Povežite se sa nama

Izdvojeno

NELOGIČNOSTI U OBRAČUNU BOLOVANJA PROSVJETARIMA U ŠKOLAMA I VRTIĆIMA: Kasa preča od propisa

Objavljeno prije

na

Prema MPNKS-u i MFSS-u, naučna i nastavna zvanja predstavljaju dodatak na zaradu, pa mogu biti obračunata samo za period dok zaposleni radi, ali ne i u toku bolovanja. Prosvjetari i njihovi zastupnici smatraju da je to suprotno odredbama Granskog kolektivnog ugovora

 

Iako je na bolovanju koje bi trebalo da bude 100 odsto plaćeno, nastavnica u jednoj osnovnoj školi, inače onkološka pacijentkinja, dobila je izvještaj da će joj plata biti umanjena za 100 eura. Njen slučaj nije usamljen. Mnogo je prosvjetara koji primaju novi minimalac od 450 eura, a da im se, prilikom obračunavanja bolovanja, ne uzima u obzir povećanje plata po programu Evropa sad.

Predstavnicima nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore danima se javljaju kolege i koleginice koji su tokom bolovanja dobili platu manju od propisane. Jedan od njih je za pet mjeseci bolovanja dobio za 720 eura manji iznos. Njihovim koleginicama se različito obračunava period odsustvovanja za vrijeme trudničkog bolovanja u odnosu na porodiljsko, a neke su jednako dobijale u oba slučaja, odnosno 100 odsto od plate, bez umanjenja starješinstva, viših zvanja, časova preko norme i sličnog.

Nekim prosvjetarima se, dok su na bolovanju, plata umanjuje za 30 odsto, a drugima za 10 – kako je i propisano Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) za oblast prosvjete. Prema njemu, zaposlenom za vrijeme bolovanja pripada naknada u visini od 90 odsto od zakonom utvrđenog osnova za naknadu. Tako se, na primjer, zaposlenom koji ostvaruje osnovnu zaradu od 500 eura iznos zarade umanjuje za 10 odsto, odnosno najviše 50 eura.

Ima i higijeničara u školama, koji u toku mjeseca koriste 15 dana bolovanja, a obračunom ostvaruju zaradu u iznosu od 335 eura, što je za 115 eura manje od minimalne zarade utvrđene zakonom, odnosno 25 odsto manje. Zabilježen je i slučaj jednog pomoćnog radnika kome je, po osnovu toga što je pet dana bio na bolovanju, od plate odbijeno više od 50 eura.

Nakon reagovanja kod Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) predstavnicima PZCG-a je rečeno da će takav obračun plata ostati na snazi i u narednom periodu. Nije im objašnjeno zbog čega, i zašto to zaposlenima nije najavljeno prilikom predstavljanja programa Evrope sad.

„Godinama imamo problem kad su u pitanju obračuni plata u školama i vrtićima, jer pravno-računovodstvene službe ne rade po istom principu, ne oslanjaju se na iste zakonske akte, često zanemaruju logiku, a postoje i slučajevi gdje im je od uprave naređeno kako da rade, iako to nije u skladu sa zakonom i našim pravima”, kaže za Monitor profesorica razredne nastave mr Olivera Leković ispred nevladinog udruženja (NVU) Prosvjetna zajednica Crne Gore (PZCG).

Prema njenim riječima, najčešće se zanemaruje GKU kad su u pitanju zaposleni u prosvjeti. „Zaposleni nijesu jednako upoznati sa svojim pravima, zbog čega ih je lako dezinformisati. Za očekivati je da školske službe, zajedno sa upravom, zastupaju interese svojih zaposlenih, ali su u praksi rijetke takve situacije. Ni Sindikat prosvjete (SPCG) do sada nije pokazivao dovoljno interesovanja ili je nemoćan u nastojanju da se prestane sa ovom ružnom praksom”, ističe Lekovićeva.

Iz SPCG-a obavijestili su MFSS o nelogičnostima koje su nastale obračunom naknada zarada za vrijeme bolovanja nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o radu.

„U sistemu obrazovanja znatan je broj koleginica i kolega čije zarade za puno radno vrijeme, primjenom redovnog obračuna zarada, uz predviđeno uvećanje, ne dostižu nivo minimalne zarade, pa se vrši takozvana „pozitivna korekcija”, odnosno iznos zarada se uvećava do iznosa od minimalne zarade utvrđene zakonom (450 eura)”, navodi se u reagovanju Sindikata prosvjete prema Ministarstvu finansija u koje je Monitor imao uvid. „Ovaj se problem može riješiti jedino povećanjem i usklađivanjem koeficijenata za utvrđivanje zarada predviđenih Granskim kolektivnom ugovorom za oblast prosvjete sa nivom minimalne zarade u Crnoj Gori”, predloženo je u dokumentu koji potpisuje predsjednik tog sindikata Radomir Božović.

Iz Ministarstva finansija, od čijih su predstavnika tražili da se započnu pregovori sa resornim Ministarstvom za povećanje i usklađivanje koeficijenata u prosvjeti, do danas im nije stigao nikakav odgovor. Nijedno od ova dva Vladina resora nije odgovorilo ni na Monitorova pitanja kako i kada planiraju da se pozabave ovim pitanjem.

Iz NVU PZCG su reagovali već na najave programa Evropa sad, u decembru prošle godine, tako što su pokrenuli peticiju kojom su tražili uvećanje koeficijenta za profesore u vrtićima i školama – barem na 12,56 umjesto trenutnog 7,67. „U kratkom vremenu prikupili smo 7.500 potpisa, a peticiju i zahtjev za uvećanje koeficijenta proslijedili Vladi, Skupštini, MFSS-u i MPNKS-u. Do danas, tri mjeseca kasnije, nismo dobili odgovor”, ističe Lekovićeva.

U mišljenju koje potpisuje samostalni savjetnik–računovođa u Službi za finansije i računovodstvo u MPNKS-u Ivan Zvicer, a u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se da se, ukoliko prema standardnoj formuli nije moguće utvrditi osnov za obračun naknade, uzima osnovna zarada koju bi zaposleni ostvario u tom mjesecu da je radio. „Ta zarada predstavlja startnu zaradu koeficijenta složenosti određenog radnog mjesta uvećan za svaku započetu godinu radnog staža pomnožen sa obračunskom vrijednošću koeficijenta. U to ne ulaze razredno starješinstvo, nastavna i naučna zvanja, rad u više ustanova ili u kombinovanim odjeljenjima, časovi preko norme, nadoknada za rad u školi koja je udaljena više od pet kilometara od puta gdje nema infrastrukture, organizovanog ili sopstvenog prevoza… Prema MPNKS-u i MFSS-u, naučna i nastavna zvanja predstavljaju dodatak na zaradu, pa mogu biti obračunata samo za period dok zaposleni radi, ali ne i u toku bolovanja”, navodi se u tom mišljenju.

Iz Komisije za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, koju čine predstavnici MPNKS-a i Sindikata prosvjete, smatraju da je neophodno, pri obračunu zarada, uvažiti i GKU. „Prilikom obračuna zarade za zasposlenog koji odsustvuje zbog spriječenosti za rad uzima se prosjek zarade koja se dobija množenjem koeficijenta za određeno radno mjesto, uvećanog po osnovu razrednog starješinstva, naučnog ili stečenog zvanja, časova preko norme i drugih kriterijuma kojima se uvećava koeficijent”, navodi se u mišljenju predsjednice te komisije Stanke Vukčević.

„Zabrinjava što ostatak javnosti ne vidi u kakvim neuslovima radimo i u kakvim školama svakodnevno borave djeca. Kakvu budućnost možemo očekivati? Rješenje problema vidimo prvo u dobroj volji svih da oporavimo društvo”, smatra Lekovićeva.

Radnici u nekim drugim strukama, sa srednjom stručnom spremom, imaju koeficijent veći od 7.67. Univerzitetskim profesorima odobren je koeficijent od preko 21 – što je čak tri puta više od koeficijenta prosvjetara u školama i vrtićima. Visina koeficijenta utiče i na penziju. Tako su već sada u penziji pojedini profesori i magistri koji sa punim stažom dobijaju jedva 400 eura.

Nastavnica sa početka priče uči djecu u školi već 35 godina. Šta je, zauzvrat, država nju naučila?

Andrea JELIć

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo