Povežite se sa nama

Izdvojeno

NELOGIČNOSTI U OBRAČUNU BOLOVANJA PROSVJETARIMA U ŠKOLAMA I VRTIĆIMA: Kasa preča od propisa

Objavljeno prije

na

Prema MPNKS-u i MFSS-u, naučna i nastavna zvanja predstavljaju dodatak na zaradu, pa mogu biti obračunata samo za period dok zaposleni radi, ali ne i u toku bolovanja. Prosvjetari i njihovi zastupnici smatraju da je to suprotno odredbama Granskog kolektivnog ugovora

 

Iako je na bolovanju koje bi trebalo da bude 100 odsto plaćeno, nastavnica u jednoj osnovnoj školi, inače onkološka pacijentkinja, dobila je izvještaj da će joj plata biti umanjena za 100 eura. Njen slučaj nije usamljen. Mnogo je prosvjetara koji primaju novi minimalac od 450 eura, a da im se, prilikom obračunavanja bolovanja, ne uzima u obzir povećanje plata po programu Evropa sad.

Predstavnicima nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore danima se javljaju kolege i koleginice koji su tokom bolovanja dobili platu manju od propisane. Jedan od njih je za pet mjeseci bolovanja dobio za 720 eura manji iznos. Njihovim koleginicama se različito obračunava period odsustvovanja za vrijeme trudničkog bolovanja u odnosu na porodiljsko, a neke su jednako dobijale u oba slučaja, odnosno 100 odsto od plate, bez umanjenja starješinstva, viših zvanja, časova preko norme i sličnog.

Nekim prosvjetarima se, dok su na bolovanju, plata umanjuje za 30 odsto, a drugima za 10 – kako je i propisano Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) za oblast prosvjete. Prema njemu, zaposlenom za vrijeme bolovanja pripada naknada u visini od 90 odsto od zakonom utvrđenog osnova za naknadu. Tako se, na primjer, zaposlenom koji ostvaruje osnovnu zaradu od 500 eura iznos zarade umanjuje za 10 odsto, odnosno najviše 50 eura.

Ima i higijeničara u školama, koji u toku mjeseca koriste 15 dana bolovanja, a obračunom ostvaruju zaradu u iznosu od 335 eura, što je za 115 eura manje od minimalne zarade utvrđene zakonom, odnosno 25 odsto manje. Zabilježen je i slučaj jednog pomoćnog radnika kome je, po osnovu toga što je pet dana bio na bolovanju, od plate odbijeno više od 50 eura.

Nakon reagovanja kod Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) predstavnicima PZCG-a je rečeno da će takav obračun plata ostati na snazi i u narednom periodu. Nije im objašnjeno zbog čega, i zašto to zaposlenima nije najavljeno prilikom predstavljanja programa Evrope sad.

„Godinama imamo problem kad su u pitanju obračuni plata u školama i vrtićima, jer pravno-računovodstvene službe ne rade po istom principu, ne oslanjaju se na iste zakonske akte, često zanemaruju logiku, a postoje i slučajevi gdje im je od uprave naređeno kako da rade, iako to nije u skladu sa zakonom i našim pravima”, kaže za Monitor profesorica razredne nastave mr Olivera Leković ispred nevladinog udruženja (NVU) Prosvjetna zajednica Crne Gore (PZCG).

Prema njenim riječima, najčešće se zanemaruje GKU kad su u pitanju zaposleni u prosvjeti. „Zaposleni nijesu jednako upoznati sa svojim pravima, zbog čega ih je lako dezinformisati. Za očekivati je da školske službe, zajedno sa upravom, zastupaju interese svojih zaposlenih, ali su u praksi rijetke takve situacije. Ni Sindikat prosvjete (SPCG) do sada nije pokazivao dovoljno interesovanja ili je nemoćan u nastojanju da se prestane sa ovom ružnom praksom”, ističe Lekovićeva.

Iz SPCG-a obavijestili su MFSS o nelogičnostima koje su nastale obračunom naknada zarada za vrijeme bolovanja nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o radu.

„U sistemu obrazovanja znatan je broj koleginica i kolega čije zarade za puno radno vrijeme, primjenom redovnog obračuna zarada, uz predviđeno uvećanje, ne dostižu nivo minimalne zarade, pa se vrši takozvana „pozitivna korekcija”, odnosno iznos zarada se uvećava do iznosa od minimalne zarade utvrđene zakonom (450 eura)”, navodi se u reagovanju Sindikata prosvjete prema Ministarstvu finansija u koje je Monitor imao uvid. „Ovaj se problem može riješiti jedino povećanjem i usklađivanjem koeficijenata za utvrđivanje zarada predviđenih Granskim kolektivnom ugovorom za oblast prosvjete sa nivom minimalne zarade u Crnoj Gori”, predloženo je u dokumentu koji potpisuje predsjednik tog sindikata Radomir Božović.

Iz Ministarstva finansija, od čijih su predstavnika tražili da se započnu pregovori sa resornim Ministarstvom za povećanje i usklađivanje koeficijenata u prosvjeti, do danas im nije stigao nikakav odgovor. Nijedno od ova dva Vladina resora nije odgovorilo ni na Monitorova pitanja kako i kada planiraju da se pozabave ovim pitanjem.

Iz NVU PZCG su reagovali već na najave programa Evropa sad, u decembru prošle godine, tako što su pokrenuli peticiju kojom su tražili uvećanje koeficijenta za profesore u vrtićima i školama – barem na 12,56 umjesto trenutnog 7,67. „U kratkom vremenu prikupili smo 7.500 potpisa, a peticiju i zahtjev za uvećanje koeficijenta proslijedili Vladi, Skupštini, MFSS-u i MPNKS-u. Do danas, tri mjeseca kasnije, nismo dobili odgovor”, ističe Lekovićeva.

U mišljenju koje potpisuje samostalni savjetnik–računovođa u Službi za finansije i računovodstvo u MPNKS-u Ivan Zvicer, a u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se da se, ukoliko prema standardnoj formuli nije moguće utvrditi osnov za obračun naknade, uzima osnovna zarada koju bi zaposleni ostvario u tom mjesecu da je radio. „Ta zarada predstavlja startnu zaradu koeficijenta složenosti određenog radnog mjesta uvećan za svaku započetu godinu radnog staža pomnožen sa obračunskom vrijednošću koeficijenta. U to ne ulaze razredno starješinstvo, nastavna i naučna zvanja, rad u više ustanova ili u kombinovanim odjeljenjima, časovi preko norme, nadoknada za rad u školi koja je udaljena više od pet kilometara od puta gdje nema infrastrukture, organizovanog ili sopstvenog prevoza… Prema MPNKS-u i MFSS-u, naučna i nastavna zvanja predstavljaju dodatak na zaradu, pa mogu biti obračunata samo za period dok zaposleni radi, ali ne i u toku bolovanja”, navodi se u tom mišljenju.

Iz Komisije za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, koju čine predstavnici MPNKS-a i Sindikata prosvjete, smatraju da je neophodno, pri obračunu zarada, uvažiti i GKU. „Prilikom obračuna zarade za zasposlenog koji odsustvuje zbog spriječenosti za rad uzima se prosjek zarade koja se dobija množenjem koeficijenta za određeno radno mjesto, uvećanog po osnovu razrednog starješinstva, naučnog ili stečenog zvanja, časova preko norme i drugih kriterijuma kojima se uvećava koeficijent”, navodi se u mišljenju predsjednice te komisije Stanke Vukčević.

„Zabrinjava što ostatak javnosti ne vidi u kakvim neuslovima radimo i u kakvim školama svakodnevno borave djeca. Kakvu budućnost možemo očekivati? Rješenje problema vidimo prvo u dobroj volji svih da oporavimo društvo”, smatra Lekovićeva.

Radnici u nekim drugim strukama, sa srednjom stručnom spremom, imaju koeficijent veći od 7.67. Univerzitetskim profesorima odobren je koeficijent od preko 21 – što je čak tri puta više od koeficijenta prosvjetara u školama i vrtićima. Visina koeficijenta utiče i na penziju. Tako su već sada u penziji pojedini profesori i magistri koji sa punim stažom dobijaju jedva 400 eura.

Nastavnica sa početka priče uči djecu u školi već 35 godina. Šta je, zauzvrat, država nju naučila?

Andrea JELIć

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo