Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE: Pusti snovi i džepovi

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori i ove godine gorko zvuče riječi povodom kojih je uspostavljen ovaj dan – da je socijalna pravda, koja podrazumijeva da svi  žive dostojanstveno, temelj mira i razvoja

 

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februara. Generalna skupština UN ga je ustanovila 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome svi imaju jednake šanse. U Crnoj Gori i ove godine gorko zvuče riječi povodom kojih je uspostavljen ovaj dan – da je socijalna pravda, koja podrazumijeva da svi imaju iste uslove da žive dostojanstveno, temelj mira i razvoja.

Da obilježe ovaj dan sjetili su se jedino penzioneri. Oni su ispred Opštine Bijelo Polje organizovali humanitarnu akciju u cilju pomoći poslanicima Skupštine Crne Gore. Odlučili su da svoje povećanje od tri eura doniraju ,,za pomoć poslanicima Skupštine Crne Gore koji primaju male plate od 2.000 do 2.500 eura, a s obzirom na to da su sami sebi na ove plate povećali samo još dodatnih 200 eura, penzioneri sa sjevera Crne Gore smatraju, da su njima velika povećanja njihovih penzija od dva odsto na 147 eura, pa bi da svoje povećanje doniraju za pomoć poslanicima Skupštine Crne Gore”.

Gorka šala kada se zna da prosječna penzija iznosi 292 eura, a najnižu penziju od 147 eura prima 16 hiljada penzionera.  Veći dio penzije troši se na ljekove, a za ishranu što ostane. S druge strane poslanici nemaju problema sa ishranom i ostalim neophodnostima. Besplatni prevoz, telefonski računi, reprezentacije, pa im plate od 1.500 do 2.600 eura dođu kao džeparac. Uz sve to ide i moć da zaposle i odlučuju o ekonomskim sudbinama svojih glasača, rodbine i prijatelja.

Drastičan otklon od trodecenijske prakse ne socijalne nego države kao servisa moćnicima i trutovima na državnoj kasi nakon promjene vlasti nije napravljen. I dalje živimo u društvu socijalne nepravde.

Da se to ne planira promijeniti govori i državni budžet za ovu godinu u kome je za materijalno obezbjeđenje porodice opredijeljeno 12,5 miliona, skoro 10 odsto manje nego prošle godine. Za rasipništvo državnih službenika opet nije šteđeno pa je za službena putovanja budžetom planirano 4,8 miliona, za reprezentacije skromnih 600.000, za komunikacijske usluge 5,5 miliona, za prevoz milion, a za ostale usluge cijelih 10 miliona eura.

UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava je još u decembru 2014. godine preporučio Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o primjeni ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Valjanih statističkih podataka još uvijek nema, a  materijalno obezbjeđenje porodice se čak i smanjuje.

Prema MONSTAT-ovim podacima iz 2020, najmanje svaki peti stanovnik Crne Gore je bio u riziku da postane siromašan, preciznije 22,6 procenata građana. Vrijednost minimalne potrošačke korpe  za decembar 2021. iznosila je 671,80 eura, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 291,80 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge iznosi 380 eura. Čak i po ovoj medotologiji gdje pojedinac dnevno može da preživi sa nešto više od dva eura, dok ga ostale potrepštine – odjeća, obuća, gorivo, prevoz, računi, dnevo koštaju nešto više od tri eura, svaki peti stanovnik ne samo da je u riziku nego jeste siromašan. Sve ovo ako MONSTAT-ov ispitanik ima krov nad glavom, a prema procjenama Udruženja podstanara, u Crnoj Gori je 30 hiljada podstanara.

,,Nažalost, ne postoje precizni podaci o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao ni podaci o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje niti pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao ni o broju onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Takođe, država do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Programu rada Vlade za 2022. godinu”, saopštili su povodom Svjetskog dana socijalne pravde iz Akcije za ljudska prava.

Gore pomenutu naknadu za materijalno obezbjeđenje prima 7.586 porodica sa ukupno 25.919 članova. Jednočlanoj porodici, prema podacima Vlade, pripada 70,43 eura, dok najveća naknada od 133,90 eura sljeduje familije sa pet ili više članova.

,,Država  ni u vrijeme korona krize nije uvela nove servise podrške socijalno ugroženima, niti je olakšala sticanje prava na korišćenje postojećih,  što je nezamislivo za državu socijalne pravde”, saopštili su iz Banke hrane. Iz ove organizacije napominju da od 2010. predlažu uvođenje socijalnih prodavnica u kojima bi bilo moguće dobiti besplatno osnovne životne namirnice i higijenska sredstva. Bezuspješno isto kao i predlog besplatne užine  za djecu koja su socijalno ugrožena, kao mjera umanjenja siromaštva.

Monitor je već pisao o izjavama djece koje je prezentovalo Udruženje Roditelji: ,,Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto,  kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovijest je učenice petog razreda; ,,Ja ujutru pojedem malo hljeba (od obroka iz narodne kuhinje), a juče uveče je Ivan (brat) sve sam pojeo pa jutros nimalo nije bilo i ništa nisam imala da jedem, pa ću jesti poslije škole kad nam opet donesu”, iskaz je učenice šestog razreda. Njen vršnjak kaže: ,,Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”. Da se malo toga promijenilo govore i medijski izvještaji o ovogodišnjem Danu socijalne pravde gdje se roditelji ispovijedaju da djecu nijesu slali u školu, bila je kiša, a nijesu imali ćizme, te da ne mogu gladna da uče.

Da su djeca najugroženija upozorio je i ove godine UNICEF podsjećajući da  najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu.  ,,Smanjenje siromaštva djece treba da bude ključni prioritet Crne Gore”, kaže se u saopštenju UNICEF-a od 20. februara ove godine.

Istraživanja UNICEF-a još iz 2012. godine ukazuju na to da su djeca podložnija siromaštvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori. Stopa siromaštva djece u Crnoj Gori je za 10 procenata viša od nacionalne stope siromaštva. Očekuje se da će se ta brojka dodatno povećati zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao ili čiji su prihodi smanjeni tokom pandemije Covid-19, saopštili su iz UNICEF-a.

Tokom pandemije neka djeca nijesu mogla da pohađaju onlajn nastavu jer nijesu imali telefon ili kompjuter. UNICEF je zabilježio da je u jednoj osnovnoj školi nastavnik kazao učeniku – Nađi način da budeš onlajn, pa 21. je vijek.

Uz siromaštvo idu i nerazumijevanje i stid, posebno kod djece. U ekstremnim situacijama, piše u istraživanju UNICEF-a, siromaštvo može natjerati djecu da napuste školu ne bi li se poštedjela osuda i ruganja. Kad nemaju novac za užinu djeca tvrde da nijesu gladna, a gube interesovanje za sport i hobije jer se sve to sada plaća. Tako se stvara krug iz koga se teško izlazi.

,,Čitavih 85 odsto roditelja sa osnovnoškolskim  obrazovanjem se nalazi u zoni siromaštva što dovoljno govori  koliko je važno ulagati u obrazovanje djece. Dokazano je da se obrazovanjem  siromaštvo smanjuje”, ističu iz Banke hrane.

Nova vlast  je  obezbijedila besplatne udžbenike za osnovce i dječji dodatak za djecu do šest godina. Uz najavu da će ta nadoknada  na jesen biti omogućena za sve maloljetnike.

,,Pozdravljamo povećanje minimalne zarade i uvođenje dječjeg dodatka (do navršene šeste godine za svu djecu u iznosu od 30 eura, a za djecu u stanju materijalnih i drugih potreba do 18. godine u iznosu od 44 do 60 eura), ali apelujemo da se uveća i iznos materijalnog obezbjeđenja porodice kako bi ranjive kategorije društva mogle da zadovolje svoje osnovne egzistencijalne potrebe, koje trenutnim iznosima ne mogu ni približno da zadovolje”, apelovali su iz Akcije za ljudska prava.

Iz UNICEF-a apeluju na uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina. To bi prema njihovim projekcijama rezultiralo smanjenjem nacionalnog siromaštva za 3,8, a siromaštva djece za 6,7 ​​procenata. To znači da bi siromaštvo djece palo ispod 30 odsto prvi put od 2013. godine kada je počelo da se mjeri u Crnoj Gori. Tako bi se prepolovio jaz između stope siromaštva djece u Crnoj Gori i prosječne stope siromaštva djece u EU od 20 odsto.

Ako političari ispune obećanje i uvedu dječji dodatak za svu djecu, stanje će se malo popraviti. Zabrinjava što političari sem svog interesa nemaju jasnu strategiju niti volju da i drugima sem njih bude bolje. Do sada niko, pa ni MONSTAT, nije izračunao koliko je život u državi socijalne nepravde doveo do toga da je prirodni priraštaj u većini crnogorskih opština negativan, a da 70 odsto mladih želi da pobjegne iz ovakve države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo