Povežite se sa nama

OKO NAS

KADROVSKE MUKE U KOLAŠINU: Opština puna referenata, inspektora fali

Objavljeno prije

na

Dok su od Markovićeve Vlade dobijali odobrenja za nova zapošljavanja, kolašinskoj upravi nije falio turistički inspektor. Zapravo, to su radno mjesto ukinuli. Sada, pak, tvrde da mnogo trpe što Ministarstvo finansija ne dozvoljava nova zapošljavanja. A Kolašinu, pored turističkog, fali i komunalni  inspektor

 

Velika je šteta koju lokalna Turistička organizacija (TO) trpi zbog  toga što u Kolašinu godinama ne postoji turistički inspektor, tvde u Opštini. Ništa manje nije ni razočarenje lokalne vlasti zbog toga što Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS) već godinu i po odbija da da saglasnost za popunu tog radnog mjesta. S druge strane, Ministarstvo kontinuirano podsjeća Opštnu na obaveze iz ugovora o reprogramu poreskog duga od prije sedam godina.

Iz resora Milojka Spajića kažu da se Opština  potpisivanjem  tog ugovora obavezala da će prilikom novih zapošljavanja tražiti njihovu saglasnost. A oni tu saglasnost ne mogu dati, „polazeći od ograničenja zapošljavanja u javnom sektoru“.

U lokalnoj upravi su, međutim, do promjene vlasti na državnom nivou dobro iskoristili drugačije raspoloženje Vlade, koja im je odobravala brojna zapošljavanja. Uprkos tome, tada nijesu tražili dozvolu za raspisivanje javnog oglasa za inspektora, već su zapošljavali drugi ,,neophodni kadar”. Štaviše, turističkog inspektora su,  tokom prve godine mandata, rasporedili na drugo radno mjesto. Ubrzo su shvatili da su pogriješili.

Trenutno je broj zaposlenih u lokalnoj administraciji za makar 30 odsto veći nego prije četiri godine, kada je na vlasti bila koalicija DF-SNP-SDP.   Uključujući Službu zaštite i spašavanja sa 13 zaposlenih, u kolašinskoj Opštnini sada je 96 izvršilaca.  Predviđeni broj, prema važećim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,  iznosi 113. Za bruto zarade zaposlenih, budžetom za ovu godinu planirano je 1,14 miliona eura.

„Tokom 2022. godine predviđeno je zapošljavanje manjeg broja izvršilaca na važnim pozicijama poput inspektora i savjetnika. Kolašin kao turističko mjesto A kategorije treba da ima turističkog inspektora, čije će angažovanje doprinijeti unapređenju stanja u ovoj oblasti i boljoj naplati boravišne takse. Takođe moraju se ojačati kapaciteti Sekretarijata za prostorno planiranje, komunalne poslove i saobraćaj kome nedostaju inženjerski kadrovi, pa je planirano zapošljavanje dva izvršioca“, obrazloženo je u Odluci o budžetu za narednu godinu.

Neophodno je, navodno, i zapošljavanje računovođe u Odjeljenju za trezor lokalne uprave.

Odmah nakon promjene vlasti u Kolašinu, već u drugoj polovini 2018. i godinu kasnije,  u lokalnoj upravi zapošljavano je bez mjere. Sve je pravdano  potrebom za ,,ekspertskim kadrom” i ,,efikasnijim servisom za građane”. Međutim, u  Opštini trenutno radi skoro polovina onih sa srednjom stručnom spremom.

Posljednjim zahtijevom za saglasnost od MFSS, traženo je raspisivanje javnih oglasa za  devet izvršilaca na sedam radnih mjesta u lokalnoj administraciji i Službi zaštite i spasavanja. Osim za turističkog inspektora za komunalne poslove, iskazali su potrebu i za zapošljavanjem tri vatrogasca-spasioca, računovođe, višeg savjetnika, samostalnog savjetnika za komunalne i vodne usluge…Takođe, i za samostalnog referenta za tehničku podršku u Službi predsjednika Opštine.

Direktor TO Aleksandar Vlahović kaže da je turistički inspektor ,,neophodan iz mnogo razloga”. Kolašin  je, kaže, među rijetkim turističkim centrima koji nema angažovanog turističkog inspektora na lokalnom nivou.

,,Trenutno u Kolašinu imamo 170 objekata za izdavanje smještaja (ne uključujući hotele) sa približno 1.500 ležajeva, ali je mali broj objekata koji poštuju zakonske obaveze poput redovne prijave boravka i plaćanje boravišne takse”, objašnjava Vlahović.

On smatra da je neophodan  kontinuitet u radu inspektora tokom cijele godine  ,,kako bi se što veći broj turističkih djelatnosti uveo u legalne tokove poslovanja”.  To se, objašnjava Vlahović, ne odnosi samo na  registraciju smještaja i plaćanje boravišne takse, već i rad turističkih vodiča bez odgovarajućih licenci. Takođe, kaže Vlahović, i na  organizovanje izleta od stane osoba koje nemaju za to potrebne dozvole.

Iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića tvrde da resorno ministasrtvo ima dvojne kriterijume. „Riječ je o radnim mjestima koja su neophodna za kvalitetniji rad lokalne uprave. Pogotovo ne razumijemo ne davanje saglasnosti za radno mjesto turističkog inspektora koji je neophodan ovoj važnoj djelatnosti za naš grad. Svjedoci smo da je nedavno lokalnoj upravi Nikšića data saglasnost za prijem 67 radnika”, kazao je Bulatović uz napomenu da ,,Opština Kolašin ispunjava sve obaveze koje traži Ministarstvo i  ostvaruje stabilnost lokalnih finansija“.

Usljed novog investicionog buma u Kolašinu, kažu u Opštini, nedostaje i građevinski inženjeri. Navodno,  povodom zahtjeva za popunu  upražnjenog radnog  mjesto kustosa Zavičajnog muzeja, resorno ministarstvo dalo je saglasnost samo na angažovanje na osnovu ugovora na šest mjeseci.

Međutim, u lokalnoj opoziciji smatraju da je iskustvo pokazalo da poslove inspektora može raditi bilo ko iz Kolašina.  Odbornica SDP-a Željka Vuksanović je  na sjednici SO predložila mogućnost razmjene tog kadra za drugim opštinama. Ona smatra i da bi komunalni inspektor nekoliko dana sedmično mogao da obavlja poslove turističkog inspektora. Tim bi se, tvrdi  Vuksanović, ,,spriječilo rasipanje  sredstava u izbornoj godini“.

Zamjerke zbog „ukinutog“ radnog mjesta turističkog inspektora iznio je nedavno i predsjednik SO Milan Đukić.  Prema njegovim riječima, turistički inspektor koji je ranije radio, dobio je zaduženja komnunalnog inspektora. On smatra da inspektori iz te oblasti ne rade kako treba svoj posao.

„Komunalni inspektori nijesu mnogo učinili, pa je trebalo raditi preraspodjelu.  Ako smo imali turističkog inspektora jedne godine, zbog čega ga nemamo sljedeće?  Projekcije su jasne, zbog nepostojanja turističkog inspektora gube se desetine hiljada eura“, kaže Đukić.

U toku aktuelnog građevinskog buma u Kolašinu, smatraju u odborničkom klubu SDP-a,  neophodno je da Opština ima projektni tim, to jest inženjere određene struke. To je potrebno, tvrdi Vuksanović, kako intenzivna gradanja ne bi „izmakla kontroli“. Međutim, u lokalnoj upravi ne kriju da imaju problem da privuku građevinske inženjere da rade u opštini.

„Koji će građevinski inspektor da radi za 500 eura u Opštini, kad ima platu višestruko veću u građevinskim firmama.  Sve da smo imali odobrenje od Vlade  da zaposlimo 10 inženjera ne bismo mogli naći nijednog“, navodi Đukić.

Predsjednik SO smatra da je optimalan broj zaposlenih u Opštini 105. Sve preko toga, ocijenio je, bilo bi neracionalno političko zapošljavanje.

Aktuelna kolašinska vlast ne razmišlja o smanjenju broja zaposlenih, uprkos tome što je rast tekućih troškova budžeta, u odnosu na 2018. godinu, skoro 70 odsto.  S druge strane, recimo, u Opštini Pljevlja, kroz postupak sporazumnog raskida radnog odnosa i uz isplatu otpremnina, namjeravaju  da za pet odsto smanje broj zaposlenih u naredne dvije godine.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo