Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUDBINA NALAZIŠTA MERMERNE RUDE U ANDRIJEVICI: Naše ili NLB banke

Objavljeno prije

na

Nakon što je u novinama osvanuo oglas da NLB banka prodaje objekte i poslovni krug nekadašnje milionski vrijedne fabrike Mermer u Andrijevici, otvoreno je pitanje sudbine nalazišta mermerne rude u tom gradu

 

Nakon što je nedavno u novinama osvanuo oglas za prodaju poslovnih prostora i zemljišta iz portfolija NLB banke, saznalo se da je ta banka zaplijenila objekte i poslovni krug nekadašnje milionski vrijedne fabrike Mermer u Andrijevici. To je otvorilo pitanje sudbine nalazišta mermerne rude u tom gradu.

Nalazište se, tvrde u Opštini Andrijevica, ne nalazi na parceli od hektar i trista, koju je sa poslovnim objektima bivše fabrike zaplijenila NLB banka i sada ih prodaje za sitne pare. To je Monitoru kazao menadžer Opštine Andrijevica Miloš Čukić. On tvrdi da prodaja praznih poslovnih objekata i hektar i trista zemljišta ne može da poremeti valorizaciju nalazišta mermera u području planine Žoljevice.

„Nalazište mermera se prostire na čak 70 hektara, i to još prema istraživanjima iz šezdesetih godina. Nova istraživanja, koja je radio Geološki zavod iz Podgorice, potvrđuju te prvobitne informacije, kao i to da se radi o takozvanom ukrasnom kamenu visokog i izuzetnog sjaja, odnosno da njegovu osnovu čini arhitektonski građevinski kamen, ili skraćeno AGK” – kazao je Čukić.

Prema njegovim riječima tek mali procenat mermernog kamena sa nalazišta u Andrijevici slabijeg je kvaliteta i slabijih mehaničkih svojstava.

„Sve je to pristupačno za valorizaciju, i sa zapljenom i prodajom bivših poslovnih prostora fabrike Mermer i manjeg dijela zemljišta nema nikave veze” – rekao je menadžer Opštine Andrijevice.

Poslovne objekte površine 1.291 metar kvadratni, sa zemljištem ukupne površine 12.942 kvadrata u opštini Andrijevica, list nepokretnosti 5 KO Zabrđe, NLB banka oglasila je na prodaju za svega 54.000 eura.

Ući u trag tome od koga je banka zaplijenila ovu imovinu, odnosno ko se prethodno kod ove banke i koliko kreditno zadužio stavljajući pod hipoteku cjelokupnu imovinu, nije jednostavno.

Nekada uspješna privredna kompanija u Andrijevici, sa nalazištem mermera ispod planine Žoljevice, od privatizacije je promijenila više vlasnika, zatim ušla u stečaj, pa potom ponovo mijenjala vlasnike.

Prema nekim informacijama, posljednji vlasnici su bili iz Grčke, i može se pretpostaviti da su oni ti koji su podigli krediti i otišli, ostavljajući banci imovinu.

NLB banka je više puta pokušavala da tu imovinu proda, i zato je cijena pala, a neizvjesno je da li će i sada biti prodata.

Preduzeće Mermer je formirano u drugoj polovini prošlog vijeka. Uspješno je radilo dugi niz godina, sve dok prije više od tri decenije nije počelo da zapada u dugove i doživjelo uvođenje stečaja.

U međuvremenu jedan beogradski investitor je, u partnerskom odnosu sa Opštinom Andrijevica, kupio imovinu Mermera formirajući pritom preduzeće pod nazivom Andrimer.

U tom preduzeću, koje je obnovilo proizvodnju finalne obrade drveta, uposlilo se dvadesetak radnika. Taj pogon je radio kratko, ali je beogradski investitor otkupio udio koji je Opština Andrijevica imala u Mermeru.

Andrimer je više puta ustupan pod zakup da bi na kraju bio prodat grčkoj kompaniji, koja nikad ispod Žoljevice nije organizovala neki vid proizvodnje, iako je za tako nešto podigla kredit stavljajući imovinu preduzeća kao hipoteku.

Ta imovina je potpuno devastirana, a prava istina o sudbini imovine bivše kompanije Mermer, koja se nalazila izvan Andrijevice, nije poznata.

Prethodno je, kako pričaju Andrijevčani i neki od bivših radnika Mermera, kojih je u najboljim vremenima bilo preko stotinu, iz objekata koji su išli iz ruke u ruku, pokradena sva oprema i vrijedne mašine.

Gdje je završila pokretna imovina, oprema i mašine, to se tek ne zna, dok banka sada cjelokupne nepokretnosti i hektar i trista zemljišta, oglašava na prodaju za svega 54.000 eura.

Navodno su brojni investitori, kako domaći, tako i strani, mjerkali nalazišta mermera u Andrijevici, ali su svi uglavnom odustajali zbog nepovoljnog privrednog i političkog ambijenta u Crnoj Gori.

Interesovanje za aktiviranje novog rudokopa u Žoljevici nedavno su, navodno, iskazali i neki kineski investitori, ali su na kraju i oni procijenili da nije pravi moment da investiraju u Crnu Goru.

Poslije toga procurila je vijest da je andrijevički mermer privukao pažnju firmi iz Slovačke i da postoji mogućnost da oni otpočnu neki vid proizvodnje. To su nedavno potvrdili i predstavnici lokalne uprave, navodeći da, ipak, treba sačekati da se raspiše tender.

„Mi nastojimo da u razgovorima sa ozbiljnim investitorima iznađemo mogućnost za valorizaciju nalazišta mermera u Žoljevici” – kaže manadžer Opštine Andrijevica Miloš Čukić.

On dodaje da je Ministarstvo kapitalnih investicija završilo postupak javne rasprave, a Opština Andrijevica izdala sva potrebna dokumenta koja su od nje tražena.

„Smatram da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog oglasa od strane Vlade Crne Gore za dodjelu koncesija za ovo područje, uz očekivanje da će renomirani investitor koji ispuni sve uslove iz koncesionog akta dobiti koncesiju. To će sigurno značiti nova radna mjesta i značajne benefite za Andrijevicu” – rekao je Čukić.

On izražava očekivanje da će se sve to završiti do sredine ove godine, i da će potencijalni investitor brzo poslije toga moći početi da radi na valorizaciji.

„Interesovanja ima, to vam mogu reći. Četiri posjete stranih investitora smo imali u prošloj godini, i očekujemo da se sve to završi na najbolji način, odnosno da će biti angažovan najbolji investitor. Sve u svemu, to što je banka zaplijenila poslovne objekte i dio zemljišta, nema nikakve veze sa nalazištem mermera i njegovom valorizacijom” – tvrdi Čukić.

Bez obzira na objašnjenja iz Opštine Andrijevica u vezi sa tim da prodaja poslovnih objekata nema veze sa valorizacijom rude, činjenica da NLB banka prodaje poslovne prostore nekadašnje fabrike Mermer, površine hiljadu i trista kvadrata, kao i hektar i trista zemljišta, za svega 54.000 eura, vrlo slikovito govori o tome kroz šta je sve prošla ova nekadašnja kompanija i kakvi su sve mešetari kroz nju protutnjali za vrijeme tranzicije.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo