Povežite se sa nama

Izdvojeno

SOLARNE ELEKTRANE NA SJEVERU: Resurs koji čeka

Objavljeno prije

na

Solarna energija na sjeveru Crne  Gore do sada je korišćena, uglavnom, oskudno i za proizvodnju električne energije na mjestima gdje nedostaje elektronergetski sistem. Sudeći prema pokrenutim procedurama u nekim lokalnim upravama, to će se ubrzo promijeniti

 

Javne rasprave o nacrtima odluka  o određivanju lokacije za izgradnju  tri solarne elektrane na području kolašinske opštine završene su minule sedmice.  Te solarne elektrane biće prvi objekti takve vrste u Kolašinu i među prvima na sjeveru. Zakonom su definisani  kao objekti od opšteg interesa. Prema zahtjevima, kojim je počela procedura, solarne elektrane u toj opštini nalaziće se u Bakovićima, Barama i Radigojnu i sve tri bi trebalo da zadovolje potrebe snabdijevanja električnom energijom određenih privrednih objekata. Prve solarne elektrane u tom gradu biće, kako je planirano, postavljene na krovove postojećih objekata.

Na Radigojnu solarna elektrana planirana  je na krovu fabrike za flaširanje vode  Aqua Bianca. Srđan Banjević, vlasnik te kompanije, kaže da je plan da time obezbijede oko 90 odsto potreba pogona za električnom energijom. Solarna elektrana biće postavljena na krovovima dvije poslovne zrade, a novac namjeravaju da obezbijede kreditnim sredstvima iz Eko fonda.

Slične planove ima i privrednik i pronalazač Zoran Ilinčić. Odluka o određivanju lokacije i urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za solarnu elektranu za potrebe njegovog preduzeća Iling Inter doo, prije nekoliko dana, doneseni su u lokalnoj upravi.

„Poznate su prednosti korišćenja solarne energije. Smatram da mi taj način proizvodnje električne energije može značajno smanjiti troškove u pogonu.  Zadovoljan sam načinom na koji je tekla  brzo okončana procedura u lokalnoj upravi i očekujem da tako bude i za svaki naredni projekat sličan mom. Takođe, nadam se da će se sve više i privrednika i domaćinstava odlučivati za taj vid snabdijevanja električnom energijom ”, kaže Ilinčić.

Kolašinski Sekretarijat za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj, tvrde, preduzeo je sve mjere iz te oblasti da doprinese što bržem rješavanju zahtjeva građana. No, priznaju da je bilo izazova, jer je riječ o novoj oblasti. Zbog toga je bilo  neophodno uskladiti postojeće opštinske odluke sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Sekretarijat je, kažu, u tom cilju donio Odluku o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin i Odluku o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata.

Podsjećaju da se korist od ugradnje solarnih panela za podmirivanje sopstvenih potreba za električnom energijom „sastoji isključivo u tome što se na taj način u domaćinstvu mogu drastično smanjiti računi za električnu energiju“. Za postavljanje panela za tu namjenu, objašnjavju, potrebno je dobiti rješenje u skladu sa važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Odlukom o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji opštine Kolašin.

„Međutim, jedino se ulaganjem u veće solarne elektrane može doći do profita. Za  njihovu izgradnju potrebno je zadovoljiti tehničke, administrativne i finansijske uslove i ishodovati niz dozvola i saglasnosti koje izdaju nadležni državni organi“, objašnjavaju u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Prema onome što piše u zvaničnim lokalnim strateškim i planskim dokumentima, na području kolašinske opštine prosječan godišnji broj vedrih dana (40,7) veći je od prosječnog godišnjeg broja vedrih dana u Bijelom Polju (24,3) i Beranama (39,7). U kolašinskoj opštini je navodno oko 1.850 sunčanih sati godišnje. U mnogim drugim opštinama na sjeveru, međutim, trajanje insolacije je smanjeno zbog povećane oblačnosti i česte magle. To je karakteristično naročito u kotlinama. Kolašin, kažu u lokalnoj upravi, karakterišu, ne samo veliki broj sunčanih sati u toku godine, već i njihov povoljan raspored po pojedinim mjesecima.

Prosječan broj sunčanih sati u Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, oko 2.000 za veći dio teritorije, a u obalnom dijelu čak 2.500. Podgorica, recimo, ima više sunčanih sati godišnje nego Rim ili Atina.

Analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook, od prije nekoliko godina, govori o tome da će do 2050. godine polovinu električne energije u svijetu proizvoditi solarne i vjetroelektrane. Predviđen je pad cijena struje iz tih obnovljivih izvora, te sve jeftinije baterije za čuvanje tako dobijene energije. Ugalj će, recimo, kao izvor energije, do 2050. godine pasti na tek oko 11 odsto udjela u svjetskoj proizvodnji. U toj analizi predviđaju i da će trošak izgradnje fotonaponskih elektrana pasti, u narednih četvrt vijeka, za 71 odsto.

„Projekat Solari 3000+ i Solari 500+, koji od kraja prošle godine realizuje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), kako je najavljeno, predstavlja „početak energetske tranzicije u našoj zemlji i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u posljednjih 40 godina”. Cilj projekta je da se „kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina”.

Tim projektom biće omogućeno da 3.000 domaćinstava, koja stanuju u individualnim stambenim objektima, dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela. Istovremno, tvrde u EPCG, i da, od potrošača i kupca, postanu proizvođači i prodavci električne energije. Kroz projekat će biti omogućeno i da 500 malih proizvodnih pogona solarnom energijom obezbijedi dio svojih ukpnih potreba za električnom enrgijom.

Iz EPCG su kazali da će u tom poslu važnu ulogu imati Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo kapitalnih investicija, lokalne samouprave, CEDIS, a posebno EKO fond. Taj fond će, rečeno je, sredstva, koja će mu uplatiti EPCG, iskoristiti da subvencionira korisnike sa najmanje 20 odsto vrijednosti instalacije, tako da će svaki učesnik u projektu dobiti subvenciju od 1.000 do 5.000 eura.

Tako će, navodno, građanima i preduzećima biti omogućeno da im u periodu otplate kredita za opremu, od pet do sedam godina, rata i račun za električnu energiju ne prelaze dotadašnji iznos računa za električnu energiju. Nakon tog perioda, sljedećih 20 godina, električna energija za korisnike biće besplatna.

EPCG pokrenula je postupak postavljanja dvije solarne elektrane na brane u sistemu Hidroelektrane Perućica. Elektrane će imati ukupni kapacitet od 3,7 MW. Brane, kako tvrde u toj kompaniji, nude niz prednosti za postavljanje solarnih elektrana. Iz EPCG je sredinom minule godine saopšteno da planiraju  „u saradnji sa kredibilnim partnerima, na Slanom jezeru u Nikšiću da izgrade i plutajuću solarnu elektranu”.

Plutajuće solarne elektrane su relativno nov fenomen, a, prema zvaničnim podacima, 12,5 odsto su efikasnije od onih na krovovima i zemlji. Najveća evropska plutajuća solarna elektrana nalazi se nadomak Avinjona, u Francuskoj. U Aziji, naročito u Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji, grade se plutajuće solarne elektrane gigantskih razmjera. Kada je riječ o Balkanu, takva solarna elektrana postoji na akumulacionom jezeru Vau i Dejes u Albaniji.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo