Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NESTALI: Zašto se sve bježi od kuće i porodice

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je od početka ove godine nestalo osam osoba. Četiri su maloljetne. Među njima je i 15-godišnja Nikolina Ljiljanić, iz Danilovgrada, koja je posljednji put viđena 23. januara. U januaru je nestao i 20-godišnji Luka Marković iz Nikšića. Osim za njima, policija traga i za štićenikom Centra za djecu i mlade Ljubović iz Podgorice. Uprava policije saopštila je da su do sada, od osmoro prijavljenih, pronađene tri osobe.

Tokom prošle godine policiji je prijavljen nestanak 178 osoba. Pronađeno ih je 157 živih, dok se u 12 slučajeva pokazalo da su počinili samoubistvo. Za devet osoba se i dalje traga. Prošle godine bilo je nestalo čak 45 djece. Djecu je i najteže pronaći.

Povodom najnovijih nestanaka, policija je saopštila da osobe napuštaju kuće i porodice iz različitih ličnih razloga – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih… Neke se same vrate nakon izvjesnog vremena, ali češće ih pronađu policijski službenici i vrate porodicama. Bilo je i slučajeva da nestale punoljetne osobe, po pronalasku, ne žele da se vrate porodici, kažu u policiji.

Psiholozi i sociolozi kažu da od kuće bježe svi – od djece do starih ljudi. Najčešći razlozi su loše ocjene, udaja, preljuba, senilnost, velika dugovanja…

Krajem 2013. za svega petnaestak dana u Crnoj Gori su nestale četiri osobe. To je uzbunilo i uveliko zabrinulo javnost. Po internet portalima komentarisano je da su nestale osobe otete, sumnjalo se na sekte i trgovinu organima, nagađalo da se pojavio serijski ubica. Kad je tih dana javljeno da je u Hrvatskoj za nedjelju dana nestalo čak 17 osoba, građani su se još više zabrinuli.

Monitoru je tada iz Uprave policije saopšteno da je od početka 2013. godine do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen nestanak ukupno 148 osoba. Pronađeno ih je 135. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. U osam slučajeva radilo se o samoubistvu.

Raniji podaci iz Uprave policije govore da su se 2012. godine potraživane 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128. Većina je pronađena.

„Razlozi zbog kojih se osobe vode kao nestale su raznovrsni i mogu biti iz određenog socio–psihološkog razloga, protivpravnog lišenja slobode, trgovine bijelim robljem kao i trgovine ljudskim organima”, kaže za Monitor privatni detektiv iz Podgorice Vladan Pavićević.

On objašnjava da treba razlikovati udaljavanje i nestanak. Kod udaljavanja uglavnom se radi o tinejdžerima i omladini koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak. ,,Takve slučajeve srećom brzo riješimo”, kaže Pavićević.

Iz prakse, kao zanimljiv, navodi slučaj čovjeka koji se poslije deset godina vratio porodici. ,,Nikome nije rekao gdje je bio”, kaže Pavićević.

Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekad su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubistava.

Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Oni u srednjim godinama često napuste kuću zbog dugova. Nemaština i bolest najčešći su razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestaju i zbog demencije, odu od kuće i ne znaju da se vrate, niti da kažu podatke o sebi i adresu gdje žive.

Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u toj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. Prije nekoliko dana nestala je maloljetnica iz Prihvatilišta za zlostavljanu i zanemarenu djecu u Beogradu.

U Hrvatskoj sajt www.nestali.hr sadrži Nacionalnu evidenciju nestalih osoba. Portal se integrisao sa tamošnjim Ministarstvom unutrašnjih poslova. Nakon prijave o nestanku izrađuje se profil nestalog sličan onom na Facebooku, koji se postavlja na portal Nacionalne evidencije nestalih. Profil se dostavlja policijskoj upravi koja ga provjerava, a onda se objavljuje u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe.

Na Zapadu se za potragu za nestalim koriste i društvene mreže. Preko društvenih mreža ovih dana traže se i dvoje nestalih u Crnoj Gori – Nikolina Ljiljanović i Luka Marković.

U Americi postoji sistem uzbunjivanja u slučajevima otmice djece. Svi mediji, sve autobuske i željezničke stanice, trgovine, autoceste i aerodromi prenose vijest o otetom djetetu.

Brojne potrage imaju srećan kraj, a ima i nevjerovantih slučajeva. Kao ovaj iz Srbije. Čovjek koji je otišao na sajam polovnih automobila u susjedni grad nije više viđen dvadeset godina. Kada mu je objavljena fotografija i priča o njemu na TV-u i pozvao ga njegov sin, koji je imao svega dvije godine kada se otac izgubio, da se vrati kući. Nestali je telefonom nazvao kući svoju ženu i rekao da se vraća – sjutra. Održao je riječ.

Pravnici kažu da porodica ima pravo da nestalu osobu poslije pet godina proglasi mrtvom, a to se najčešće radi zbog podjele imovine. Ali desi da se osoba vrati, pa onda mora da dokazuje da je živa. Ponekad dođe i do svađe sa porodicom, koja ga je ,,otpisala”, pa ponovo ode u nepoznatom pravcu, ali ovog puta sa imovinom.

Šta uraditi kad osoba nestane

Vladan Pavićevic za Monitor objašnjava šta, s obzirom na učestale nestanke osoba, treba uraditi da bi se dobilo na vremenu i eventualno smanjili rizici po nestalu osobu. – Kao profesionalac u okviru svog opsega rada upućujem apel na redosljed postupaka koji moraju biti imperativ. Ako porodica posumnja na nestanak osobe, ako je ozbiljno zabrinuta na logički način razmišljanja, onda slučaj odmah bez odgađanja prijaviti najbližoj stanici policije bez obzira na protok vremena 24 sata od nestanka. To vrijeme može biti presudno, zato procjenu treba prepustiti profesionalcima ovlašćenim za to. Najvažnije je da članovi porodice pažnju obrate na sljedeće: da li je osoba ostavila lična dokumenta ili ih je odnijela sa sobom; da li je sa sobom odnijela veću količinu odjeće ili drugih stvari; da li se udaljila svojim vozilom; da li je odnijela veću količinu novca; da li u kući nestale osobe nedostaju neke stvari i dragocjenosti; da li u kući ili stanu postoje tragovi eventualnog nasilja, koje može da liči na borbu sa nekim napadačem, provalu i slično; da li je nestala osoba ostavila oproštajno pismo, poruku, društvene mreže; da li je promijenila način ponašanja i komuniciranja; da li se žalila na neke prijetnje ili je bila u strahu od nekoga… Sve navedeno je od bitnog značaja za pravilno usmjeravanje potrage za nestalom osobom.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo