INTERVJU
ALIJA BEHRAM, NOVINAR IZ MOSTARA: „Apel za BiH“ trebalo bi predstaviti u Sarajevu
Objavljeno prije
3 godinena
Objavio:
Monitor onlineMesić, Tupurkovski i Bogićević ukazuju da procesi u BiH opasno klize ka federalizaciji i dovršetku projekta razbijanja zemlje. Njihova inicijativa poziva svjetske aktere, sudionike mirovnog procesa (Dejton–Pariz), da se sa Dejtonskog okvira krene prema izgradnji građanske BiH kako bi ona mogla postati dio evropske porodice
MONITOR: Usred velike krize Rusija–Ukrajina, Evropski savjet je raspravljao o situaciji u BiH. Predložene su sankcije za Milorada Dodika i njemu bliske ljude, koje su, kako se tvrdi „načelno“ odbile da podrže Mađarska i Hrvatska. Čeka se kraj marta i novi EU okvir za sankcije. Da li će biti konsenzusa ili će zemlje EU pojedinačno odlučivati o sankcijama?
BEHRAM: Sankcije će neminovno uslijediti. Dok čekamo odluke o pojedinačnim sankcijama, treba imati u vidu da je Vijeće Evrope ovih dana kaznilo BiH sa privremenom blokadom uplate od 600 miliona eura namijenjenih kao evropska solidarnost u oporavku od pandemije. RS je polagala velike nade u dobijanje ovog novca i Dodiku nimalo nije svejedno, entitetu Federacija BiH isto tako. Hoće li se uvođenje ciljanih sankcija Dodiku dogoditi na zasijedanju Evropskog savjeta tokom marta, teško je reći. Ako i ne bude jednoglasne saglasnosti o sankcijama, ne mislim da će sankcije biti manje bolne ako zemlje EU budu same odlučivale o njima.
Rezervi prema očekivanju sankcija bilo je i uoči nedavnog zasijedanja Evropskog parlamenta, gdje su najagilnije i najsnažnije protiv sankcija lobirali evropski zastupnici iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije… Ipak, amandman u kome se zahtijevaju sankcije „Dodiku i društvu” kojeg su podnijeli poslanici Tonino Picula, Pedro Markes i Tajs Rojten, podržala je ogromna većina od čak 504 poslanika, dok su protiv bila 93 glasa, uz još 73 suzdržana.
Dok sankcije oštro i principijelno zagovara Njemačka, Viktor Orban, premijer Mađarske, najavljuje čak veto. Izazov s BiH za Orbana je kako integrisati u Evropu zemlju sa dva miliona muslimana!? Nikada, koliko se sjećam, još nijedan premijer neke članice EU nije tako otvoreno izrekao činjeničnu laž, kulturološku neistinu, civilizacijsku uvredu i religijsko poniženje, kao što je izrekao premijer Mađarske.
MONITOR: Dodik je optužio opozicione lidere u Republici Srpskoj Mirka Šarovića i Borislava Borenovića da traže od SAD da se on „ukloni sa političke scene“. Ako bi došlo do onoga na šta Dodik upozorava, šta se može očekivati od najvećeg dijela sadašnje opozicije Dodiku, ukoliko ga ona zamjeni na vlasti?
BEHRAM: Opozicija je glasna kada je riječ o koruptivnim aferama i kriminalnim radnjama Milorada Dodika. Zbog toga ga optužuje i želi kriminalizirati i rušiti.
Međutim, postoje brojni posmatrači u Banjaluci koji će reći da je ideološka matrica PDP (Branislava Borenovića), a pogotovo SDS (Mirka Šarovića) čak nacionalističkija od ideološke matrice Dodikovog SNSD.
Lideri opozicije su saglasni sa Dodikom da ne treba ni po koju cijenu priznati da se dogodio genocid u Srebrenici. Iako je prihvatanje odluka međunarodnih sudova obaveza koju je prigrlila cijela EU, zahtijevajući isto i od svih zemalja potencijalnih kandidata. Oni jednako ne prihvataju Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je uoči odlaska nametnuo bivši Visoki predstavnik Valentin Incko. O prošlosti i karakteru rata, da se i ne govori.
MONITOR: I Parlament EU i komesar Žozep Borelj osuđuju „Dodikov secesionizam“, traže sankcije, a Borelj traži da se „izbjegne da se zemlja raspadne u dijelove“. On je u odgovoru na pismo Bakira Izetbegovića i Denisa Zvizdića rekao da povlačenje iz pregovora o izbornom zakonu neće biti prihvatljivo. Zašto su propali pregovori u Neumu?
BEHRAM: Svaki put kada Borelj pomene BiH, osuđuje „Dodikov secesionizam“ ili pomene prijeteći „raspad“, čovjek može samo dodatno da se zabrine. U pitanju je lakoća zaključivanja i govorenja, čak bez diplomatskih ograničenja, rezervi, osjećaja empatije ili jasne zabrinutosti. Ali, to je Borelj: za situaciju u BiH mlako zainteresovan!
Nema sumnje da su Ustav i Izborni zakon, skrojeni u okviru Daytonskog mirovnog sporazuma, diskriminatorni prema značajnom dijelu građana, Jevrejima, Romima i ostalima. O tome svjedoči i pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje nisu provedene dugih 12 godina. Pregovori o ovoj važnoj temi iskorišteni su da se u temelje zakona pokušaju ugraditi principi „legitimnog predstavljanja“.
Zahtijeva se i promjena Ustava da se član Predsjedništva BiH koji je biran na direktnim izborima potvrđuje još i voljom nacionalnog (čitaj – hrvatskog kluba) u državnom Domu naroda. HDZ i HNS tako žele da osiguraju da se član Predsjedništva BiH jedino može izabrati ukoliko ga kandiduje ova stranka. Na legitimnom (etničkom) predstavljanju insistiraju i kod izbora delegata u Dom naroda federalnog Parlamenta i državnog Parlamenta BiH.
Takvi maksimalistički zahtjevi skrojeni su na krilima podrške političkog vrha RH u Zagrebu i lobističkog djelovanja hrvatske delegatske grupe u tijelima EU u Briselu. Venecijanska komisija, čiji su eksperti boravili u Neumu, nije dala saglasnost za prijedloge HDZ–HNS.
MONITOR: Dosta uzbuđenja su izazvali zaključci nedavno održanog Hrvatskog narodnog sabora u BiH. U njima se pominje i nova teritorijalna organizacija. EU kao da ne obraća pažnju na hrvatsko lobiranje za hrvatski entitet u BiH, što i Dodik podržava?
BEHRAM: Nakon što su propali pregovori u Neumu, Dragan Čović i lideri stranaka okupljeni u HNS brzopotezno su realizovali raniju najavu da će na vanrednom zasjedanju HNS definirati strategije djelovanja.
Indikativno je da su pregovori trebali biti nastavljeni samo dan nakon pomenutih odluka HNS-a, ali do toga nije došlo. Nema sumnje da su lideri stranaka iz Sarajeva odustali od dolaska u Mostar, revoltirani zbog prijetnji „trećim entitetom“. Međutim, i sa ovakvim radikalnim i za mnoge Bošnjake prijetećim ishodom treba računati, pogotovo što se službeni Zagreb od ovakve odluke nije ogradio, dok su i Milanović i Plenković svojim oštrim izjavama prema bošnjačkim strankama u Sarajevu, dodatno ohrabrile Dragana Čovića i HNS da na izbore ne idu po svaku cijenu. Mnogi se sada pitaju zašto šuti EU i otvara li ta šutnja pitanja dokle može ići saradnja Milorada Dodika, u savezu sa Draganom Čovićem: da li je cilj tri etničke republike pod nebom Bosne i Hercegovine – a onda konačan razlaz.
MONITOR: Stjepan Mesić, Vasil Tupurkovski i Bogić Bogićević, članovi nekadašnjeg Predsjedništva SFRJ, u „Apelu za BiH“ predlažu da se sa političkog terena obilježenog Dejtonskim sporazum, krene u transformaciju i izgradnju građanske države. Kako gledate na tu inicijativu?
BEHRAM: Mesić, Tupurkovski i Bogićević otvoreno ukazuju da procesi u BiH opasno klize ka federalizaciji i dovršetku projekta razbijanja zemlje. Mesić proziva Dodika i Čovića, u kojima vidi glavne „razbijače“.
Inicijativa je vrlo zanimljiva jer poziva svjetske aktere, sudionike mirovnog procesa (Dayton–Pariz) da se sa Daytonskog okvira krene prema izgradnji građanske BiH kako bi jednom mogla postati dio evropske porodice. Mesić ukazuje da su i sve evropske države – građanske države i kako on ne vidi ni jednog razlog da i BiH to jednom postane. Time oštro odgovara i političkom vrhu svoje zemlje – čiji se lideri protive konceptu građanske BiH jer to, navodno, ide protiv interesa Hrvata u BiH?!
Iako su njihovi argumenti tanki i neubjedljivi, provocira ultimativan i prijeteći ton i Plenkovića i Milanovića koji o pitanjima Bosne govore kao da su „u vlastitom dvorištu“. Priklanjam se sadržaju Apela, ali mi je žao da ova trojica prijatelja BiH još nisu pozvani u Sarajevo da pred javnošću ove zemlje obrazlože svoju inicijativu.
Prljavi dilovi iza scene
MONITOR: Bilo je dosta diplomatskih aktivnosti u posljednjih pola godine, uključeni su kako regionalni čelnici (Plenković, Vučić), tako i oni od uticaja na dio BiH političara (Erdogan), uz dinamiku koju su unosili SAD i EU izaslanici (Palmer, Ajnkhorst, Eskobar). Šmit tvrdi da su upravo političari iz regiona odgovorili Dodika od ponovnog formiranja vojske RS. Ipak o tome se u javnosti malo zna?
BEHRAM: Čak i na pregovorima u Neumu, govorilo se o principima „udovoljavanja“ stranama kako bi se odobrovoljile na rezultate uz odgovarajuće ustupke. U javnosti je pominjan Satlerov izvještaj o pristupu koji je otvoreno zagovarao EU komesar za proširenje, Mađar Oliver Varhelji (Orbanov ministar), nudeći benefite „svim stranama u BiH“.
Navodno je za kooperativan odnos i eliminisanje blokada, Miloradu Dodiku nuđeno da dobije državnu imovinu (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, itd.), koju može prodati ili založiti za kredite. Čović, po tom navodnom dogovoru, može da računa na treći entitet kojim želi da osigura vlastiti feud HDZ. Izetbegoviću je, navodno, obećano da niko neće dirati u zakon protiv negiranja i poricanja genocida, uz možda dodato obećanje da se on lično, i njegovi stranački prijatelji, neće naći ni na jednoj od listi sankcija.
O ovome je bilo govora i na evropskoj pozornici pa se zna da je 30 europarlamentaraca podnijelo zahtjev za istragu zbog varheljijeve bliske saradnje sa Miloradom Dodikom. Prljavi dilovi će, navodno, biti dokumentovani i javno obznanjeni. Sporazum između HDZ i SDA, potpisan u Mostaru 2020. godine, kojem su posredovali EU, SAD i UK, doveo je do deblokade izbora u ovom gradu poslije punih 12 godina suspendovane demokratije.
Tu nagodbu, koja je podrazumijevala krupne benefite za račun HDZ (ovjera legitimnog predstavljanja), Evropa i Amerika je nazvala „praznikom demokratije“. Navodno je i u nekom od tih dijaloga Milorad Dodik najoštrije upozoren da će ostati potpuno izlovan i sam, a potom hitno procesuiran, pa je Aleksandru Vučiću sugerisano da ga hitno pozove na razgovor u Beograd. Nakon tog razgovora, Milorad više nije pominjao samostalnu entitetsku vojsku RS-a.
Moskva sve vrijeme ohrabruje Dodika
MONITOR: Često se govori o značajnom uticaju Rusije na poteze koje povlači Dodik. Rusija je u centru velike krize koja je dobila globalne dimenzije. Može li se očekivati da se njen „stisak“ u RS i drugim zemljama Zapadnog Balkana smanji ili da se, naprotiv, poveća?
BEHRAM: Politika Rusije sve proteklo vrijeme je ohrabrivala secesionističke najave Milorada Dodika. Na tim je krilima rastao ne samo njegov optimizam i osjećaj superiornosti, nego i čudesna bahatost.
Ruski ambasador Igor Kalabuhov je ovih dana dao i provocirajuću izjavu: „Mi podržavamo samostalnost RS u okviru BiH“. Šta bi nakon ovakvih izjava trebao da radi Milorad Dodik, uz podrazumijevajuću stalnu podršku Beograda i režima Aleksandra Vučića? Vrata disolucije BiH su mu, praktički, otvorena.
Zabavljeni ratnim operacijama u Ukrajini i prekrajanjem karte Evrope 2022. godine, ruski interes na Zapadnom Balkanu može se posmatrati tek kao „olabavljeni stisak“. On će zavisiti u prvom redu od toka stvari koje kao odgovor na agresiju Ukrajine pokreću Amerika i evropski saveznici.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
LOKALNI IZBORI U BERANAMA: Preigravanja i prestrojavanja
-
KADROVSKE MUKE U KOLAŠINU: Opština puna referenata, inspektora fali
-
MILENA KRIVOKAPIĆ, VLADANA MIRKOVIĆ, ISIDORA SARIĆ, UMJETNICE: Tragovi na kamenu, platnu i metalu
-
Bez prava spasa
-
VELIZAR RADONJIĆ: HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI (IX): Od rimskog do našeg doba
-
Doli iz našeg sokaka
INTERVJU
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane
Objavljeno prije
4 danana
4 Oktobra, 2024Ili će vlast formirati partije vlasti PES-Demokrate i one koje su okupljene u koaliciji Za budućnost Podgorice, a čija su okosnica NSD i DNP, uz podršku koalicije koju je predvodio predsjednik Jakov Milatović, ili će je formirati DPS uz podršku onih partija i saveza koji su učestvovali u rušenju prethodne lokalne vlasti, kao i nekih novih, a ideološki bliskih partija, a pri čemu je opet ključna Milatovićeva koalicija. Po mom sudu, nećemo imati “budvanski scenario” jer to ne odgovara nikom od aktera, a posebno ne vlastima
MONITOR: Kako vidite preliminarne rezultate podgoričkih lokalnih izbora u Podgorici?
ULJAREVIĆ: Preliminarni rezultati ovih izbora su, u značajnom, u okvirima očekivanog u dijelu odnosa snaga ključnih aktera, a čini se da ni ponavljanje izbora na jednom manjem broju biračkih mjesta ne može donijeti promjene koje bi uticale na postojeću konstelaciju.
Takođe, iako je bila izvjesna veća apstencija, čini se da to većina političkih subjekata nije uzela za ozbiljno niti su kampanje išle u pravcu adresiranja apstitenata. To je uticalo da nešto bolji rezultat zabilježe oni koji imaju jaču infrastrukturu, ali i oni koji su se borili za censuz jer je, pri toj izlaznosti, bio dostižniji.
MONITOR: Ko su „pobjednici“, a ko „gubitinici“?
ULJAREVIĆ: Ubjedljivi gubitnici su koalicija PES-Demokrate koja je ušla u ovaj izborni ciklus sa pozicije vlasti, uložila vidljivo ogromne resurse, prednjačila u funkcionerskoj kampanji do mjere koja do sada nije viđena, a osobito je naglašena i činjenicom da su to radili nekadašnji žestoki kritičari funkcionerskih kampanja DPS-a iz perioda kad je ta partija imala vlast. Rezultat je da ne samo da nije bilo sinergetskog efekta, nego je ta koalicija osvojila manje u odnosu na procentualni zbir ili zbir odborničkih mandata na lokalnim izborima 2022. godine, kada je čak PES nastupao iz pozicije opozicije.
Dodatno, slično Budvi gdje je PES uzalud politički potrošio Predraga Zenovića, glavnog pregovarača, u Podgorici su politički potrošili Sašu Mujovića, ministra energetike. Ovo nije podsticajna poruka ni za njihove funkcionere, jer postaje vidljivo da se oni tretiraju kao roba i često unaprijed svjesno žrtvuju. U oba slučaja se radilo o osobama koje su imale potencijal, ali ovim preranim isturanjem u arenu za koju nisu bili spremni niti su im tokom kampanje dali adekvatnu stručnu pažnju, faktički su te političke karijere prerano ograničene. Mujović je ubačen u kalup u kojem se vidno nije osjećao kao svoj na svome, a to je onda vodilo i neubjedljivim nastupima koji su i njemu i koaliciji koju je predstavljao donijeli negativne poene.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
BORIS PAVELIĆ, NOVINAR NACIONALA: Crna Gora se , ako želi u EU, mora potruditi da popravi odnose s Hrvatskom
Objavljeno prije
4 danana
4 Oktobra, 2024Imam dojam da Crna Gora potcjenjuje činjenicu da je Hrvatska- kako sada stvari stoje – zaustavila napredovanje Crne Gore prema EU. I da ga neće tako lako iznova dopustiti
MONITOR: U decembru su predsjednički izbori. Pominje se da će biti najmanje sedam kandidatkinja i kandidata. Interesantna je procjena HDZ da je najbolje da njihov kandidat bude -blizak ali ne više i član HDZ, Dragan Primorac. Hoće li njegov glavni rival biti najvjerovatniji kandidat SDP i sadašnji predsjednik Zoran Milanović ili je moguće iznenađenje?
PAVELIĆ: U nedavno objavljenoj anketi, sadašnji predsjednik Zoran Milanović osvaja oko trećine glasova, 36 posto, a s 21 posto slijedi ga nezavisni kandidat s podrškom HDZ-a, bivši ministar znanosti i forenzičar Dragan Primorac. Rezultati te ankete poklapaju se s procjenama analitičara, prema kojima je Milanović favorit izbora, a u drugi krug bi se mogao plasirati Primorac. Međutim, iznenađenja nisu nemoguća: potpora raste i filozofkinji i nezavisnoj parlamentarnoj zastupnici Mariji Selak Raspudić koja je nedavno zbog spora o pobačaju napustila desnu populističku stranku Most: branila je pravo žene na pobačaj, ali joj se suprotstavio popularni stranački kolega, i suradnja je pukla. Zanimljivo će biti i kako će na predsjedničkim izborima proći kandidatkinja ljevice i psihijatrica Ivana Kekin, parlamentarna zastupnica zeleno-lijeve stranke Možemo!, inače supruga frontmena popularnog rock benda Hladno pivo Mile Kekina. Ona će Milanoviću oduzeti glasove na ljevici. Što se Primorca tiče, on formalno jest nezavisni kandidat, ali godinama je bio član HDZ-a, a i stranački ministar znanosti, pa je svima jasno kako je faktički riječ o HDZ-ovom kandidatu. Činjenica da je HDZ podržao baš njega, više govori o kadrovskom deficitu stranke, nego o promišljenoj političkoj taktici za proširenjem podrške birača.
MONITOR: HDZ je Vladu formirao sa Domovinskim pokretom koji se ubrzo raspao. Mario Radić je formirao DOMINO i pretpostavlja se da će i dalje htjeti da bude dio parlamentarne većine. Kakav razvoj događaja je predvidljiv?
PAVELIĆ: Ta je situacija bizarna: Domovinski pokret nastao je iz HDZ-a, kada se desna frakcija stranke izdvojila u posebnu stranku. Sada su opet u koaliciji, ali se i Domovinski pokret raspao na matičnu stranku i Domino. Istodobno, i jedni i drugi i dalje su u koaliciji s HDZ-om. Mediji su čak ironizirali ponašanje članova Domina, donedavnih članova Domovinskog pokreta, koji su krenuli pregovarati s HDZ-om o udjelu u vlasti i prije nego što su formirali stranku. Najvjerojatnije je da će i Domovinski pokret i Domino u parlamentu biti manji od makova zrna kada je riječ o poslušnosti HDZ-u. To, međutim, ne znači da će biti i manje opasni: njihova antisrpska retorika i otvorena-blago rečeno, netrpeljivost prema Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci Milorada Pupovca truju javni govor i legitimiziraju protusrpsku i anti-antifašističku retoriku. Domovinski pokret i Domino mogu se promatrati kao ovdašnje varijante novih radikalno desnih stranaka u Europi, uz važan dodatak: nastale su iz krugova ratnih veterana, opterećenih stvarnim i nezaliječenim ratnim traumama, koji politiku kreiraju na podlozi psihološkog tereta rata, a neki od njih i namjerno manipuliraju njime. To, dakako, nije ni moralno ni politički opravdano, ali je ljudski razumljivo. Ako želi politiku utemeljenu na konstruktivnom građanskom interesu-a ne na ratnim traumama, društvo bi taj problem trebalo osvijestiti i na svim se razinama posvetiti njegovu rješavanju.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
IVANA MARIĆ, POLITIČKA ANALITIČARKA IZ SARAJEVA: Nacionalizam političare štiti od propitivanja
Objavljeno prije
2 sedmicena
27 Septembra, 2024Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene izbornog zakona će voditi realnijem izbornom rezultatu
MONITOR: Početkom oktobra biraće se lokalna vlast u BiH. Kako ocjenjujete značaj ovih izbora za funkcionisanje ne samo lokalne samouprave u BiH već i kao motivišućeg faktora za veću participativnost građana/ki u političkom životu?
MARIĆ: Političku situaciju u BiH najbolje oslikava činjenica da su širenje nacionalne mržnje i optužbe za izdaju sopstvenog naroda prevladavajuće teme predizborne kampanje za lokalne izbore. U nacionalnom divljanju, konkretne teme od značaja za lokalne zajednice, padaju u drugi plan. Najviše lajkova dobijaju populisti koji oštro napadaju-pa i vrijeđaju, političare iz drugog naroda. Uvredama i prijetnjama se redovno pridruži plejada on-line bojovnika. Zbog toga ćemo biti zadovoljni ako na izbore izađe 50 posto birača.
Pri tome je važno znati da se u stvarnosti narodi međusobno ne mrze toliko koliko bi političari to željeli. A političari, koji to nameću, su više kriminalci nego nacionalisti, ali su shvatili da ih nacionalizam štiti od propitivanja. Dok stvarate predratnu atmosferu niko vas neće pitati šta vaša ruka radi u njihovom džepu.
Srećom postoje izuzeci među načelnicima, ljudi koji pošteno i vrijedno rade svoj posao. Takvi ljudi se ne bave nacionalizmom, oni podršku građana dobijaju na osnovu postignutih rezultata, a ne populizma. To je nepogrešivo mjerilo kvaliteta političara: što više nacionalizma-to manje rezultata, a više korupcije.
MONITOR: Ovi izbori će biti prvi koji će se održati po- intervencijom VP Kristijana Šmita, izmjenjenom Izbornom zakonu. Izmjene predviđaju i nemogućnost da se kandiduju oni koji su osuđeni za ratne zločine. Šmitova intervencija u Izborni zakon nije dočekana sa nepodijeljenim odobravanjem, ne samo u RS. Može li ona uticati na izborne rezultate i kako?
MARIĆ: Čim političke stranke, koje imaju korist od izbornih prevara, nisu zadovoljne izmjenama Izbornog zakona, to govori da su izmjene dobre za građane. Visoki predstavnik je nametnuo pravila koja će osigurati veći stepen integriteta izbornog procesa. Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene se najviše tiču segmenata u kojima se dešavalo najviše prevara, a to su sastav biračkih odbora, brojanje glasova, mijenjane preferenci nakon izbora i sastavljanje lažnih zapisnika s birališta. Ove izmjene će voditi realnijem izbornom rezultatu.
MONITOR: VP Šmit sastao se u Sarajevu sa glavnim tužiocem MRMKS, Seržom Bramercom. Navedeno je da je evidentirano oko 400 bjegunaca od pravde koji uglavnom sada žive u Srbiji i Hrvatskoj. Konstatovano je da bi od tih zemalja trebalo tražiti da im sude. Pitanje tzv. tranzicione pravde bolna je tačka za sve žrtve. Da li ono postaje samo ad hoc političko-propagandni problem regionalnih politika?
MARIĆ: Efekt kazne se postiže ukoliko kazna uslijedi netom nakon počinjenja zločina. Kakva je svrha kazne za ratnog zločinca koji bi bio osuđen 30 godina nakon počinjenja? Može li se zadovoljenjem pravde nazvati ako je žrtva 30 godina živjela u saznanju da je zločinac na slobodi i ako ga je čak i sretala jer žive u istom mjestu? Mnogi od njih će prije umrijeti nego što će dočekati suđenje, kako žrtve tako i zločinci. Naravno da od toga ne treba odustati ali bi za sve nas bilo bolje da se to završilo prije 20 godina i da smo nastavili živjeti bez potrebe da svako malo diramo u žive rane.
Sve tri strane u BiH imaju isti stav po tom pitanju tako što priznaju samo svoje heroje i njihove zločince i rade sve na tome da zaštite te svoje „heroje“, a ako njihove zločine ne mogu odbraniti onda im pomognu da ne budu dostupni pravdi. Naravno da se po broju zločinaca i heroja ne mogu porediti, ali im je doktrina isto.
Teško da će se tu nešto uskoro promijeniti, a nenadoknadiva šteta je počinjena žrtvama ovolikim odugovlačenjem. To će biti samo jedan od brojnih problema koji nismo uspjeli riješiti mi, već vrijeme.
MONITOR: Nedavno je Sud u Strazburu naložio BiH da se pozabavi njegovom presudom u slučaju Slavena Kovačevića. Kovačević-koji je i savjetnik Željka Komšića, tvrdio je da je zakonskim odredbama suspendovano njegovo aktivno biračko pravo pri izboru članova/ca Predsjedništva. Njegov je i stav da VP Šmit podržava HDZ, a Šmit je podsjetio da je tražio od institucija da izmjenama Ustava sprovedu i ranije presude („Sejdić-Finci“, „Zornić“…) Samo mali deo političke scene u BiH je, izgleda, zainteresovan da se ove presude sprovedu. Zašto?
MARIĆ: Bosna i Hercegovina ima specifično ustavno uređenje. Ustavotvorci su bili svjesni da je nemoguće napraviti savršeno rješenje kojim bi svi bili zadovoljni, pa su napravili ono što su mogli. U BiH problem nije loš Ustav, već loši političari koji se trude da nađu svaku rupu i od nje naprave problem, umjesto da nađu način kako da te rupe zakrpe. Jasno je da nisu ispoštovana ljudska prava svih građana podjednako po pitanju izbora za člana Predsjedništva, ali je to tada bilo jedino moguće rješenje. Umjesto da zajednički traže rješenje tog i sličnih problema, neki političari su u tome vidjeli priliku da sebe promovišu.
Slaven Kovačević je tužio državu BiH jer mu ne dozvoljava da se kao pripadnih Ostalih kandiduje za Predsjedništvo BiH, zanemarujući da se kao Hrvat mogao kandidovati za tu funkciju, jer se dok je bio u Gradskom vijeću Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat. To dovoljno govori o paradoksu i iskrenim namjerama.
MONITOR: Kako vidite „saradnju“ političkih vođa zemalja regiona na prebacivanju unutrašnjih problema na regionalni nivo?
MARIĆ: Kada gledate narušene političke odnose u regiji ne možete da se ne pitate šta se desilo jer je prije dvadeset godina situacija bila mnogo bolja. Održavali su se bilateralni i trilateralni sastanci, razgovaralo se o saradnji, a onda smo se odjednom počeli ponovo gledati preko ništana. To je taj trend populizma u kombinaciji s nedostatkom rezultata. Čim vam nešto ne ide dobro ili ste napravili neki propust, siguran recept za skretanje pažnje javnosti sa tog problema je upiranje prstom u komšije, kao prijetnju na koju uvijek moramo budno motriti.
MONITOR: Šef CIA, Vilijem Berns, nedavno je bio u Sarajevu, Beogradu i Prištini. Malo toga smo saznali o sardžaju njegovih razgovora sa našim lokalnim moćnicima. Kako Vi razumijete ovu CIA turneju?
MARIĆ: Stvarni cilj i povod takvih posjeta nikada ne bude zvanično predstavljen, ali se može pretpostaviti da to nisu bili nimalo ugodni razgovori i da su bili više monolozi u kojima je američka strana iznosila „preporuke“ zajedno s posljedicama koje bi mogle uslijediti u slučaju njihovog nepoštivanja. U turbulentim geopolitičkim kretanjima, niko ne želi da se bavi globalno nebitnim sukobima, ako to već mogu izbjeći. Značaj ove regije za Ameriku je samo u toj mjeri u kojoj predstavljamo opasnost za širenje interesa Rusije i Kine. Mi bismo voljeli da smo im bitni ali smo za njih premali i uključuju se samo koliko moraju.
U BiH je cilj posjete bio jasan, Dodik. No, pošto je on na „crnoj listi“ američke administracije nije se mogao, a vjerovatno ni želio, sastati s njim, pa mu je poruku poslao preko Željke Cvijanović. Ostali sastanci su bili protokolarni. Da je postigao svoj cilj postalo je očito već u prvoj izjavi Dodika nakon te posjete u kojoj je negirao da je ikada govorio o samostalnosti RS-a.
Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh
MONITOR: Samo 29 žena su kandidatkinje za gradonačelnice i načelnice. Među njima su, međutim, i već vrlo prominentne političarke kao što su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i vrlo uspješna protivkandidatkinja Miloradu Dodiku na izboru za predsjednika/cu RS, Jelena Trivić. Koliko su žene-kandidatkinje u BiH prilagodljive mejnstrim politici a koliko imaju priliku ili uopšte žele da kandiduju nešto novo što bi ih učinilo liderkama?
MARIĆ: Istraživanja iz biznis sektora su pokazala da su kompanije koje u upravama imaju žene, uspješnije i profitabilnije od onih u kojima su samo muškarci. Vjerujem da bi se veći postotak žena u politici pozitivno odrazio na razvoj društva. Ali, mnogo je manji broj žena koje se ozbiljno žele baviti politikom. Mnoge žene, posebno one koje imaju porodicu, odluče se za neko drugo zanimanje. Osim toga, to sa sobom nosi i rizik da postanete žrtva javnog progona na društvenim mrežama i po forumima, u koji nerijetko uvuku i članove porodice, pa i djecu.
Problem sa sudjelovanjem žena u politici u BiH je što brojne funkcionerke ne djeluju samostalno, već ih povezuju sa nekim muškarcem koji im je tu funkciju osigurao. Ne mislim na fizičku vezu već isključivo na nadmoć. Takve političarke nestaju s političke scene kada njihov nadređeni tako odluči ili kada on izgubi moć.
Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh. Žene koje su se same izborile za svoje mjesto u politici su prodornije, uspješnije i znaju se bolje zauzeti za ono što žele i što misle da je dobro za društvo.
Politički inters u EU ima prednost nad propisima
MONITOR: Aleksandar Vučić je na nedavnom bezbjednosnom forumu u Pragu, rekao da neće Crna Gora već Ukrajina biti sljedeća članica EU. Vučić je u UN upravo najavio da će odlikovati sve koji su glasali protiv Rezolucije o Srebrenici…Kada je reč o BiH, otpočinjanje pregovora sa EU kao da je zamrznuto. Šta je to prouzrokovalo?
MARIĆ: Kolikogod mi željeli vjerovati da se u EU sve dešava po propisima, činjenica je da politički interes ima prednost. Tako je i po pitanju prijema Ukrajine i Moldavije u EU, tako je bilo i po pitanju prijema Bugarske i Rumunije u EU. Najlakše je bildati mišiće na zemljama zapadnog Balkana. No, to nije opravdanje za neispunjavanje uslova koje je EU postavila. Posebno jer se ne radi o nekim apstraktnim zahtjevima već o reformama od kojih će država imati koristi.
Jasno je da se političari opiru tome, posebno jer im je slika hapšenja Ive Sanadera još pred očima i jer su prve reforme koje moraju uraditi one koje se tiču borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Niko ne reže rado granu na kojoj sjedi i gradi svoje carstvo. Zbog toga je BiH zadnja država koja ima pravo da bilo šta prigovori zbog prijema drugih u EU, jer smo mi prvi krenuli tim putem, a nakon 20 godina smo dospjeli na začelje. Ono što je u svemu tome dobro je da bh. političari nemaju alternativu EU članstvu i prisiljeni su da ponekad nešto puste iako znaju da bi mogli skupo platiti za to. Milijarde eura, koje EU daje uzornim učenicima, dodatna su motivacija da političari usvoje i poneki neugodan zakon.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
GLEDIŠTE / prije 4 dana
Preokret u sudstvu neophodan za preokret u državi i društvu
Monitor online
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Odbrojavanje
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Prepakivanje
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Ekonomija i identitet
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
Orlovo pero
Ferid Muhić
Novi broj
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina
SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl
Izdvajamo
-
HORIZONTI4 sedmice
VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom
-
FOKUS4 sedmice
POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Predizborna groznica
-
INTERVJU4 sedmice
DŽEVDET PEPIĆ, PROFESOR ISTORIJE I POLITIČKI ANALITIČAR: Partijski „predizborni brakovi“ zbog straha od izbornog kraha
-
Izdvojeno4 sedmice
POSLIJE POSJETE POTPREDSJEDNIKA VLADE BUDIMIRA ALEKSIĆA SRBIJI: Državni simboli i druge sitnice
-
Izdvojeno4 sedmice
ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”
-
DRUŠTVO4 sedmice
PODIGNUTA OPTUŽNICA U SLUČAJU TUNEL: Nalogodavaca nema