Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJSTARIJI NA SJEVERU NAJTEŽE DO KROVA NAD GLAVOM: Penzija u podstanarstvu

Objavljeno prije

na

Sve što je moglo da se iskomplikuje, iskomplikovalo se tokom višegodišnjih pokušaja da se brojnim penzionerima podstanarima na sjeveru obezbijedi krov nad glavom. Na davno obećane stanove još čekaju u Pljevljima, Branama, Bijelom Polju, Kolašinu…

 

Zgrade, negdje do pola ozidane, negdje samo postavljen kamen temeljac, a u pojedinim opštinama ni toliko. To je, uglavnom, rezultat višegodišnjih obećanja i „napora” da se najstariji i najnemoćniji građani sjevera spasu od podstanarskog života. Raniji model gradnje stanova za pripadnike „trećeg doba”, pokazalo se, ostavio je mnogo prostora za zaloupotrebe i nije donio skoro nikavu korist onima kojima je trebalo da riješi probleme. Zbog gorkog iskustva i brojnih  nezavršenih objekata za tu namjenu, iz Fonda za penzijsko i invalidskog  osiguranja (Fond PIO) nedavno su kazali da će slične projekte ubuduće realizovati oni, opštine ili nadležno ministartvo, a da će sredstva obezbjeđivati država. Dosadašnja praksa omogućavala je da u ambiciozne poduhvate organizacije izgradnje stanova kreću i lokalna udruženja penzionera. Pokazalo se da su taj posao radili površno, neažurno, ishitreno a, u nekim slučejevima, i uz brojne zloupotrebe.

Savez udruženja penzionera, ranijih godina, dobijao je začajna sredstva iz budžeta i Fonda PIO namijenjena za socijalnu pomoć i za stambenu izgradnju. Udruženjima penzionera dodjeljivano je za izgradnju stanova ponekad i po 2,5 milona godišnje, tokom posljednjih 8 godina – ukupno 7,5 miliona. Nakon otkrivenih brojnih zloupotreba, lani je Fond PIO obustavio isplatu oko 900.000 eura za stambenu izgradnju. Pred crnogorskim sudovima vodi se na desetine postupaka, koji su u različitim fazama, zbog neregularnosti u poslovima stambene izgradnje za penzionere, a podnijete su ili najavljene brojne krivične prijave.

Izgradnja poslovno-stambenog objekta u Pljevljima, namijenjenog prvenstveno penzionerima, nije odmakla od zemljanih radova, iako je zgrada davno trebalo da bude useljena. Sa firmom koja je odabrana za izvođača radova Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI),  raskinuo je ugovor dvije godine nakon polaganja kamena temeljca, 2015. godine. U pjevaljskom Udruženju penzionera za Monitor kažu da je njihova uloga bila samo da posreduju kod Opštine za dobijanje placa na kojoj je planirana gradnja zgrade. Udruženje nije, objašnjavaju, bilo investitor, kako su više puta tvrdili iz Fonda PIO.

Novac za stanove za pljevaljske penzionere iz Fonda PIO uplaćen je na vrijeme i u nekoliko navrata. Prvo je,  2017. godine, lokalnom Udruženju preneseno 300.000 eura, a kasnije još  nekoliko sitnijih iznosa  za plaćenje prenosa prava svojine na zemljište, odnosno, plaćanje duga po osnovu prinudne naplate prema Ministarstvu finansija. Fond je, s obzirom na to da realizacija projekta nije počela ni godinama nakon što je bio planirano useljenje, zatražio povraćaj novca. Međutim, u Udruženju penzionera kažu da to ne mogu učiniti,  jer novac nije kod njih. Fondu za solidarnu izgradnju u Podgorici uplatili su, tvrde, 175.972 eura po sporazumu o izgradnji. Ostatak novca završio je u Atlas banci, pa su, kako objašnjavaju, od Fonda za zaštitu depozita dobijili svega  42.052 eura, dok je preostalih 81.855 priznato kao potraživanje. Rok za završetak izgradnje objekata, koji je trebalo da ima 38 stanova, od kojih bi 20 pripalo penzionrerima, bio je jun 2019. godine.

„Direktor CFSSI prošle godine je obavijestio da je do prekida radova došlo jer je preminuo vlasnik firme koja je bila podizvođač radova, i da će raspisati tender za izbor novog izvođača. Niko nas nije poslije toga obavještavo kada bi radovi mogli biti nastavljeni. Od oko 6.490 penzionera u Pljevljima, bar 100 nema svoj stan ili kuću. Jasno je koliko je završetak zgrade bitan”, kažu sagovornici Monitora iz Udruženja penzionera.

Ni u Bijelom Polju nisu bolje prošli. Za završetak stanova u naselju Ribarevine, čija je izgradnja odavno zaustavljena, fali još 200.000 eura. Udruženje penzionera u toj opštini je prije četiri godine od Fonda PIO dobilo 170.000 eura za dvije zgrade, u kojima bi bilo 12 stanova za penzionere.  Opština je obezbijedila plac i oslobila investitora obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Kasnije se ispostavilo da, prema planskoj dokumentaciji, na toj lokaciji nije bilo moguće graditi objekte za kolektivno stanovanje, pa su, kako su Monitoru rekli u bjelopoljskom Udruženju penzionera, bili prinuđeni da se snalaze.  Riješili su da promijene projekat i grade četiri manje zgrade, od po četiri stana.

„Ta činjenica i poskupljenje građevinskog materijala poskupili su značajno i projekat, pa nam je potrebno još 200.000 eura. To smo tražili od Ministarstva rada i socijalnog staranja i Fonda PIO prošle godine, ali nikad nijesmo dobili odgovor”, kažu u tom udruženju.

Direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić, gostujući na RTCG, prije mjesec, reko je da je situacija sa stanovima za penzionere u Bijelom Polju „paradigma stanja u kojem se u tom polju nalazimo”. Ocijenio je da je „nepojmljivo da neko može da počne izgradnju zgrade, u ovom slučaju tri, sa po četiri stana, a da nije zatvorio finansijsku konstrukciju”.

„Predsjednik Udruženja penzionera Bijelo Polje je na svoju ruku sa predsjednikom Opštine krenuo u akciju, a bez zatvorene finansijske konstrukcije, i to tik pred lokalne izbore. Sada se pojavljuju apeli za završetak tih zgrada, a upravo su oni u Udruženju znali da sa sredstvima koja smo mi uplatili ne mogu završiti započeto“, objasnio je Aligrudić.

Ugovor o sufinansiranju stambenog objekta za 12 stanova u Beranama za potrebe korisnika Fonda PIO, potpisali su, prije tačno 15 godina, Ministarstvo zdravlja rada i socijalnog staranja, Opština i Fond PIO. Ministarstvo je, prema ugovoru, bilo dužno da obezbijedi 120.000 eura za izgradnju zgrade za penzionere. Aneksom ugovora, godinu kasnije, i Fond PIO i Opština Berane se obavezuju da obezbijede još po 120.000 eura.

Iz jednog od dva beranska udruženja penzionera kažu da su Fond PIO i Ministarstvo ispunili svoje obaveze i novac još prije deceniju i po uplatili Opštini. Uprkos tome, za stanove za najstarije Brenace nije postavljen ni kamen temeljac. Stanova nema, između ostalog i zbog toga, što do sada nije bilo adekvatne planske dokumentacije za lokaciju na kojoj je planirana zgrada, tvrde iz beranske lokalne uprave. Navodno, tek su se nakon usvajanja izmjena i dopuna detaljnog urbanističkog plana (DUP) stekli uslovi da se krene u izgradnju. Kako je Monitoru rečeno u lokalnoj upravi „ranija DPS vlast je nenamjenski trošila novac koji su Ministarstvo i Fond PIO uplatili za stanove penzionerima.

„Uprkos tome, naslijedili smo obavezu izgradnje stanova za najstraije sugrađane i to ćemo završiti. Određena je lokacija od 1.014 metara kvadratnih za podizanje te zgrade. Budžetom za ovu godinu planirano je 120.000 eura za ove namjene. Sada se očekuje inicijativa Fonda PIO i dva udruženja penzionera u Beranama da se krene u dalje aktivnosti”, kažu u Opštini.

Iako je, pred lokalne izbore 2018. godine, DPS u Kolašinu obećao izgradnju stanova  za penzionere, od toga nije bilo ništa. DPS je četiri godine bio na vlasti, a kolašinski penzioneri niti imaju stanova niti Dnevnog centra.

Prema lokalnom kapitalnom budžetu, ni novoj lokalnoj vlasti nije u planu da značajnije unapređuje život pripadnika trećeg doba. Dnevni centar za stare u Kolašinu, najavljivan skoro tri godine, profunkcionisao je 2021. u novembru i radio samo mjesec. Sada su vrata tog objekata zaključana, a moderno i funkcionalno opremljeni prostor nedostupan za one kojima je namijenjen. Nakon isteka roka za projekat, koji su realizovali resorno ministarstvo i UNDP, taj servis je ostao bez potrebnog novaca za funkcionisanje. U Kolašinu je oko 1.400 penzionera, a iz njihove organizacije više puta je ponovljeno da im položaj nije zavidan.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo