Povežite se sa nama

OKO NAS

NAKON TRAGEDIJE PORODICE ŠKRIJELJ U PETNJICI:  Humanost na djelu

Objavljeno prije

na

Sedmoro djece Škrijelj iz bihorskog sela Dašča Rijeka, koja su  krajem oktobra prošle godine, ostala bez  roditelja, zahvaljujući dobrim ljudima, dobiće krov nad glavom

 

Sedmoro djece Škrijelj iz bihorskog sela Dašča Rijeka, koja su u strašnoj porodičnoj tragediji krajem oktobra prošle godine, ostala bez roditelja, dobiće krov nad glavom u Tuzima, gdje jedini punoljetni dječak od njih završava srednju vjersku školu Mehmed Fatih.

Monitoru je to potvrdio jedan od koordinatora humanitarne akcije ispred Islamske zajednice, Amar Škrijelj, koji je kazao da su djeca od jednog donatora dobila petnaest ari zeljišta za izgradnju kuće u Tuzima.

„Zemljište je poklonio Rifat Drešević i već je vlasništvo prebačeno na najstarijeg od djece. Tako je riješen taj problem i pitanje gdje će se kuća graditi“, kazao je Škrijelj.

On je rekao da sada slijedi izrada projekta i izgradnja kuće, i da za taj posao takođe ima dosta donatora koji se javljaju Islamskoj zajednici.

„Projekat kuće je urađen. Sada se javlja dosta firmi koje rade sa građevinskim materijalom kao i građevinskih preduzeća koja bi dobrovoljno gradila kuću. Čim se završe administrativni poslovi oko dozvola, krenuće se sa izgradnjom“, kazao je Škrijelj.

Prema njegovim riječima pozivu za prikupljanje novčane pomoći odazvao se veliki broj ljudi, kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva.

Tako je u Njujorku, među iseljenicima, za samo jedan dan prikupljeno deset hiljada dolara i ta je pomoć stigla do Crne Gore.

„Mislim da smo na najboljem putu da djeci obezbijedimo najbolji smještaj i da riješimo pitanje gdje će ta djeca i šta će biti sa njima nakon svega što se dogodilo“, kazao je Škrijelj.

On je dodao da su djeca još uvijek kod jednog od stričeva u selu, ali da bi i prije izgradnje kuće mogli biti prebačeni u Tuzi gdje im je najstariji brat.

„Mi smo već drugog dana od te tragedije obezbijedili stan za djecu pri medresi u Tuzima i sve potrepštine, ali treba da se riješe još neke administrativne barijere. Čitavu humanitarnu akciju spovodimo u saradnji sa djecom i njihovim stričevima. Čim se stvore uslovi, djeca će preći u taj stan i tu će biti do izgradnje i useljenja u kuću“, rekao je Škrijelj.

U ovom trenutku još uvijek, međutim, nema preciznog odgovora u kojoj je fazi postupak prebacivanja i da li su završene sve administrativne procedure, da bi se djeca preselila u Tuzi.

Kako je Monitoru nezvanično rečeno, djeca su i sada sasvim lijepo zbrinuta kod jednog od stričeva, i u situaciji u kojoj su se našli, najbliža rodbina im pruža punu pažnju i izgubljenu roditeljsku brigu.

Ukoliko se dogodi da definitivno pređu u Tuzi, Islamska zajednica će, rečeno nam je, obezbijediti i ženu koja će djeci pomagati u kući. U tom slučaju sve bi se radilo uz nadzor nadležnog centra za socijalni rad.

Na tragediju je sada skoro suvišno podsjećati.

Pedesetogodišni Ahmet Škrijelj oduzeo je život šesnaest godina mlađoj supruzi E.Š. i nanio teške povrede petnaestogodišnjoj kćerki A.Š. Potom je izvršio samoubistvo – vješanjem.

Scenama nasilja prisustvovala su djeca, od kojih namlađe ima samo tri i po godine. Tada je ukupno sedmoro djece, od kojih je samo jedno punoljetno, ostalo u trenutku bez oba roditelja.

Ova strašna tragedija imala je dugu predistoriju.

,,Ovdje su zatajili i Opština Petnjica i Centar za socijalni rad. Svi su znali da su oni razdvojeni zbog nasilja, ali niko nije obezbijedio toj jadnoj ženi neki stan gdje bi se sklonila sa sedmoro djece. Ostavili su je godinama da živi sa tim nasilnikom”, ispričao je jedan od mještana Petnjice.

Ubijena E.Š. svog supruga Ahmeta prvi put je prijavila za nasilje još prije sedam godina. Nije ništa učinjeno. Koliko je u međuvremenu bilo prijava policiji, za sada se ne zna.

Tek prošle godine registrovane su dvije prijave u samo mjesec dana. Zbog jedne je, sada se ispostavlja, nasilnik osuđen na tri mjeseca zatvora, a drugi postupak je ostao nedovršen.

On se, ipak, poslije odležane kazne, vratio u trošnu porodičnu kuću .  Mjere udaljenja iz stana ili zabrana približavanja, koje su morale biti izrečene, u ovom slučaju, zvanično se moglo čuti, nisu izrečene.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazala je da ,,ovaj sistem karakteriše odsustvo odgovornosti”.

,,Kada se ovako nešto desi, neko jeste odgovoran. Žene kao što je bila ova su neuke i ne znaju svoja prava. U Petnjici i u ruralnom području nema nikavih institucija za pomoć. Cijeli sistem je zakazao”, kazala je Raičević.

Ona je dodala da su policija, centri za socijalni rad i tužilaštvo prve karike u lancu koje moraju reagovati na prijave za nasilje.

,,Kada se radi o ovom slučaju, bile su upoznate sve institucije, sve se znalo, a ništa nije učinjeno da se spriječi”, kazala je Raičević.

Ono što je na kraju, ipak, dobro je to što se u slučaju tragedije ove nesrećne porodice iz petnjičkog sela Dašča Rijeka, nije sve svelo na dan, dva priče, pa poslije toga  zaboravilo.

Islamska zajednica, najbliži rođaci i dobri i humani ljudi nisu dozvolili da djeca koja su ostala bez roditelja odu u neki dom ili da se razdvoje.

Oni su ostali zajedno kod strica u selu Dašča Rijeka. Svih sedmoro djece biće zajedno i pod jednim krovom i ako se akcija Islamske zajednice i državnih institucija privede kraju i ako pređu u Tuzi.

Takođe, dobili bi staratelja koji bi vodio pažnju i brigu do punoljetstva sada namjlađeg djeteta.

Tragedija porodice Škrijelj potresla je prošle jeseni crnogorsku javnost, ali se i na ovom primjeru pokazalo da nevolja zbližava ljude i da humanost nije nešto o čemu se samo priča, već se pokazuje na djelu.

         Tufik Softić   

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo