Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUDBINA NALAZIŠTA MERMERNE RUDE U ANDRIJEVICI: Naše ili NLB banke

Objavljeno prije

na

Nakon što je u novinama osvanuo oglas da NLB banka prodaje objekte i poslovni krug nekadašnje milionski vrijedne fabrike Mermer u Andrijevici, otvoreno je pitanje sudbine nalazišta mermerne rude u tom gradu

 

Nakon što je nedavno u novinama osvanuo oglas za prodaju poslovnih prostora i zemljišta iz portfolija NLB banke, saznalo se da je ta banka zaplijenila objekte i poslovni krug nekadašnje milionski vrijedne fabrike Mermer u Andrijevici. To je otvorilo pitanje sudbine nalazišta mermerne rude u tom gradu.

Nalazište se, tvrde u Opštini Andrijevica, ne nalazi na parceli od hektar i trista, koju je sa poslovnim objektima bivše fabrike zaplijenila NLB banka i sada ih prodaje za sitne pare. To je Monitoru kazao menadžer Opštine Andrijevica Miloš Čukić. On tvrdi da prodaja praznih poslovnih objekata i hektar i trista zemljišta ne može da poremeti valorizaciju nalazišta mermera u području planine Žoljevice.

„Nalazište mermera se prostire na čak 70 hektara, i to još prema istraživanjima iz šezdesetih godina. Nova istraživanja, koja je radio Geološki zavod iz Podgorice, potvrđuju te prvobitne informacije, kao i to da se radi o takozvanom ukrasnom kamenu visokog i izuzetnog sjaja, odnosno da njegovu osnovu čini arhitektonski građevinski kamen, ili skraćeno AGK” – kazao je Čukić.

Prema njegovim riječima tek mali procenat mermernog kamena sa nalazišta u Andrijevici slabijeg je kvaliteta i slabijih mehaničkih svojstava.

„Sve je to pristupačno za valorizaciju, i sa zapljenom i prodajom bivših poslovnih prostora fabrike Mermer i manjeg dijela zemljišta nema nikave veze” – rekao je menadžer Opštine Andrijevice.

Poslovne objekte površine 1.291 metar kvadratni, sa zemljištem ukupne površine 12.942 kvadrata u opštini Andrijevica, list nepokretnosti 5 KO Zabrđe, NLB banka oglasila je na prodaju za svega 54.000 eura.

Ući u trag tome od koga je banka zaplijenila ovu imovinu, odnosno ko se prethodno kod ove banke i koliko kreditno zadužio stavljajući pod hipoteku cjelokupnu imovinu, nije jednostavno.

Nekada uspješna privredna kompanija u Andrijevici, sa nalazištem mermera ispod planine Žoljevice, od privatizacije je promijenila više vlasnika, zatim ušla u stečaj, pa potom ponovo mijenjala vlasnike.

Prema nekim informacijama, posljednji vlasnici su bili iz Grčke, i može se pretpostaviti da su oni ti koji su podigli krediti i otišli, ostavljajući banci imovinu.

NLB banka je više puta pokušavala da tu imovinu proda, i zato je cijena pala, a neizvjesno je da li će i sada biti prodata.

Preduzeće Mermer je formirano u drugoj polovini prošlog vijeka. Uspješno je radilo dugi niz godina, sve dok prije više od tri decenije nije počelo da zapada u dugove i doživjelo uvođenje stečaja.

U međuvremenu jedan beogradski investitor je, u partnerskom odnosu sa Opštinom Andrijevica, kupio imovinu Mermera formirajući pritom preduzeće pod nazivom Andrimer.

U tom preduzeću, koje je obnovilo proizvodnju finalne obrade drveta, uposlilo se dvadesetak radnika. Taj pogon je radio kratko, ali je beogradski investitor otkupio udio koji je Opština Andrijevica imala u Mermeru.

Andrimer je više puta ustupan pod zakup da bi na kraju bio prodat grčkoj kompaniji, koja nikad ispod Žoljevice nije organizovala neki vid proizvodnje, iako je za tako nešto podigla kredit stavljajući imovinu preduzeća kao hipoteku.

Ta imovina je potpuno devastirana, a prava istina o sudbini imovine bivše kompanije Mermer, koja se nalazila izvan Andrijevice, nije poznata.

Prethodno je, kako pričaju Andrijevčani i neki od bivših radnika Mermera, kojih je u najboljim vremenima bilo preko stotinu, iz objekata koji su išli iz ruke u ruku, pokradena sva oprema i vrijedne mašine.

Gdje je završila pokretna imovina, oprema i mašine, to se tek ne zna, dok banka sada cjelokupne nepokretnosti i hektar i trista zemljišta, oglašava na prodaju za svega 54.000 eura.

Navodno su brojni investitori, kako domaći, tako i strani, mjerkali nalazišta mermera u Andrijevici, ali su svi uglavnom odustajali zbog nepovoljnog privrednog i političkog ambijenta u Crnoj Gori.

Interesovanje za aktiviranje novog rudokopa u Žoljevici nedavno su, navodno, iskazali i neki kineski investitori, ali su na kraju i oni procijenili da nije pravi moment da investiraju u Crnu Goru.

Poslije toga procurila je vijest da je andrijevički mermer privukao pažnju firmi iz Slovačke i da postoji mogućnost da oni otpočnu neki vid proizvodnje. To su nedavno potvrdili i predstavnici lokalne uprave, navodeći da, ipak, treba sačekati da se raspiše tender.

„Mi nastojimo da u razgovorima sa ozbiljnim investitorima iznađemo mogućnost za valorizaciju nalazišta mermera u Žoljevici” – kaže manadžer Opštine Andrijevica Miloš Čukić.

On dodaje da je Ministarstvo kapitalnih investicija završilo postupak javne rasprave, a Opština Andrijevica izdala sva potrebna dokumenta koja su od nje tražena.

„Smatram da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog oglasa od strane Vlade Crne Gore za dodjelu koncesija za ovo područje, uz očekivanje da će renomirani investitor koji ispuni sve uslove iz koncesionog akta dobiti koncesiju. To će sigurno značiti nova radna mjesta i značajne benefite za Andrijevicu” – rekao je Čukić.

On izražava očekivanje da će se sve to završiti do sredine ove godine, i da će potencijalni investitor brzo poslije toga moći početi da radi na valorizaciji.

„Interesovanja ima, to vam mogu reći. Četiri posjete stranih investitora smo imali u prošloj godini, i očekujemo da se sve to završi na najbolji način, odnosno da će biti angažovan najbolji investitor. Sve u svemu, to što je banka zaplijenila poslovne objekte i dio zemljišta, nema nikakve veze sa nalazištem mermera i njegovom valorizacijom” – tvrdi Čukić.

Bez obzira na objašnjenja iz Opštine Andrijevica u vezi sa tim da prodaja poslovnih objekata nema veze sa valorizacijom rude, činjenica da NLB banka prodaje poslovne prostore nekadašnje fabrike Mermer, površine hiljadu i trista kvadrata, kao i hektar i trista zemljišta, za svega 54.000 eura, vrlo slikovito govori o tome kroz šta je sve prošla ova nekadašnja kompanija i kakvi su sve mešetari kroz nju protutnjali za vrijeme tranzicije.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo