Povežite se sa nama

Izdvojeno

SOLARNE ELEKTRANE NA SJEVERU: Resurs koji čeka

Objavljeno prije

na

Solarna energija na sjeveru Crne  Gore do sada je korišćena, uglavnom, oskudno i za proizvodnju električne energije na mjestima gdje nedostaje elektronergetski sistem. Sudeći prema pokrenutim procedurama u nekim lokalnim upravama, to će se ubrzo promijeniti

 

Javne rasprave o nacrtima odluka  o određivanju lokacije za izgradnju  tri solarne elektrane na području kolašinske opštine završene su minule sedmice.  Te solarne elektrane biće prvi objekti takve vrste u Kolašinu i među prvima na sjeveru. Zakonom su definisani  kao objekti od opšteg interesa. Prema zahtjevima, kojim je počela procedura, solarne elektrane u toj opštini nalaziće se u Bakovićima, Barama i Radigojnu i sve tri bi trebalo da zadovolje potrebe snabdijevanja električnom energijom određenih privrednih objekata. Prve solarne elektrane u tom gradu biće, kako je planirano, postavljene na krovove postojećih objekata.

Na Radigojnu solarna elektrana planirana  je na krovu fabrike za flaširanje vode  Aqua Bianca. Srđan Banjević, vlasnik te kompanije, kaže da je plan da time obezbijede oko 90 odsto potreba pogona za električnom energijom. Solarna elektrana biće postavljena na krovovima dvije poslovne zrade, a novac namjeravaju da obezbijede kreditnim sredstvima iz Eko fonda.

Slične planove ima i privrednik i pronalazač Zoran Ilinčić. Odluka o određivanju lokacije i urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za solarnu elektranu za potrebe njegovog preduzeća Iling Inter doo, prije nekoliko dana, doneseni su u lokalnoj upravi.

„Poznate su prednosti korišćenja solarne energije. Smatram da mi taj način proizvodnje električne energije može značajno smanjiti troškove u pogonu.  Zadovoljan sam načinom na koji je tekla  brzo okončana procedura u lokalnoj upravi i očekujem da tako bude i za svaki naredni projekat sličan mom. Takođe, nadam se da će se sve više i privrednika i domaćinstava odlučivati za taj vid snabdijevanja električnom energijom ”, kaže Ilinčić.

Kolašinski Sekretarijat za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj, tvrde, preduzeo je sve mjere iz te oblasti da doprinese što bržem rješavanju zahtjeva građana. No, priznaju da je bilo izazova, jer je riječ o novoj oblasti. Zbog toga je bilo  neophodno uskladiti postojeće opštinske odluke sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Sekretarijat je, kažu, u tom cilju donio Odluku o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin i Odluku o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata.

Podsjećaju da se korist od ugradnje solarnih panela za podmirivanje sopstvenih potreba za električnom energijom „sastoji isključivo u tome što se na taj način u domaćinstvu mogu drastično smanjiti računi za električnu energiju“. Za postavljanje panela za tu namjenu, objašnjavju, potrebno je dobiti rješenje u skladu sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Odlukom o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin.

„Međutim, jedino se ulaganjem u veće solarne elektrane može doći do profita. Za  njihovu izgradnju potrebno je zadovoljiti tehničke, administrativne i finansijske uslove i ishodovati niz dozvola i saglasnosti koje izdaju nadležni državni organi“, objašnjavaju u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Prema onome što piše u zvaničnim lokalnim strateškim i planskim dokumentima, na području kolašinske opštine prosječan godišnji broj vedrih dana (40,7) veći je od prosječnog godišnjeg broja vedrih dana u Bijelom Polju (24,3) i Beranama (39,7). U kolašinskoj opštini je navodno oko 1.850 sunčanih sati godišnje. U mnogim drugim opštinama na sjeveru, međutim, trajanje insolacije je smanjeno zbog povećane oblačnosti i česte magle. To je karakteristično naročito u kotlinama. Kolašin, kažu u lokalnoj upravi, karakterišu, ne samo veliki broj sunčanih sati u toku godine, već i njihov povoljan raspored po pojedinim mjesecima.

Prosječan broj sunčanih sati u Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, oko 2.000 za veći dio teritorije, a u obalnom dijelu čak 2.500. Podgorica, recimo, ima više sunčanih sati godišnje nego Rim ili Atina.

Analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook, od prije nekoliko godina, govori o tome da će do 2050. godine polovinu električne energije u svijetu proizvoditi solarne i vjetroelektrane. Predviđen je pad cijena struje iz tih obnovljivih izvora, te sve jeftinije baterije za čuvanje tako dobijene energije. Ugalj će, recimo, kao izvor energije, do 2050. godine pasti na tek oko 11 odsto udjela u svjetskoj proizvodnji. U toj analizi predviđaju i da će trošak izgradnje fotonaponskih elektrana pasti, u narednih četvrt vijeka, za 71 odsto.

„Projekat Solari 3000+ i Solari 500+, koji od kraja prošle godine realizuje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), kako je najavljeno, predstavlja „početak energetske tranzicije u našoj zemlji i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u posljednjih 40 godina”. Cilj projekta je da se „kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina”.

Tim projektom biće omogućeno da 3.000 domaćinstava, koja stanuju u individualnim stambenim objektima, dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela. Istovremno, tvrde u EPCG, i da, od potrošača i kupca, postanu proizvođači i prodavci električne energije. Kroz projekat će biti omogućeno i da 500 malih proizvodnih pogona solarnom energijom obezbijedi dio svojih ukpnih potreba za električnom enrgijom.

Iz EPCG su kazali da će u tom poslu važnu ulogu imati Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo kapitalnih investicija, lokalne samouprave, CEDIS, a posebno EKO fond. Taj fond će, rečeno je, sredstva, koja će mu uplatiti EPCG, iskoristiti da subvencionira korisnike sa najmanje 20 odsto vrijednosti instalacije, tako da će svaki učesnik u projektu dobiti subvenciju od 1.000 do 5.000 eura.

Tako će, navodno, građanima i preduzećima biti omogućeno da im u periodu otplate kredita za opremu, od pet do sedam godina, rata i račun za električnu energiju ne prelaze dotadašnji iznos računa za električnu energiju. Nakon tog perioda, sljedećih 20 godina, električna energija za korisnike biće besplatna.

EPCG pokrenula je postupak postavljanja dvije solarne elektrane na brane u sistemu Hidroelektrane Perućica. Elektrane će imati ukupni kapacitet od 3,7 MW. Brane, kako tvrde u toj kompaniji, nude niz prednosti za postavljanje solarnih elektrana. Iz EPCG je sredinom minule godine saopšteno da planiraju  „u saradnji sa kredibilnim partnerima, na Slanom jezeru u Nikšiću da izgrade i plutajuću solarnu elektranu”.

Plutajuće solarne elektrane su relativno nov fenomen, a, prema zvaničnim podacima, 12,5 odsto su efikasnije od onih na krovovima i zemlji. Najveća evropska plutajuća solarna elektrana nalazi se nadomak Avinjona, u Francuskoj. U Aziji, naročito u Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji, grade se plutajuće solarne elektrane gigantskih razmjera. Kada je riječ o Balkanu, takva solarna elektrana postoji na akumulacionom jezeru Vau i Dejes u Albaniji.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo