Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIPREMLJENA RADNA VERZIJA PROGRAMA MEDIJSKE PISMENOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE U CRNOJ GORI: Kritičko razmišljanje nužno od malih nogu

Objavljeno prije

na

Prema najavama nadležnih, osnovci u Crnoj Gori će, od septembra ove godine, moći da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet. Do sada su taj predmet imali prilike da izučavaju samo gimnazijalci, i u tragovima – učenici srednjih stručnih škola. Podaci evropskog Instituta za otvoreno društvo potvrđuju – naša država do sada nije na valjan način prepoznala važnost medijskog opismenjavanja

 

Osnovci u Crnoj Gori će, od septembra, prema najavama nadležnih, moći da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet. Ukoliko tu inicijativu odobri Nacionalni savjet za opšte obrazovanje. Taj su predmet do sada imali prilike da izučavaju samo gimnazijalci, i u tragovima – učenici srednjih stručnih škola. Školski sistem nije pružio adekvatan odgovor na izazove sa kojima se suočavaju mladi ljudi, koji kao glavni izvor informisanja koriste internet i onlajn medije – prostor u kom bujaju dezinformacije i lažne vijesti.

Medijska pismenost, koja kao izborni predmet postoji više od deset godina, do sad je bila dostupna otprilike samo oko 30 odsto učenika u Crnoj Gori. To ne znači  da su je svi oni i izučavali. ,,Tako se sadržaj koji podstiče razvoj kritičkog mišljenja nalazi na margini obrazovnog sistema i zavisi od dobre volje pojedinaca u prosvjeti koji su prepoznali njegov značaj i motivisali učenike/ce da je izučavaju”, navodi se u publikaciji Instituta za medije pod nazivom Medijska pismenost za sve đake koja je objavljena krajem prošle godine.

Od Instituta, kao i od neformalne koalicije za medijsku pismenost – tijela koje čine predstavnici Zavoda za školstvo, Univerziteta Crne Gore, profesora medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori, stručnjaka za medije, novinara i NVO sektora, i potekla ideja da se medijska pismenost uvede u škole.

Iz Zavoda za školstvo su predlogu dali zeleno svjetlo. ,,Nacrt Predmetnog programa nedavno je dostavljen našoj ustanovi na evaluaciju, ali i drugim institucijama kao što su: Univerzitet Crne Gore, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Centar za stručno obrazovanje i nezavisni eksperti. Cilj je da se dobije, sa stručne ali i metodičko-pedagoške strane, kvalitetan program. Od suštinske je važnosti da osnovci kroz nastavu medijske pismenosti stiču vještine kritičkog mišljenja, analiziranja ponuđenih sadržaja u medijima, osviješćenog pristupanja virtuelnom svijetu, ali i stvaranja i kreiranja medijskih sadržaja”, kažu za Monitor iz Zavoda za školstvo Crne Gore (ZZŠCG).

Predviđeno je da učenici osnovnih škola uče o vrstama medija i medijskih sadržaja, informacijama, dezinformacijama i lažnim vijestima, o odnosu medija i algoritama, vještačkoj inteligenciji, notifikaciji, aplikaciji i bezbjednosti na internetu. Osposobljavaće se, između ostalog, da prepoznaju govor mržnje, plasiranje stereotipa i predrasuda putem socijalnih mreža i portala.

Iz te institucije najavljuju i da bi i unaprijeđena verzija izbornog predmeta za gimnaziju mogla da bude završena do početka juna sljedeće godine.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) i Instituta za medije, iz godine u godinu interesovanje učenika za ovaj predmet sve je veće.

U školskoj 2019/2020. ovaj predmet biralo je 200 učenika/ca, što je tri puta više nego 2018, kad ih je bilo oko 60. U 2020/2021. ovaj izborni predmet odabralo je 148 đaka crnogorskih gimnazija, a grupe su bile formirane u sedam gimnazija. U tekućoj školskoj godini – 248 učenika, iz devet gimnazija. Najviše zainteresovanih je u Podgorici (47), Danilovgradu (38) i Bijelom Polju (35).

,,Medijska pismenost omogućava nastavnici/ku da otvori potpuno novo polje komunikacije sa učenicima. Riječ je o sadržajima koji su aktuelni, tiču se medija, a svjesni smo da posjedovati smart telefon znači biti sve vrijeme izložen različitim medijskim sadržajima. Teme o kojima se razgovara na ovim časovima kreću se od emocija izazvanih medijskim sadržajem, preko učenja o razlici između informisanja i ubjeđivanja, do tipova medijske manipulacije, velikih podataka i klikbejta. Sadržaji su zanimljivi i korisni”, kaže za Monitor Svetlana Koprivica, profesorica medijske pismenosti koja u školi radi gotovo dvije decenije.

Kada je riječ o izbornim predmetima u gimnazijama, do sada je na menadžementu škole bilo da procijeni hoće li uključiti i medijsku pismenost, odnosno da li će formirati grupu i omogućiti učenicima da razviju vještine za razumijevanje medijskog sadržaja. U srednjim stručnim školama i u osnovnoj školi ovog predmeta nema. No, ima entuzijasta, koji, uz podršku uprava škola, katkad, u modulima medijski opismenjavaju učenike.

Godinama se realizuju i obuke nastavnika/ca. Akreditovane obuke Zavoda za školstvo je, zaključno sa 2020. godinom, prošlo 250 nastavnika/ca srednjih i osnovnih škola. Neformalne oblike usavršavanja završilo je najmanje njih 200.

Svetlana Koprivica ističe da medijska pismenost, za sada, nije dobila mjesto koje joj objektivno pripada: ,,Očekuje se da ovaj predmetni sadržaj bude dostupan osnovcima od sedmog do devetog razreda, ali i učenicima srednjih stručnih škola. Nećemo poraniti ni ukoliko ovakve aktivnosti ponudimo u predškolskom uzrastu. Gotovo da nema škole u Crnoj Gori koja nije prisutna na društvenim mrežama, pa bi bilo korisno da posvete pažnju medijskom opismenjavanju. Svjedoci smo koliko to prestaje da bude poželjno, a postaje neophodno”, objašnjava.

Učenici od 12 do 14 godina, prema različitim analizama (domaćim i evropskim), u prosjeku provode po osam sati na portalima i društvenim mrežama koje obiluju neprovjerenim informacijama, stavovima i oblicima ponašanja koji mogu loše da utiču na njihov socijalno-emocionalni razvoj.

U 2020, prema istraživanju UNICEF-a u Crnoj Gori iz te godine, porastao je broj roditelja koji svojoj djeci postavljaju ograničenja u vezi s korišćenjem televizije i interneta.

Boraveći u onlajn prostoru, kako još ističe profesorica Koprivica, svi postajemo kreatori medijskih poruka ili njihovi prenosioci. Zato je, kako kaže, neophodno napuštati ‘eho komoru’ i sagledati širi kontekst tumačenja sadržaja. ,,Medijski pismena osoba, u tom smislu, ima set različitih vještina – umije da dekonstruiše medijsku poruku, da razumije da postoji razlika između empirijske i medijske stvarnosti, i da svakom trenutku procjenjuje na koji način je određena medijska poruka čitana od strane različitih tipova publike. Takva osoba ima potrebu da pogleda impresum nekog medija, da porazmisli o tome ko su njegovi vlasnici, da razmotri u kojoj mjeri neki tekst poštuje etički kontekst kad je u pitanju novinarska profesija. Nije jednostavno, ali je veoma važno”.

Medijska nepismenost i odraslih i učenika/ca, upozoravaju iz Zavoda za školstvo, umnogome suzbija dalji razvoj demokratskog kapaciteta društva. ,,U našem obrazovnom sistemu, kao i u evropskim, ali i svjetskim obrazovnim politikama, treba da ima status jedne od ključnih kompetencija za 21. vijek”, navode još za Monitor.

Analizirajući podatke evropskog Instituta za otvoreno društvo iz Sofije – naša država do sada nije prepoznala važnost medijskog opismenjavanja građana. Indeks medijske pismenosti te organizacije za 2021. godinu, kojim se procjenjuje potencijal 35 evropskih društava da se odupru fenomenu post-istine, smjestio je Crnu Goru još niže na samo dno ljestvice – sa 31. na 32. mjesto. Gore se u ovoj oblasti od naše države snalaze samo Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Države sa najvišim stepenom medijske pismenosti su Finska na prvom mjestu, a potom Danska, Estonija, Švedska i Irska. Sem što njihovi građani od malena razvijaju sposobnosti da razumiju medijske poruke, te su države donijele i različite zakone čiji je cilj da spriječe širenje dezinformacija i lažnih vijesti.

Vrijeme je da medijska pismenost zaživi i u našim školama, jer nam je, zarad kritičkog razmišljanja, prijeko potrebna.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo