Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIPREMLJENA RADNA VERZIJA PROGRAMA MEDIJSKE PISMENOSTI ZA OSNOVNE ŠKOLE U CRNOJ GORI: Kritičko razmišljanje nužno od malih nogu

Objavljeno prije

na

Prema najavama nadležnih, osnovci u Crnoj Gori će, od septembra ove godine, moći da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet. Do sada su taj predmet imali prilike da izučavaju samo gimnazijalci, i u tragovima – učenici srednjih stručnih škola. Podaci evropskog Instituta za otvoreno društvo potvrđuju – naša država do sada nije na valjan način prepoznala važnost medijskog opismenjavanja

 

Osnovci u Crnoj Gori će, od septembra, prema najavama nadležnih, moći da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet. Ukoliko tu inicijativu odobri Nacionalni savjet za opšte obrazovanje. Taj su predmet do sada imali prilike da izučavaju samo gimnazijalci, i u tragovima – učenici srednjih stručnih škola. Školski sistem nije pružio adekvatan odgovor na izazove sa kojima se suočavaju mladi ljudi, koji kao glavni izvor informisanja koriste internet i onlajn medije – prostor u kom bujaju dezinformacije i lažne vijesti.

Medijska pismenost, koja kao izborni predmet postoji više od deset godina, do sad je bila dostupna otprilike samo oko 30 odsto učenika u Crnoj Gori. To ne znači  da su je svi oni i izučavali. ,,Tako se sadržaj koji podstiče razvoj kritičkog mišljenja nalazi na margini obrazovnog sistema i zavisi od dobre volje pojedinaca u prosvjeti koji su prepoznali njegov značaj i motivisali učenike/ce da je izučavaju”, navodi se u publikaciji Instituta za medije pod nazivom Medijska pismenost za sve đake koja je objavljena krajem prošle godine.

Od Instituta, kao i od neformalne koalicije za medijsku pismenost – tijela koje čine predstavnici Zavoda za školstvo, Univerziteta Crne Gore, profesora medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori, stručnjaka za medije, novinara i NVO sektora, i potekla ideja da se medijska pismenost uvede u škole.

Iz Zavoda za školstvo su predlogu dali zeleno svjetlo. ,,Nacrt Predmetnog programa nedavno je dostavljen našoj ustanovi na evaluaciju, ali i drugim institucijama kao što su: Univerzitet Crne Gore, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Centar za stručno obrazovanje i nezavisni eksperti. Cilj je da se dobije, sa stručne ali i metodičko-pedagoške strane, kvalitetan program. Od suštinske je važnosti da osnovci kroz nastavu medijske pismenosti stiču vještine kritičkog mišljenja, analiziranja ponuđenih sadržaja u medijima, osviješćenog pristupanja virtuelnom svijetu, ali i stvaranja i kreiranja medijskih sadržaja”, kažu za Monitor iz Zavoda za školstvo Crne Gore (ZZŠCG).

Predviđeno je da učenici osnovnih škola uče o vrstama medija i medijskih sadržaja, informacijama, dezinformacijama i lažnim vijestima, o odnosu medija i algoritama, vještačkoj inteligenciji, notifikaciji, aplikaciji i bezbjednosti na internetu. Osposobljavaće se, između ostalog, da prepoznaju govor mržnje, plasiranje stereotipa i predrasuda putem socijalnih mreža i portala.

Iz te institucije najavljuju i da bi i unaprijeđena verzija izbornog predmeta za gimnaziju mogla da bude završena do početka juna sljedeće godine.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) i Instituta za medije, iz godine u godinu interesovanje učenika za ovaj predmet sve je veće.

U školskoj 2019/2020. ovaj predmet biralo je 200 učenika/ca, što je tri puta više nego 2018, kad ih je bilo oko 60. U 2020/2021. ovaj izborni predmet odabralo je 148 đaka crnogorskih gimnazija, a grupe su bile formirane u sedam gimnazija. U tekućoj školskoj godini – 248 učenika, iz devet gimnazija. Najviše zainteresovanih je u Podgorici (47), Danilovgradu (38) i Bijelom Polju (35).

,,Medijska pismenost omogućava nastavnici/ku da otvori potpuno novo polje komunikacije sa učenicima. Riječ je o sadržajima koji su aktuelni, tiču se medija, a svjesni smo da posjedovati smart telefon znači biti sve vrijeme izložen različitim medijskim sadržajima. Teme o kojima se razgovara na ovim časovima kreću se od emocija izazvanih medijskim sadržajem, preko učenja o razlici između informisanja i ubjeđivanja, do tipova medijske manipulacije, velikih podataka i klikbejta. Sadržaji su zanimljivi i korisni”, kaže za Monitor Svetlana Koprivica, profesorica medijske pismenosti koja u školi radi gotovo dvije decenije.

Kada je riječ o izbornim predmetima u gimnazijama, do sada je na menadžementu škole bilo da procijeni hoće li uključiti i medijsku pismenost, odnosno da li će formirati grupu i omogućiti učenicima da razviju vještine za razumijevanje medijskog sadržaja. U srednjim stručnim školama i u osnovnoj školi ovog predmeta nema. No, ima entuzijasta, koji, uz podršku uprava škola, katkad, u modulima medijski opismenjavaju učenike.

Godinama se realizuju i obuke nastavnika/ca. Akreditovane obuke Zavoda za školstvo je, zaključno sa 2020. godinom, prošlo 250 nastavnika/ca srednjih i osnovnih škola. Neformalne oblike usavršavanja završilo je najmanje njih 200.

Svetlana Koprivica ističe da medijska pismenost, za sada, nije dobila mjesto koje joj objektivno pripada: ,,Očekuje se da ovaj predmetni sadržaj bude dostupan osnovcima od sedmog do devetog razreda, ali i učenicima srednjih stručnih škola. Nećemo poraniti ni ukoliko ovakve aktivnosti ponudimo u predškolskom uzrastu. Gotovo da nema škole u Crnoj Gori koja nije prisutna na društvenim mrežama, pa bi bilo korisno da posvete pažnju medijskom opismenjavanju. Svjedoci smo koliko to prestaje da bude poželjno, a postaje neophodno”, objašnjava.

Učenici od 12 do 14 godina, prema različitim analizama (domaćim i evropskim), u prosjeku provode po osam sati na portalima i društvenim mrežama koje obiluju neprovjerenim informacijama, stavovima i oblicima ponašanja koji mogu loše da utiču na njihov socijalno-emocionalni razvoj.

U 2020, prema istraživanju UNICEF-a u Crnoj Gori iz te godine, porastao je broj roditelja koji svojoj djeci postavljaju ograničenja u vezi s korišćenjem televizije i interneta.

Boraveći u onlajn prostoru, kako još ističe profesorica Koprivica, svi postajemo kreatori medijskih poruka ili njihovi prenosioci. Zato je, kako kaže, neophodno napuštati ‘eho komoru’ i sagledati širi kontekst tumačenja sadržaja. ,,Medijski pismena osoba, u tom smislu, ima set različitih vještina – umije da dekonstruiše medijsku poruku, da razumije da postoji razlika između empirijske i medijske stvarnosti, i da svakom trenutku procjenjuje na koji način je određena medijska poruka čitana od strane različitih tipova publike. Takva osoba ima potrebu da pogleda impresum nekog medija, da porazmisli o tome ko su njegovi vlasnici, da razmotri u kojoj mjeri neki tekst poštuje etički kontekst kad je u pitanju novinarska profesija. Nije jednostavno, ali je veoma važno”.

Medijska nepismenost i odraslih i učenika/ca, upozoravaju iz Zavoda za školstvo, umnogome suzbija dalji razvoj demokratskog kapaciteta društva. ,,U našem obrazovnom sistemu, kao i u evropskim, ali i svjetskim obrazovnim politikama, treba da ima status jedne od ključnih kompetencija za 21. vijek”, navode još za Monitor.

Analizirajući podatke evropskog Instituta za otvoreno društvo iz Sofije – naša država do sada nije prepoznala važnost medijskog opismenjavanja građana. Indeks medijske pismenosti te organizacije za 2021. godinu, kojim se procjenjuje potencijal 35 evropskih društava da se odupru fenomenu post-istine, smjestio je Crnu Goru još niže na samo dno ljestvice – sa 31. na 32. mjesto. Gore se u ovoj oblasti od naše države snalaze samo Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Države sa najvišim stepenom medijske pismenosti su Finska na prvom mjestu, a potom Danska, Estonija, Švedska i Irska. Sem što njihovi građani od malena razvijaju sposobnosti da razumiju medijske poruke, te su države donijele i različite zakone čiji je cilj da spriječe širenje dezinformacija i lažnih vijesti.

Vrijeme je da medijska pismenost zaživi i u našim školama, jer nam je, zarad kritičkog razmišljanja, prijeko potrebna.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo