U čistkama tokom protekle godine resor na čijem čelu je Vesna Bratić otpustio je više od 250 direktora obrazovnih ustanova, stavljajući im na teret da su zloupotrijebili službeni položaj. Do sada ih je zbog nezakonitih smjena tužilo 157 direktora i direktorica. Većinu obrazovnih ustanova i dalje vode vršioci dužnosti

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu danilovgradskog Osnovnog suda da je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta u januaru prošle godine mimo zakona smijenilo direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića.

U čistkama tokom protekle godine resor na čijem čelu je Vesna Bratić otpustio je više od 250 direktora obrazovnih ustanova, stavljajući im na teret da su zloupotrijebili službeni položaj. Do sada ih je zbog, kako se i sudski pokazuje, nezakonitih smjena tužilo 157 direktora i direktorica.

„Presuda kojom je poništeno rješenje o razrješenju jednog od prvih direktora koje je razriješilo ministrastvo Vesne Bratic postala je pravosnažna čime je sud stavio tačku na tvrdnje ministarstva da je sve urađeno po zakonu“, kaže za Monitor Šaranovićev advokat Mladen Tomović.

Sudovi su utvrdili da se bez adekvatnog i zakonitog postupka kojim bi se u posebnom postupku utvrdila eventualna odgovornost ne može smjenjivati. Tomović kaže da postoji jasna analogija između ovog prvog pravosnažno presuđenog slučaja i ostalih razrješenja direktora u ostalim obrazovnim ustanovama. „Sva rješenja su tipska, i u svim rješenjima o razrješenju direktora stoji – neizvršavanje službene dužnosti, odnosno neformiranje školskog odbora, što bi bio pandan zloupotrebi položaja. Sud je decidno potvrdio da bez prethodnog postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze, odnosno zloupotrebu položaja direktora nema govora o zakonitom razrješenju, tako da je ovom presudom već uspostavljena sudska praksa u svim ovim slučajevima“.

Advokat savjetuje smijenjene direktore koji su podnijeli tužbu da traže naknadu štete od trenutka smjene do isteka mandata na koji su postavljeni od strane Ministarstva. Kako je većina smijenjenih direktora nastavila da radi u obrazovanju, nadoknadiće im se razlika između nastavničke i direktorske plate do isteka mandata.

Iako su mediji pisali da se radi o milionskim iznosima, iznosi će biti značajno manji jer je većina smjenjenih direktora nastavilo radni odnos kao nastavnici, a značajan broj je bio na sredini ili pri kraju mandata.

„Ako govorimo o situaciji kada je bivši direktor ostao da radi kao nastavnik, radi se o potraživanju koja se kreću od 100 do 150 eura za svaki mjesec do kraja mandata uvećan za iznos kamate od momenta dospijeća do presuđena i od presuđenja do konačne isplate. U situaciji kada se potražuje cjelokupna zarada, taj iznos se može kretati u rasponu  od 600 do 900 eura pomnoženo sa brojem mjeseci do isteka mandata na koji je kao direktor bio imenovan i uvećan za iznos zakonske kamate“, objašnjava Tomović.

Da je ministarka prije stihijskog smjenjivanja direktora morala prethodno sprovesti individualne postupke za utvrđivanje odgovornosti direktora koje je smijenila, smatra Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica Centra za građansko obrazovanje (CGO).

„Trebalo je naći razloge njihove odgovornosti za razrešenje. Na taj način bi svakako poslali drugačiju poruku javnosti, da se direktori smjenjuju sa razlogom usred mandata. Ovako toga nije bilo, već je jasno da je većina tih smjena bio čist politički revanšizam. To posljedično vodi velikoj materijalnoj šteti koja će proisteći nakon pokrenutih sudskih postupaka poput ovog primjera, a već smo govorili  o tome da  je sigurno neće snositi ministarka“, kaže za Monitor Kaluđerović.

Ministarka je još malo pa okončala mandat tako da nikakve odgovornosti neće biti, a štetu će platiti građani. Ipak, da se podsjetimo da je ministarka Bratić isticala da su smjene direktora nužne kako bi se depolitizovao školski sistem.

Da bi „spasli“ obrazovanje, skupštinska većina krajem maja prošle godine usvaja izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako su objasnili, biti legalizovana smjena direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića. Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da sa njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu. U Prosvjetnoj zajednici Crne Gore (PZCG) ocijenili su da je razrješenje oko 260 direktora škola i vrtića u isto vrijeme i objavljivanje novih konkursa za ta upražnjena mjesta dovelo do haotičnog stanja, jer će se „teško moći kontrolisati regularnost i pravičnost pri zapošljavanju“.

U novembru je javnost saznala kako je depolitizacija školstva tekla – po Dontovom koeficijentu i broju mandata u Skupštini podijeljen je izborni plijen u školama, vrtićima, domovima učenika, između partija vladajuće većine. U Skupštini je poslanik Raško Konjević podsjetio ministarku Bratić da je kazala „da partijske knjižice niti su bile niti će biti ikakva komparativna prednost dok je na čelu Ministarstva, nikakve Dontove formule, Arhimedove, Njutnove ili neki drugi zakoni, osim Zakona o opštem obrazovanju nijesu primjenjivani“. „Evo vam Dontova formula“, kazao je Konjević i pokazao tabelu. A u njoj od 120 obrazovnih institucija DF-u pripalo 48 direktorskih mjesta plus 15 direktora PzP-a, i SNP je dobio 15 direktorskih mjesta u obrazovnim institucijama, Demokrate čak 30, a URA 12 direktora.

Navedena „demokratizacija“ obrazovanja dovela je do toga da ministarka Bratić na kraju svog mandata prosvjetu ostavlja u v.d. stanju. Naime, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta još nije izabralo direktore u većini osnovnih i srednjih škola, već te ustanove i dalje vode vršioci dužnosti, čime se krši procedura po raspisanom konkursu, potvrdili su medijima iz Sindikata prosvjete.

Većini direktora produžen je mandat vršioca dužnosti što je mimo zakona, jer v.d. stanje u školama ne smije biti duže od šest mjeseci.

„Dio direktora je dobio rješenje, ali dobar dio škola ima direktore koji su još u v.d. stanju. Pojavila su se tumačenje da v.d. direktor ne može da imenuje pomoćnika, iako su  sistematizovana ta mjesta. Za te direktore to je vrlo nezavidna situacija, nemaju slobodu i moraju sve sami da rade“, kaže za Monitor predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

On upozorava da može da se desi da nova vlast, novi ministar prosvjete tim direktorima zahvali na saradnji iako su sami odradili dobar dio posla u prethodnom periodu. „Preuzeli su odgovornost, a sada su ostavljeni na tankom ledu.

I Kaluđerović kaže da produživanje v.d. stanja, osim što je nezakonito, proizvodi i sistemske probleme jer v.d. direktori škola ne mogu donositi odluke.

„Praksa je do sada pokazala da je bilo značajnih kršenja zakonske procedure u izborima direktora. Imali smo situaciju u Elektrotehničkoj školi u Podgorici da je Ministarstvo prekršilo ostavljeni rok od 15 dana u kome je traženo izjašnjenje Nastavničkog vijeća o predloženom kandidatu. Ministarka Bratić je odmah, ne poštujući rok, uputila školi odluku o imenovanju novog direktora u punom mandatu. Odluka o izboru tamošnjeg direktora je datirana na period prije upućivanja zahtjeva  ministarstva školi da se izjasni Nastavničko vijeće o kandidatu“, kaže Kaluđerović.

Ona objašnjava da se ovakvim postupanjem obesmišljava zakonska procedura.

I pored obećanja, nova vlast je samo nastavila sa praksom u kojoj ministar odlučuje o postavljenjima u obrazovnim institucijama.

„Nekada je bila praksa da se pita prvo nastavničko vijeće, školski odbor, pa lokalna zajednica. Ministar je samo potpisivao. Sada ministar ima ključnu riječ. Iako je Sindikat urgirao da se izvrši depolitizacija. Niko nije slušao naše reakcije, nije bilo ni javne rasprave, nije bilo želje da se taj problem sistemski riješi, skupštinska većina je odlučila po svome“, kaže Božović.

Da li će nova većina izvući prosvjetu iz v.d. stanja i, što je važnije, da li će imati želje da sistemski rješava probleme i otvori put ka depolitizaciji školstva? Ali, ovaj put isprave.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari