Povežite se sa nama

INTERVJU

ALIJA BEHRAM, NOVINAR IZ MOSTARA: „Apel za BiH“ trebalo bi predstaviti u Sarajevu

Objavljeno prije

na

Mesić, Tupurkovski i Bogićević ukazuju da procesi u BiH opasno klize ka federalizaciji i dovršetku projekta razbijanja zemlje. Njihova inicijativa poziva svjetske aktere, sudionike mirovnog procesa (Dejton–Pariz), da se sa Dejtonskog okvira krene prema izgradnji građanske BiH kako bi ona mogla postati dio evropske porodice

 

MONITOR: Usred velike krize Rusija–Ukrajina, Evropski savjet je raspravljao o situaciji u BiH. Predložene su sankcije za Milorada Dodika i njemu bliske ljude, koje su, kako se tvrdi „načelno“ odbile da podrže Mađarska i Hrvatska. Čeka se kraj marta i novi EU okvir za sankcije. Da li će biti konsenzusa ili će zemlje EU pojedinačno odlučivati o sankcijama?

BEHRAM: Sankcije će neminovno uslijediti. Dok čekamo odluke o pojedinačnim sankcijama, treba imati u vidu da je Vijeće Evrope ovih dana kaznilo BiH sa privremenom blokadom uplate od 600 miliona eura namijenjenih kao evropska solidarnost u oporavku od pandemije. RS je polagala velike nade u dobijanje ovog novca i Dodiku nimalo nije svejedno, entitetu Federacija BiH isto tako. Hoće li se uvođenje ciljanih sankcija Dodiku dogoditi na zasijedanju Evropskog savjeta tokom marta, teško je reći. Ako i ne bude jednoglasne saglasnosti o sankcijama, ne mislim da će  sankcije biti manje bolne ako zemlje EU budu same odlučivale o njima.

Rezervi prema očekivanju sankcija bilo je i uoči nedavnog zasijedanja Evropskog parlamenta, gdje su najagilnije i najsnažnije protiv sankcija lobirali evropski zastupnici iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije… Ipak, amandman u kome se zahtijevaju sankcije „Dodiku i društvu” kojeg su podnijeli poslanici Tonino Picula, Pedro Markes i Tajs Rojten, podržala je ogromna većina od čak 504 poslanika, dok su protiv bila 93 glasa, uz još 73 suzdržana.

Dok sankcije oštro i principijelno zagovara Njemačka, Viktor Orban, premijer Mađarske, najavljuje čak veto. Izazov s BiH za Orbana je kako integrisati u Evropu zemlju sa dva miliona muslimana!? Nikada, koliko se sjećam, još nijedan premijer neke članice EU nije tako otvoreno izrekao činjeničnu laž, kulturološku neistinu, civilizacijsku uvredu i religijsko poniženje, kao što je izrekao premijer Mađarske.

MONITOR: Dodik je optužio opozicione lidere u Republici Srpskoj Mirka Šarovića i Borislava Borenovića da traže od SAD da se on „ukloni sa političke scene“. Ako bi došlo do onoga na šta Dodik upozorava, šta se može očekivati od najvećeg dijela sadašnje opozicije Dodiku, ukoliko ga ona zamjeni na vlasti?

BEHRAM: Opozicija je glasna kada je riječ o koruptivnim aferama i kriminalnim radnjama Milorada Dodika. Zbog toga ga optužuje i želi kriminalizirati i rušiti.

Međutim, postoje brojni posmatrači u Banjaluci koji će reći da je ideološka matrica PDP (Branislava Borenovića), a pogotovo SDS (Mirka Šarovića) čak nacionalističkija od ideološke matrice Dodikovog SNSD.

Lideri opozicije su saglasni sa Dodikom da ne treba ni po koju cijenu priznati da se dogodio genocid u Srebrenici. Iako je prihvatanje odluka međunarodnih sudova obaveza koju je prigrlila cijela EU, zahtijevajući isto i od svih zemalja potencijalnih kandidata. Oni jednako ne prihvataju Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je uoči odlaska nametnuo bivši Visoki predstavnik Valentin Incko. O prošlosti i karakteru rata, da se i ne govori.

MONITOR: I Parlament EU i komesar Žozep Borelj osuđuju „Dodikov secesionizam“, traže sankcije, a Borelj traži da se „izbjegne da se zemlja raspadne u dijelove“. On je u odgovoru na pismo Bakira Izetbegovića i Denisa Zvizdića rekao da povlačenje iz pregovora o izbornom zakonu neće biti prihvatljivo. Zašto su propali pregovori u Neumu?

BEHRAM: Svaki put kada Borelj pomene BiH, osuđuje „Dodikov secesionizam“ ili pomene prijeteći „raspad“, čovjek može samo dodatno da se zabrine. U pitanju je lakoća zaključivanja i govorenja, čak bez  diplomatskih ograničenja, rezervi, osjećaja empatije ili jasne zabrinutosti. Ali, to je Borelj: za situaciju u BiH mlako zainteresovan!

Nema sumnje da su Ustav i Izborni zakon, skrojeni u okviru Daytonskog mirovnog sporazuma, diskriminatorni prema značajnom dijelu građana, Jevrejima, Romima i ostalima. O tome svjedoči i pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje nisu provedene dugih 12 godina. Pregovori o ovoj važnoj temi iskorišteni su da se u temelje zakona pokušaju ugraditi  principi „legitimnog predstavljanja“.

Zahtijeva se i promjena Ustava da se član Predsjedništva BiH koji je biran na direktnim izborima potvrđuje još i voljom nacionalnog (čitaj – hrvatskog kluba) u državnom Domu naroda. HDZ i HNS tako žele da osiguraju da se član Predsjedništva BiH jedino može izabrati ukoliko ga kandiduje ova stranka. Na legitimnom (etničkom) predstavljanju insistiraju i kod izbora delegata u Dom naroda federalnog Parlamenta i državnog Parlamenta BiH.

Takvi maksimalistički zahtjevi skrojeni su na krilima podrške političkog vrha RH u Zagrebu i lobističkog djelovanja hrvatske delegatske grupe u tijelima EU u Briselu. Venecijanska komisija, čiji su eksperti boravili u Neumu, nije dala saglasnost za prijedloge HDZ–HNS.

MONITOR: Dosta uzbuđenja su izazvali zaključci nedavno održanog Hrvatskog narodnog sabora u BiH. U njima se pominje i nova teritorijalna organizacija. EU kao da ne obraća pažnju na hrvatsko lobiranje za hrvatski entitet u BiH, što i Dodik podržava?

BEHRAM: Nakon što su propali pregovori u Neumu, Dragan Čović i lideri stranaka okupljeni u HNS brzopotezno su realizovali raniju najavu da će na vanrednom zasjedanju HNS definirati strategije djelovanja.

Indikativno je da su pregovori trebali biti nastavljeni samo dan nakon pomenutih odluka HNS-a, ali do toga nije došlo. Nema sumnje da su lideri stranaka iz Sarajeva odustali od dolaska u Mostar, revoltirani zbog prijetnji „trećim entitetom“. Međutim, i sa ovakvim radikalnim i za mnoge Bošnjake prijetećim ishodom treba računati, pogotovo što se službeni Zagreb od ovakve odluke nije ogradio, dok su i Milanović i Plenković svojim oštrim izjavama prema bošnjačkim strankama u Sarajevu, dodatno ohrabrile Dragana Čovića i HNS da na izbore ne idu po svaku cijenu. Mnogi se sada pitaju zašto šuti EU i otvara li ta šutnja pitanja dokle može ići saradnja Milorada Dodika, u savezu sa Draganom Čovićem: da li je cilj tri etničke republike pod nebom Bosne i Hercegovine – a onda konačan razlaz.

MONITOR: Stjepan Mesić, Vasil Tupurkovski i Bogić Bogićević, članovi nekadašnjeg Predsjedništva SFRJ, u „Apelu za BiH“ predlažu da se sa političkog terena obilježenog Dejtonskim sporazum, krene u transformaciju i izgradnju građanske države. Kako gledate na tu inicijativu?

BEHRAM: Mesić, Tupurkovski i Bogićević otvoreno ukazuju da procesi u BiH opasno klize ka federalizaciji i dovršetku projekta razbijanja zemlje. Mesić proziva Dodika i  Čovića, u kojima vidi glavne „razbijače“.

Inicijativa je vrlo zanimljiva jer poziva svjetske aktere, sudionike mirovnog procesa (Dayton–Pariz) da se sa Daytonskog okvira krene prema izgradnji građanske BiH kako bi jednom mogla postati dio evropske porodice. Mesić ukazuje da su i sve evropske države – građanske države i kako on ne vidi ni jednog razlog da i BiH to jednom postane. Time oštro odgovara i političkom vrhu svoje zemlje – čiji se lideri protive konceptu građanske BiH jer to, navodno, ide protiv interesa Hrvata u BiH?!

Iako su njihovi argumenti tanki i neubjedljivi, provocira ultimativan i prijeteći ton i Plenkovića i Milanovića koji o pitanjima Bosne govore kao da su „u vlastitom dvorištu“. Priklanjam se sadržaju Apela, ali mi je žao da ova trojica prijatelja BiH još nisu pozvani u Sarajevo da pred javnošću ove zemlje obrazlože svoju inicijativu.

 

Prljavi dilovi iza scene

MONITOR: Bilo je dosta diplomatskih aktivnosti u posljednjih pola godine, uključeni su kako regionalni čelnici (Plenković, Vučić), tako i oni od uticaja na dio BiH političara (Erdogan), uz dinamiku koju su unosili SAD i EU izaslanici (Palmer, Ajnkhorst, Eskobar). Šmit tvrdi da su upravo političari iz regiona odgovorili Dodika od ponovnog formiranja vojske RS. Ipak o tome se u javnosti malo zna?

BEHRAM: Čak i na pregovorima u Neumu, govorilo se o principima „udovoljavanja“ stranama kako bi se odobrovoljile na rezultate uz odgovarajuće ustupke. U javnosti je pominjan Satlerov izvještaj o pristupu koji je otvoreno zagovarao EU komesar za proširenje, Mađar Oliver Varhelji (Orbanov ministar), nudeći benefite „svim stranama u BiH“.

Navodno je za kooperativan odnos i eliminisanje blokada, Miloradu Dodiku nuđeno da dobije državnu imovinu (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, itd.), koju može prodati ili založiti za kredite. Čović, po tom navodnom dogovoru, može da računa na treći entitet kojim želi da osigura vlastiti feud HDZ. Izetbegoviću je, navodno, obećano da niko neće dirati u zakon protiv negiranja i poricanja genocida, uz možda dodato obećanje da se on lično, i njegovi stranački prijatelji, neće naći ni na jednoj od listi sankcija.

O ovome je bilo govora i na evropskoj pozornici pa se zna da je 30 europarlamentaraca podnijelo zahtjev za istragu zbog varheljijeve bliske saradnje sa Miloradom Dodikom. Prljavi dilovi će, navodno, biti dokumentovani i javno obznanjeni. Sporazum između HDZ i SDA, potpisan u Mostaru 2020. godine, kojem su posredovali EU, SAD i UK, doveo je do deblokade izbora u ovom gradu poslije punih 12 godina suspendovane demokratije.

Tu nagodbu, koja je podrazumijevala krupne benefite za račun HDZ (ovjera legitimnog predstavljanja), Evropa i Amerika je nazvala „praznikom demokratije“. Navodno je i u nekom od tih dijaloga Milorad Dodik najoštrije upozoren da će ostati potpuno izlovan i sam, a potom hitno procesuiran, pa je Aleksandru Vučiću sugerisano da ga hitno pozove na razgovor u Beograd. Nakon tog razgovora, Milorad više nije pominjao samostalnu entitetsku vojsku RS-a.

 

Moskva sve vrijeme ohrabruje Dodika

MONITOR: Često se govori o značajnom uticaju Rusije na poteze koje povlači Dodik. Rusija je u centru velike krize koja je dobila globalne dimenzije. Može li se očekivati da se njen „stisak“ u RS i drugim zemljama Zapadnog Balkana smanji ili da se, naprotiv, poveća?

BEHRAM: Politika Rusije sve proteklo vrijeme je ohrabrivala secesionističke najave Milorada Dodika. Na tim je krilima rastao ne samo njegov optimizam i osjećaj superiornosti, nego i čudesna bahatost.

Ruski ambasador Igor Kalabuhov je ovih dana dao i provocirajuću izjavu: „Mi podržavamo samostalnost RS u okviru BiH“. Šta bi nakon ovakvih izjava trebao da radi Milorad Dodik, uz podrazumijevajuću stalnu podršku Beograda i režima Aleksandra Vučića? Vrata disolucije BiH su mu, praktički, otvorena.

Zabavljeni ratnim operacijama u Ukrajini i prekrajanjem karte Evrope 2022. godine, ruski interes na Zapadnom Balkanu može se posmatrati tek kao „olabavljeni stisak“. On će zavisiti u prvom redu od toka stvari koje kao odgovor na agresiju Ukrajine pokreću Amerika i evropski saveznici.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TOMISLAV JAKIĆ, NOVINAR I POLITIČKI ANALITIČAR: Nadam se da će svijet biti multipolaran

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska je unija nedvosmisleno na razmeđi: hoće li pokušati još jednom, možda i posljednji put, uzeti zalet prema poziciji samostalnog faktora na svjetskoj sceni ili će se zadovoljiti sadašnjom ulogom ‘rezervnog igrača’ Amerike

 

MONITOR: Koliko se kriza izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu, koja je prije svega humanitarna, a onda i bezbjednosno-ekonomska i politička, „prelila“ i na odnose u hrvatskom državnom vrhu?

JAKIĆ: Ne bih rekao da se ta kriza prelila na odnose u hrvatskom državnom vrhu, ona je samo pridonijela tome da se ti odnosi dalje zaoštre – na štetu digniteta nositelja dviju visokih funkcija u državi i na štetu cijele Hrvatske.

MONITOR: Bili ste savjetnik Stipe Mesića za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata. Sadašnji hrvatski predsjednik, socijaldemokrata Zoran Milanović unaprijed najavljuje veto Hrvatske u vezi sa eventualnim zahtjevom Finske i Švedske za prijem u NATO, uslovaljavajući hrvatski pristanak rješavanjem pitanja položaja Hrvata u BiH. Kako Vama izgleda ova Milanovićeva „kombinacija“?

JAKIĆ: To je nešto što se s pravom može nazvati nemogućom kombinacijom. Najaviti veto u slučaju primanja Švedske i Finske u NATO s obrazloženjem da će to samo još više pogoršati sigurnosnu situaciju u Evropi, to bi imalo itekako smisla. Ucjenjivati na način da se kaže: ili ćete vi djelovati u smjeru promjene izbornog zakona u BiH onako kako to nama odgovara, ili ćemo mi spriječiti vaš ulazak u Atlantski pakt, nema ni smisla, ni svrhe.

MONITOR: Kritikovali ste prve izjave Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Ipak, on je nedavno upotrijebio Bonska ovlašćenja i suspendovao Zakon o javnoj imovini u RS, do odluke Ustavnog suda BiH. Da li i dalje smatrate da bi Šmit trebalo više da učini i od čega bi to, po Vama, moglo zavisiti?

JAKIĆ: Svaki Visoki predstavnik može da učini ono i onoliko koliko mu omogućava podrška zemlje iz koje dolazi, ne međunarodne zajednice, nego njegove matične zemlje. Pri čemu je, naravno, izuzetno važno i to kakvu specifičnu težinu ima ta zemlja na svjetskoj sceni. Paddy Ashdown je imao punu podršku Londona i on je koristio i Bonske ovlasti, povlačio radikalne poteze i nastojao spriječiti najgore. Lajčak, Petritsch, pa i Schmidtov prethodnik Valentin Inzko, jedva da su imali podršku svojih zemalja, Slovačke i Austrije. Dapače, kada je Inzko, praktično na odlasku, nametnuo amandman na Kazneni zakon, šef austrijske diplomacije je izjavio kako mu je žao zbog toga poteza. Schmidt će, dakle, uz to što ga hendikepira rusko neprihvaćanje njegovog imenovanja, moći ići dotle, dokle će se to uklapati u politiku Berlina.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Država je bila – kriminalac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko blagotvorno utiče na pomirenje u regionu ima šansu da politički dugo traje. Da bi se taj cilj ostvario neophodna je borba u kroćenju balkanske hobotnice korupcije i organizovanog kriminala. A da bi se ostvario  i  taj cilj neophodno je od vlasti odmaknuti sve ratne partije u ex Yu prostoru koje su izazvale bratoubilački rat i proizvele sve one nevolje poslije njega

 

MONITOR: Dobili smo novu, manjinsku Vladu – kako vidite sastav nove Vlade i njene domete?

GRAHOVAC: Sastav nije toliko bitan, bitni su postavljeni ciljevi i odlučnost da se isti ostvare. Vidim da ima veoma kompetentnih pojedinaca ali je bitno da se sve radi timski, transparentno, i da se trenutno preuzima odgovornost za ono što nije dobro urađeno.

MONITOR: Slažete li se sa stavovima da će kontrolu nad ovom  Vladom imati DPS od čije parlamentarne podrške Vlada i zavisi?

GRAHOVAC: Decenijama javno DPS kvalifikujem kao kriminalnu, zločinačku i neofašističku organizaciju. U isto vrijeme ističem da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je Crnoj Gori i te kako potrebno. Ovakav DPS će Vladu „glodati“ iznutra a ovakvi DF i Demokrate će je lomiti spolja. To je velika šansa za ovu vladu. Ovakav stav će vam djelovati čudno. Ova Vlada ima šansu da što prije (trenutno) otkriva  sva nepočinstva mnogih članova DPS-a kao i sa njima povezanih lica. Kada građani to prepoznaju onda postaje manje bitno da li će DPS u parlamentu davati podršku Vladi ili neće. Pošto će ova vlada kratko trajati, građani će znati i kazniti i nagraditi  na izborima, koji su skora neminovnost. Ukoliko Vlada ovih dana ne uradi ovo što sam  sugerisao  onda građani neće imati za čime žaliti ukoliko ona padne.

MONITOR:  Može li ovakva Vlada, sa nekim starim imenima, i uz DPS po dubini, obezbijediti ono što premijer Abazović obećava  – vladavinu prava, ekonomski razvoj  i  odblokiranje evrointegracijskog procesa?

GRAHOVAC:  Građani Crne Gore više vjeruju u ono što vide svojim očima negoli u ono šta piše u programima svih partija. Dobro je što su se u Vladi našla neka imena iz ranijih  saziva a koja su sačuvala čist obraz i čiste ruke. Sve što je premijer obećao biće  lakše ostvarivo ukoliko vrlo brzo budu privedena pravdi lica koja su bila sklona korupciji i organizovanom kriminalu. Građanima su poznata njihova imena i građani neće oprostiti bilo kojoj vlasti koja im gleda kroz prste i najmanji grijeh. Predugo traje ova nevolja i dosadašnja nepravda. Ovoj Vladi je otvorena šansa kao niti jednoj do sada. Ova Vlada se nalazi između šanse i kazne. Od nje sve zavisi.

MONITOR: Demokrate su najavile da će osporiti sve odluke nove Vlade. Koliko ova Vlada može biti stabilna?

GRAHOVAC: Iracionalno je, po svaku cijenu, juriti stabilnost Vlade. Dobro je što je u Crnoj Gori mnogo toga ogoljeno. Ova Vlada će ispuniti svoju misiju ako ogoli i ono što je građanima dobro poznato a na šta su institucije decenijama žmurile. Ogolijevanje problema je najbolja investicija ovoj Vladi za parlamentarne izbore koji su uskoro neminovni.

MONITOR: Jedan od argumenata premijera Abazovića za koncept manjinske vlade, odnosno izglasavanje nepovjerenja prethodne, bile su i geopolitičke prilike, odnosno rat u Ukrajini. Da li je u tom smislu ova Vlada pomak?

GRAHOVAC: Može biti pomak ako prepozna geopolitičke procese globalno, a posebno procese u regionu. To je široka oblast kojom se decenijama bavim, a sada napominjem samo jedan princip – ko blagotvorno utiče na pomirenje u regionu ima šansu da politički dugo traje. Da bi se taj cilj ostvario neophodna je borba u kroćenju balkanske hobotnice korupcije i organizovanog kriminala. A da bi se ostvario  i  taj cilj neophodno je od vlasti odmaknuti sve ratne partije u ex Yu prostoru koje su izazvale bratoubilački rat i proizvele sve one nevolje poslije njega.

MONITOR: Svijet se našao u svekolikim problemima. Šta možemo očekivati u budućnosti?

GRAHOVAC: Odavno upozoravam da se skoro čitava planeta našla u opasnom fašizmu; da se duštvo nalazi u  klasičnom robovlasničkom odnosu; da je neoliberalizam kome je generika na Zapadu, u stvari, opaki fašizam; da je Istok izvorište organizovanog kriminala i korupcije; te da u Rusiji i Kini vlada najvulgarniji oblik kapitalizma. Svijet se nalazi u jednom obliku svjetskog rata a klasno-socijalne revolucije, koje će uskoro biti vidljivije, će biti osnovno obilježje tog rata.

MONITOR: Da li je ovo što se dešava u Ukrajini nagovještaj globalnog zapleta?

GRAHOVAC: Jeste. Svaki oblik fašizma pokazuje nasilje i imperijalizam, koji nikada nije napuštao politiku Rusije, i to prvenstveno demonstrira oružjem. U ovom sukobu Rusija će biti zaglavljena decenijama, sve do momenta kada će SAD i Rusija početi pregovarati – kako obje da izađu iz ovog ćorsokaka. Možda Amerikanci imaju dojam da imaju neko preimućstvo. To je tačno, ali je to taktičko preimućstvo jer u slučaju da ranjenog tigra (Rusiju) bace u naručje Kini onda će SAD ući u strategijski inferioran položaj.

MONITOR: Kako bi se to moglo završiti?

GRAHOVAC: Mislim da će ishod ipak biti povoljan a posebno po naš region – Rusija će priznati nezavisnost Kosova, SAD će biti tolerantniji prema ruskoj okupaciji Krima, Donjecka i Luganjska, otpočeće gradnja američko-evropsko- ruskog partnerstva na novim osnovama kao garanta svjetskog mira. Velike sile često sebi daju za pravo da urušavaju principe međunarodnog javnog prava. Srbija će konačno prestati da živi u svojim hegemonističkim iluzijama, Albanci na Kosovu će biti tolerantniji prema svojim sugrađanima Srbima, a država BiH će konačno profunkcionisati. Sve ovo sam dataljno objasnio prije nekoliko godina u knjizi Tri cunamija – Evropa je ranjena u izdanju  IK Laguna.

MONITOR: Geopolitički gledano, u kakvom položaju je Crna Gora?

GRAHOVAC: U veoma povoljnom je položaju ali treba da transparentnije i efikasnije rješava svoje unutrašnje probleme.

MONITOR: A kako vidite zaostavštinu prethodne Vlade?

GRAHOVAC: Višedecenijsko štetočinstvo DPS-a je odavno vidljivo a sada je ogoljeno štetočinstvo DF-a što je za državu Crnu Goru veoma dobro. Posebna korist je u činjenici što danas gube tlo pod nogama kako spski klerofašizam kome je generika u srpskom nacionalizmu tako i crnogorski neofašizam kome je generika u korupciji i organizovanom kriminalu.

MONITOR: Kako komentarišete slučaj Medenice, odnosno to što je dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda i bivša državna tužiteljka, osumnjičena da je članica organizovane kriminalne grupe, te da je u tom svojstvu uticala na pojedine odluke sudija?

GRAHOVAC: Tvrdo se držim principa – u dobroj namjeri upozoravam šta je nužno uraditi, šta se nikako ne smije uraditi i konkretne pojedince javno posavjetujem šta lično da preduzmu.

U više objavljenih kolumni  bavio sam se Vesnom Medenicom. Citiraću jednu rečenicu iz kolumne Vrhovnica objavljene  na praznik  Dan žena 2010. godine: ,,Javno pozivam predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku jer onima koji ne poslušaju moj savjet ostaje kajanje. Ali u zatvoru”. U jednoj kolumni iz 2008. godine jedna rečenica glasi: ,,Kada vidite da je gospođa na visokoj državnoj funkciji na svaki čukalj nabacila zlatnu kajlu, znajte da se radi o malograđanskoj sitnosopstveničkoj psihologiji koju će jednoga dana država Crna Gora skupo platiti”.

Ako sam radeći analize sa strane prije četrnaest godina ja uočavao velike probleme u sudsko–tužilačkoj grani vlasti, onda nije teško zaključiti da je državnim institucijama to, i još mnogo toga, bilo poznato sve. Zaključak je jednostavan – država Crna Gora je bila kriminalac.

Opet imam savjet za Vesnu Medenicu. Sama je sebi i svojoj porodici uništila život. Savjetujem je da istinom i nemilosrdno nadležnim organima otkrije sve i za svakoga uključujući i svoju porodicu jer će na taj način, kako-tako, sprati bar malo ljage kojom je okaljala sebe i sve svoje. Pa neka košta koliko košta! Bar će nekada u nekom vremeplovu neko reći da je imala kičmu. Pored ogromne štete koju je decenijama činila sada ona ima šansu da bar malo iscijeli grijeh i pomogne državi Crnoj Gori,  a građani će to znati da cijene.

MONITOR: Očekujete li da će se taj slučaj do kraja rasvijetliti i pokazati kako je zaista kontrolisano i zloupotrebljavano crnogorsko pravosuđe?

GRAHOVAC: Najveći interes za to ima Vesna Medenica. Ona je sama sebe nagrdila, a ukoliko postupi kako sam je posavjetovao bar će spriječiti razne kreacije slučaja „na narodne teme“ u kojima je glavni lik baš ona.

Siguran sam da će sva nepočinstva prethodnih vlasti biti otkrivena i da će veći broj istih biti i procesuiran i sankcionisan. Saradnja građana i državnih institucija po ovom pitanju dovešće do prvog, i poslije više decenija, pravog izmirenja podijeljene (i posvađane) Crne Gore.

Više puta sam izjavio da će ovo biti srećna zemlja. Ostajem pri toj ocjeni i dalje jer se proces utvrđivanja istine o mnogim problemima već otvorio i nezaustavljiv je.

Ovoj Vladi je data šansa da te procese ubrza. U protivnom, ostaće joj kajanje!

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo