Povežite se sa nama

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Brojna gradilišta u Kolašinu niti su do sada niti će uskoro  značajnije promijeniti strukturu i broj onih koji su u potrazi za poslom. Nade  Kolašinaca i obećanja predstavnika državne i lokalne vlasti da će građevinski bum značiti šansu za zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, za sada se nijesu se obistinile. Na kolašinskim gradilištima već nekoliko godina rade strani državljani.

Prema podacima od prije godinu i po  na evidenciji  Biroa rada bilo je svega 19 osoba sa kvalifikacijom neke građevinske struke i 54 osobe koje nemaju stručnu kvalifikaciju, ali imaju radno iskustvo u građevinskom sektoru. Interesovanje nazaposlenih Kolašinca za rad na gradilištima je uvijek značajno. Na evidenciji Biroa već godinama  nema mnogo onih koji imaju znanja i iskustva za rad na velikim građevinskim projektima, pogotovu za poslove koji traže specifična stručna znanja.  Obuke za tu vrstu poslova, takođe, nijesu organizovane, ako se izuzeme 2015. godina. Tada je, u susret gradnji auto puta, realizovana obuka za 57 nezaposlenih za zanimanje rukovalac građevinskim mašinama (bager i utovarivač).  Zanimanja  za kojima su poslodavci pokazivali interesovanje minulih godina, a bila su deficitarna u Kolašinu su  tesari, armirači, keramičari, fasaderi, moleri…

U Kolašinu, inače,  generalno postoji  deficit  radnika u djelatnostima koja dominiraju u strukturi privrede tog kraja. Kvalifikacije nezaposlenih  već decenijama se ne poklapaju sa potrebama  poslodavaca  čak ni u djelatnosti turizma i ugostiteljstva. ”Bolja je situacija u djelatnosti šumarstva i drvoprerade jer je ovo region gdje se ljudi tradicionalno bave tim poslovima. Svakako, u svakoj privrednoj djelatnosti postoji izražen deficit kvaliteta i slaba zainteresovanost mladih ljudi za rad i usavršavanja u djelatnostima koja su i sada, ali koja će, pogotovo u budućnosti, biti okosnica privrednog ambijenta u Kolašinu”, ocjenjuju iz kolašinskog Biroa rada.

Podrška razvoju preduzetništva, poboljšanje usklađenosti ponude i tražnje na lokalnom tržištu rada i povećanje aktivacije socijalno ugroženih grupa, osnovni su ciljevi Strategije  zapošljavanja opštine Kolašin do 2025. godine. Iako je na snazi od 2021. godine taj dokument do sada nije dao vidljivije rezultate. Prije svega zbog previsoko postavljenih ciljeva. Jedan je bio da broj zaposlenih Kolašinaca bude za 35 odsto veći. Pokazatelji uspjeha, kako su ocijenili autori dokumenta,  bili  bi i najmanje 260 uključenih u programe obrazovanja i sposobljavanja odraslih, kao i najmanje 20 planova za počinjanje biznisa godišnje.

Nikada ozbiljno nijesu shvaćene ni incijative državnoj vlasti da se razmotri mogućnost osnivanja visokoškolske ustanove iz oblasti turizma u Kolašinu.  S obzirom na  razvojna opredjeljenja te opštine i na tržištu iskazane potražnje za kadrom  incijativa nije  neskromna, naročito imajući u vidu da se u opštini koja pretenduje da bude centar elitnog turizma  za sada školuju kuvari i konobari do III stepena.  Zbog toga srednjoškolci sa tim zanimanjima ne  mogu na dalje školovanje ukoliko ne plate za vanredno polaganje IV stepena. S druge strane poslodavcma nijesu poželjni nakon tri godine srednjoškolskog obrazovanja za ugostiteljske smjerove.

„Jeste apsurdna situacija da na kolašinskim gradilištima zvanično nema zaposlenih sugrađana.  O tome je trebalo ranije razmišljati kada je grad prirpeman za ovo što se sada dešava, kroz kreiranje odgovarajućih obrazovnih profila u srednjoj školi.  Vidimo šansu u prekvalifikaciji ili dodatnom školovanju kadrova koj će biti traženi uporedo sa razvojem Kolašina u turistički centar“, kazali su Monitoru u lokalnoj upravi. Ne žele da komentarišu aktuelnu Startegiju zapošljavanja, koju su naslijedili od prethodne vlasti, ali najavljuju da će u narednom dokumentu te vrste „s puno senzibiliteta i analize dosdašnjeg stanja biti kreirani ciljevi“.  Iz lokalne vlasti objašnjavaju da je „potrebno uložiti više napora“ u aktivaciju i smanjenje dugoročne nezaposlenosti.

„Neophodno je povećanje mogućnosti sticanja prvih stručnih kvalifikacija nekvalifikovanim licima i podrška u njihovom zapošljavanju ili samozapošljavanju. Turizam je od izuzetne važnosti za Kolašin pa je potrebno više napora uložiti u promociju zanimanja u toj djelatnosti a i obezbjeđivanje znanja i ključnih vještina, kao na primjer, IKT vještine, strani jezici,  komunikacijske vještine koja su u tom sektoru neophodna. Potrebno je promovisati preduzetnički način razmišljanja i inovirati stimulisanje kreativnosti i inovativnosti kod djece, đaka,nezaposlenih i zaposlenih. To je ključno za dalji socio-ekonomski razvoj opštine, za kreiranje novih radnih mjesta i time zadržavanja mladih“, kažu iz Opštine.

Identične konstatacje dio su i aktuelne Strategije. Ostaje nada da će osim teorijske analize u budućim planovima smanjenja nezaposlenosti više trud biti uložen i u relizaciju ciljeva, kako bi Kolašin  u dogledno vrijeme bio što bližu državnom prosjeku. Bez toga, teško da se može govoriti da se  gradu „dešava razvoj“.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo