranom nišanskom optikom, kamerama, radio stanicama… Najviše se krivolov dešava upravo u periodima kada je zabran lova, jer u tom periodu lovci nijesu na terenu. Bez obzira na pojedinačne slučajeve, možemo sa sigurnošću reći da je krivolov sveden na najmanju moguću mjeru upravo zahvaljujući dobroj organizaciji lovačkih društava”, kaže on.
Lov plemenite divljači, u okviru granica lovišta, objašnjava Bulatović, svodi se samo na organizovani lov na srndaća. To se, navodno, kako kaže sagvornik Monitora, dešava u junu ili julu i dozvoljeno je odstrijeliti jednu do dvije životinje. No, ni tada, tvrdi on, lovci ne smiju pojedinačno da idu na teren.
„Sada, na primjer, lov je potpuno zabranjen na sve vrste životnja. Doskora je bio dozvoljen organizovan lov u lovištu na lisicu. Tokom dva ljetnja mjeseca praktikuje se takozvani organizovani lov na srndaća. Broj srdnaća koji se ubiju nijedne godine ne prelazi dva. Naravno, podrazumijevana je zabrana lova na zakonom zaštićene vrste“, tvrdi predsjednik LD Rovca.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije nekoliko mjeseci dalo je negativno mišljenje na zahtjev za pokretanje peticije putem koje bi se građani izjasnili o uvođenju privremenog moratorijuma na lov.
Uvođenje moratorijuma na lov, osim Centra za istraživanje ptica (CZIP), NVO koja je formalno predala zahtjev za peticiju, tražila je još 61 organizacija, među kojima Green Home i Parkovi Dinarida.
Pored toga, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Aleksandar Stijović izjavio je da se ne zalaže za zabranu lova. Umjesto toga, predložio je alternativne mjere za koje nije potreban moratorijum, poput povećanja broja inspektora na terenu, praćenja upotrebe lovačkih pasa, povećanja kaznenih naknada i sveukupnih kampanja podizanja svijesti.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PISA TESTIRANJE UČENIKA: Crveni alarm koji je odavno upaljen

PISA testiranje istražuje kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Ovi ciljevi, u suprotnosti su sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja
Stigli su rezultati PISA testiranja i opet pokazali da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci ostvarili su gore rezultate od loših iz 2018, pa su na testu iz matematike na 54. mjestu, čitanja 56. i nauke na 62. mjestu.
PISA test, kojim su obuhvaćeni petnaestogodišnjaci iz 81 države, omogućava međunarodnu uporedivost obrazovnih sistema i postignuća učenika. Iz Crne Gore su učestvovala 5.793 učenika iz 63 škole, 49 srednjih škola gimnazija, mješovitih i stručnih škola, koji su testirani sredinom prošle godine.
Ovo testiranje ima za cilj da istraži kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u stvarnom životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Sami ovi ciljevi, nažalost, su u suprotnosti sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja.
Loši smo čak i za region koji je ispod svjetskog prosjeka znanja. Jedino đaci u Sloveniji imaju iznad prosjeka nivo znanja iz matematike i nauke, dok im je nivo čitanja ispod prosjeka. U Hrvatskoj ispod prosjeka je nivo znanja iz matematike, a prosječna su dva druga mjerena indikatora. Ostali su po tri naznačene stavke ispod prosjeka – Srbija, Rumunija, Bugarska, pa Crna Gora. U odnosu na region, gore rezultate imali su učenici iz Sjeverne Makedonije, Albanije i sa Kosova, koje se inače nalazi na samom dnu rang-liste, zajedno sa Kambodžom i Azerbejdžanom.
Prosjek Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, iz matematike je 472 boda, a u Crnoj Gori je 406, što predstavlja pad u odnosu na 430, što je bio najbolji rezultat 2018.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru
,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.
Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.
Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.
U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.
,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”, priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.
Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.
Prepričava kako je, kada je prvi put došla u kućnu posjetu, pomislila da je ona sada u poziciji u kojoj su roditelji godinama unazad bili. ,,Oni dolaze kod nas, sto je između nas, na našem su terenu i mi smo ti koji imamo bijeli mantil, mi smo ti koji nešto zapisujemo. Kada smo prvi put došli u kućnu posjetu ja sam pomislila- ovo je njihov teren. Moramo da se ponašamo onako kako roditeljima godi i prija. I tada shvatite da ste ušli u jednu porodicu i da po prvi put sagledavate čitav jedan dan. Dešavalo nam se da roditelj kaže- meni dijete radi to kod kuće, a mi njemu na to – ali ne radi u kancelariji. To nam je pomoglo da dobijemo sliku jednog cijelog dana, da shvatimo kako to dijete funkcioniše, pa onda da na tome baziramo jačanje resursa koje već imamo”.
U sklopu ovog programa koji se realizuje u Bijelom Polju radi 12 stručnjaka, a u intenzivnom modelu, koji predviđa kućne posjete, uključeno je 12 porodica, a manje intenzivni model koristi 247 porodica.
Psihološkinja Femić ističe da je zahvaljujući Veličkovićima još deset porodica svoje dijete uključilo u tretman. ,,Prije neki dan osoba bliska Veličkovićima je došla i preventivno dovela svoje dijete. Kada su čuli da Novica dovodi svoje dijete, rekli su – odlično, ići ćemo i mi. Objasnili su mi da žele preventivno da dođu, da vide šta mogu sa svojim djetetom da poboljšaju“.
Ona smatra da je to velika stvar posebno u maloj sredini. Objašnjava i da nelagodu ljudi izaziva i to što u Domu zdravlja na odjeljenju u kojem radi još uvijek stoji natpis Centar za djecu sa posebnim potrebama. ,, Radi se na tome da se to promijeni u Razvojno savjetovalište, jer radimo sa svom djecom i sva djeca imaju potrebe. Ali to za sada sporo ide”, priča Femić.
Program koji je orijentisan ka porodici i baziran na podršci kroz dnevne rutine i aktivnosti u prirodnom okruženju, u kući ili vrtiću, sprovodi se na osnovu međunarodnih iskustava, najviše se oslanjajući na model koji se posljednjih petnaestak godina primjenjuje u Portugaliji. Pripodobljen model funkcioniše i u više gradova u Srbiji.
,,Skoro smo bili na obuci i da upoznamo kolege iz Niša. Tu sam vidio svrhu ovog programa i našeg tima. Velika je bila razlika između iskustva dve majke – jedne koja je odustala od rane podrške i druge koja je bila uporna i istrajala na korišćenju ovog programa. Ta majka je vesela, bez obzira što dete ima ozbiljne probleme. A dete je imalo i napretka, nije stagniralo, nego koliko je moglo ono je napredovalo. Bila je željna da još nauči i radi”, priča socijalni radnik Stevan Anđelković. Ističe: ,,Što se bolje upoznaju rutine, što se više produbljuje upoznavanje porodica, lakše se pomaže. Pomaže njima, a pomaže i nama”.
Željka kroz osmjeh objašnjava da je u posljednjih pola godine ostvaren vidan napredak: ,,Kao roditelji naučili smo kako da se pristupi djetetu, promijenili smo i pogled i način pristupa. Dakle, sve je prilagođeno djetetu, kako kod kuće, tako i u vrtiću. Ovaj program je omogućio ne samo da se dijete prilagođava vrtiću, nego da se i vrtić na neki način prilagodi djetetu. Vršnjačka zajednica je za njegov razvoj vrlo bitna. Isto i kući, sve rutine, svakodnevne situacije sve smo prilagodili njemu kroz igru”.
Iskustvo iz Bijelog Polja i ovaj pilot projekat trebalo bi da bude dobar putokaz drugim opštinama i državi kako da bolje i efikasnije pomognu djeci i roditeljima, ali i stručnjacima da postignu bolje rezultate u radu.
Predrag NIKOLIĆ
fofo: UNICEF/D.MILJANIĆ
Komentari
OKO NAS
GAZDOVANJE ŠUMAMA: Lopovluci kao praksa

Uprava za šume je poslije pisanja medija formirala komisiju koja je nedavno saopštila da nije našla nikakve neregularnosti na terenu. Dobri poznavaoci prilika u šumarstvu u Rožajama kažu da treba samo postaviti pitanje kako to da je, kao i svake godine, i ove godine sječena čamova građa na račun ogrjevnog drveta. Tvrde i da nije teško provjeriti gdje je ta građa završila
Taman što je komisija Uprave za šume završila kontrolu i saopštila kako navodno ove godine nije bilo zloupotreba sa ogrjevnim drvetom, i da je sve plod neodgovornih medija i novinara, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama dobilo je nalog od Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja da započne iznova postupak u vezi sa manipulacijama sa ogrjevnim drvetom u tom gradu.
ODT Rožaje je po blagovremenoj krivičnoj prijavi 2020. godine taj predmet najprije odbacilo.
Pokazaće se, da ne samo da je to bila očigledna predizborna zloupotreba, prije nego je DPS poslije trideset godina izgubio vlast, već da se to redovno radi, svakog ljeta i jeseni. Redovna lopovska praksa.
Monitor saznaje da je ovih dana trebalo da se uzme izjava od jednog od inspektora šumarstva koji je podnosilac prijave, ali da je zbog objektivnih razloga odloženo
Prema saznanjima do kojih je došao Monitor, odnosno prema krivičnoj prijavi iz 2020. godine napravljena je velika materijalna šteta državi Crnoj Gori, a zloupotrebom je umjesto ogrjevnog drveta kroz sanitarnu sječu, posječeno osam hiljada kubika najkvalitetnije čamove građe.
Cijena ogrjevnog drveta i tada je bila devet eura, dok se cijena kubika oblovine kretala oko stotinu eura.
„Prostom računicom se može doći do brojke od 800 hiljada eura, ako se samo radi o oblovini. Kada se oblovina izreže u dasku, onda je cijena kubika 250 eura, a šteta po državu Crnu Goru je dva miliona eura. U nekom finalnom proizvodu, kao što su planinske drvene kuće koje se grade u Rožajama, šteta je još puta pet, što znači deset miliona “ – kazao je Monitoru dobro obaviješteni sagovornik.
Ovaj već skoro zaboravljeni slučaj počeo je tako što je lugar iz Rožaja Sait Ljajić prijavio inspekciji za šumarstvo neregularnosti, a inspekcija je postupila po njegovoj prijavi.
Ljajić još nije zvanično obaviješten da postupak u Osnovnom državnom tužilaštvu kreće iz početka, ali nam je potvrdio da je on bio inicijator prijave. On kaže da i dalje čuva sve papire u vezi sa tim slučajem, iz kojih se može vidjeti ko je sve bio upleten u slučaj i kome se sve žalio.
„ Ja sam spreman da sve što posjedujem od dokumentacije i što znam, ponovim i danas,“ – kazao je Ljajić.
Prema Monitorovim izvorima Uprava za šume je tada dozvolila samo sanitarnu sječu u 90 odjeljenja.
„Šta je umjesto toga urađeno? Od tih 90 odjeljenja, sječa je izvršena u samo 30, a zatim je sječena najkvalitetnija čamova građa u 192 odjeljenja“ – kazao je taj sagovornik.
Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama je, međutim, tu krivičnu prijavu Inspekcije za šumarstvo odbacila, ali su se inspektori, po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, odmah žalili Višem državnom tužilaštvu.
„Slučaj je mirovao preko tri godine, a ovih dana više državno tužilaštvo iz Bijelog Polja je naložilo Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama da postupi po ovoj prijavi, pa su neki od aktera iz tog perioda počeli da dobijaju pozive “ – kazao je taj sagovornik.
Ove godine neki od drvoprerađivača i građana Rožaja javno su saopštili da se drvo za ogrjev, koje je ranije za te namjene odredila Uprava za šume po cijeni od samo devet eura po kubiku, u Rožajama i ove godine masovno zloupotrebljava i završava na pilanama u tom gradu ili se izvozi na Kosovo. Kao i 2020.
Monitoru je dostavljen i spisak građana Rožaja koji su dobili „ogrjevno“ drvo 2022. godine, i po čemu se može vidjeti da se uglavnom radi o čamovom drvetu, koje se ne koristi za ogrjev. Na spisku za prošlu godine, na primjer, ima i ljudi koji nisu među živima, koji su koncesionari, ili onih dobrostojećih, kao i ljudi čija imena su na spisku po više puta.
„Ono što bih ja sugerisao je to da se javnosti stavi na uvid spisak građana koji su dobili drvo po toj cijeni ove godine. Zašto se taj spisak krije? Na njemu ima i funkcionera. Ali to drvo ne završava u ogrjev, već se na račun njega sječe prva klasa i preprodaje“ – tvrdi taj sagovornik Monitora iz Rožaja.
Na udaru su, kako kaže, odjeljenja Kočine, Kacuber, Nurkovići i odjeljenje broj 14.
„Na tim lokacijama u toku je opšta akcija sječe na račun ogrjevnog drveta, a sječe se drvo najbolje klase. Odakle je tamo čekić i doznaka“ – pita taj sagovornik.
On tvrdi i da u Rožajama postoje firme koje nemaju nikavog ulaznog papira za robu, a bave se izvozom.
„Odakle im papiri za izvoz drveta na Kosovo, za Srbiju i Albaniju, ako nemaju papire za ulaz robe. Ja vam mogu reći koja je to firma, ali to nije moj posao. Neka se država sa time pozabavi“ – kaže ovaj sagovornik iz Rožaja.
Prema njegovim riječima, na ovaj način, odnosno na račun ogrjevnog drveta, godišnje se ukrade od deset do petnaest hiljada kubika šume najbolje klase.
Uprava za šume, na čijem čelu je i dalje Armin Mujević u ostavci, poslije pisanja medija, formirala je komisiju koja je nedavno izdala saopštenje da navodno nije našla nikakve neregularnosti na terenu, i pozvala sve koji bilo šta znaju da prijave tužilaštvu.
Dobri poznavaoci prilika u šumarstvu u Rožajama kažu da treba samo postaviti pitanje kako to da je, kao i svake godine, i ove godine sječena čamova građa na račun ogrjevnog drveta, i da nije teško provjeriti gdje je ta drvna građa završila. Oni tvrde da u Rožajama ima oko 25 neregistrovanih pilana koje uvijek na lageru posjeduju velike količine drveta.
„Ako nas prinude, mi ćemo spisak za 2022. godinu umnožiti, i raširiti kao letak po gradu, pa neka građani Rožaja čitaju i vide ko je sve bio na spisku za ogrjevno drvo prošle godine. Znamo i ko to radi. I to možemo javno reći“ – kazao je jedan od rožajskih drvoprerađivača.
Kada je krivična iz 2020. godine najprije odbijena i kupila prašinu u fiokama tri godine, dok VDT Bijelo Polje nije naložilo ovih dana da se po njoj postupi, na čelu Uprave za šume još je bio kadar Demokratske partije socijalista Nusret Kalač. Ništa čudno. Čudno je što se ništa nije promijenilo ni poslije Nusreta i DPS-a. Lopovlucima u šumama nikad kraja.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
Izdvojeno1 sedmica
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
INTERVJU1 sedmica
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
-
DRUŠTVO2 sedmice
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO3 sedmice
KO ĆE DA PLATI 300.000 EURA: Sječa direktora škola dolazi na naplatu