Povežite se sa nama

Izdvojeno

SOLARNE ELEKTRANE NA SJEVERU: Resurs koji čeka

Objavljeno prije

na

Solarna energija na sjeveru Crne  Gore do sada je korišćena, uglavnom, oskudno i za proizvodnju električne energije na mjestima gdje nedostaje elektronergetski sistem. Sudeći prema pokrenutim procedurama u nekim lokalnim upravama, to će se ubrzo promijeniti

 

Javne rasprave o nacrtima odluka  o određivanju lokacije za izgradnju  tri solarne elektrane na području kolašinske opštine završene su minule sedmice.  Te solarne elektrane biće prvi objekti takve vrste u Kolašinu i među prvima na sjeveru. Zakonom su definisani  kao objekti od opšteg interesa. Prema zahtjevima, kojim je počela procedura, solarne elektrane u toj opštini nalaziće se u Bakovićima, Barama i Radigojnu i sve tri bi trebalo da zadovolje potrebe snabdijevanja električnom energijom određenih privrednih objekata. Prve solarne elektrane u tom gradu biće, kako je planirano, postavljene na krovove postojećih objekata.

Na Radigojnu solarna elektrana planirana  je na krovu fabrike za flaširanje vode  Aqua Bianca. Srđan Banjević, vlasnik te kompanije, kaže da je plan da time obezbijede oko 90 odsto potreba pogona za električnom energijom. Solarna elektrana biće postavljena na krovovima dvije poslovne zrade, a novac namjeravaju da obezbijede kreditnim sredstvima iz Eko fonda.

Slične planove ima i privrednik i pronalazač Zoran Ilinčić. Odluka o određivanju lokacije i urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za solarnu elektranu za potrebe njegovog preduzeća Iling Inter doo, prije nekoliko dana, doneseni su u lokalnoj upravi.

„Poznate su prednosti korišćenja solarne energije. Smatram da mi taj način proizvodnje električne energije može značajno smanjiti troškove u pogonu.  Zadovoljan sam načinom na koji je tekla  brzo okončana procedura u lokalnoj upravi i očekujem da tako bude i za svaki naredni projekat sličan mom. Takođe, nadam se da će se sve više i privrednika i domaćinstava odlučivati za taj vid snabdijevanja električnom energijom ”, kaže Ilinčić.

Kolašinski Sekretarijat za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj, tvrde, preduzeo je sve mjere iz te oblasti da doprinese što bržem rješavanju zahtjeva građana. No, priznaju da je bilo izazova, jer je riječ o novoj oblasti. Zbog toga je bilo  neophodno uskladiti postojeće opštinske odluke sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Sekretarijat je, kažu, u tom cilju donio Odluku o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin i Odluku o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata.

Podsjećaju da se korist od ugradnje solarnih panela za podmirivanje sopstvenih potreba za električnom energijom „sastoji isključivo u tome što se na taj način u domaćinstvu mogu drastično smanjiti računi za električnu energiju“. Za postavljanje panela za tu namjenu, objašnjavju, potrebno je dobiti rješenje u skladu sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Odlukom o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin.

„Međutim, jedino se ulaganjem u veće solarne elektrane može doći do profita. Za  njihovu izgradnju potrebno je zadovoljiti tehničke, administrativne i finansijske uslove i ishodovati niz dozvola i saglasnosti koje izdaju nadležni državni organi“, objašnjavaju u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Prema onome što piše u zvaničnim lokalnim strateškim i planskim dokumentima, na području kolašinske opštine prosječan godišnji broj vedrih dana (40,7) veći je od prosječnog godišnjeg broja vedrih dana u Bijelom Polju (24,3) i Beranama (39,7). U kolašinskoj opštini je navodno oko 1.850 sunčanih sati godišnje. U mnogim drugim opštinama na sjeveru, međutim, trajanje insolacije je smanjeno zbog povećane oblačnosti i česte magle. To je karakteristično naročito u kotlinama. Kolašin, kažu u lokalnoj upravi, karakterišu, ne samo veliki broj sunčanih sati u toku godine, već i njihov povoljan raspored po pojedinim mjesecima.

Prosječan broj sunčanih sati u Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, oko 2.000 za veći dio teritorije, a u obalnom dijelu čak 2.500. Podgorica, recimo, ima više sunčanih sati godišnje nego Rim ili Atina.

Analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook, od prije nekoliko godina, govori o tome da će do 2050. godine polovinu električne energije u svijetu proizvoditi solarne i vjetroelektrane. Predviđen je pad cijena struje iz tih obnovljivih izvora, te sve jeftinije baterije za čuvanje tako dobijene energije. Ugalj će, recimo, kao izvor energije, do 2050. godine pasti na tek oko 11 odsto udjela u svjetskoj proizvodnji. U toj analizi predviđaju i da će trošak izgradnje fotonaponskih elektrana pasti, u narednih četvrt vijeka, za 71 odsto.

„Projekat Solari 3000+ i Solari 500+, koji od kraja prošle godine realizuje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), kako je najavljeno, predstavlja „početak energetske tranzicije u našoj zemlji i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u posljednjih 40 godina”. Cilj projekta je da se „kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina”.

Tim projektom biće omogućeno da 3.000 domaćinstava, koja stanuju u individualnim stambenim objektima, dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela. Istovremno, tvrde u EPCG, i da, od potrošača i kupca, postanu proizvođači i prodavci električne energije. Kroz projekat će biti omogućeno i da 500 malih proizvodnih pogona solarnom energijom obezbijedi dio svojih ukpnih potreba za električnom enrgijom.

Iz EPCG su kazali da će u tom poslu važnu ulogu imati Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo kapitalnih investicija, lokalne samouprave, CEDIS, a posebno EKO fond. Taj fond će, rečeno je, sredstva, koja će mu uplatiti EPCG, iskoristiti da subvencionira korisnike sa najmanje 20 odsto vrijednosti instalacije, tako da će svaki učesnik u projektu dobiti subvenciju od 1.000 do 5.000 eura.

Tako će, navodno, građanima i preduzećima biti omogućeno da im u periodu otplate kredita za opremu, od pet do sedam godina, rata i račun za električnu energiju ne prelaze dotadašnji iznos računa za električnu energiju. Nakon tog perioda, sljedećih 20 godina, električna energija za korisnike biće besplatna.

EPCG pokrenula je postupak postavljanja dvije solarne elektrane na brane u sistemu Hidroelektrane Perućica. Elektrane će imati ukupni kapacitet od 3,7 MW. Brane, kako tvrde u toj kompaniji, nude niz prednosti za postavljanje solarnih elektrana. Iz EPCG je sredinom minule godine saopšteno da planiraju  „u saradnji sa kredibilnim partnerima, na Slanom jezeru u Nikšiću da izgrade i plutajuću solarnu elektranu”.

Plutajuće solarne elektrane su relativno nov fenomen, a, prema zvaničnim podacima, 12,5 odsto su efikasnije od onih na krovovima i zemlji. Najveća evropska plutajuća solarna elektrana nalazi se nadomak Avinjona, u Francuskoj. U Aziji, naročito u Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji, grade se plutajuće solarne elektrane gigantskih razmjera. Kada je riječ o Balkanu, takva solarna elektrana postoji na akumulacionom jezeru Vau i Dejes u Albaniji.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo