Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NESTALI: Zašto se sve bježi od kuće i porodice

Objavljeno prije

na

VLADAN-PAVICEVIC

U Crnoj Gori je od početka ove godine nestalo osam osoba. Četiri su maloljetne. Među njima je i 15-godišnja Nikolina Ljiljanić, iz Danilovgrada, koja je posljednji put viđena 23. januara. U januaru je nestao i 20-godišnji Luka Marković iz Nikšića. Osim za njima, policija traga i za štićenikom Centra za djecu i mlade Ljubović iz Podgorice. Uprava policije saopštila je da su do sada, od osmoro prijavljenih, pronađene tri osobe.

Tokom prošle godine policiji je prijavljen nestanak 178 osoba. Pronađeno ih je 157 živih, dok se u 12 slučajeva pokazalo da su počinili samoubistvo. Za devet osoba se i dalje traga. Prošle godine bilo je nestalo čak 45 djece. Djecu je i najteže pronaći.

Povodom najnovijih nestanaka, policija je saopštila da osobe napuštaju kuće i porodice iz različitih ličnih razloga – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih… Neke se same vrate nakon izvjesnog vremena, ali češće ih pronađu policijski službenici i vrate porodicama. Bilo je i slučajeva da nestale punoljetne osobe, po pronalasku, ne žele da se vrate porodici, kažu u policiji.

Psiholozi i sociolozi kažu da od kuće bježe svi – od djece do starih ljudi. Najčešći razlozi su loše ocjene, udaja, preljuba, senilnost, velika dugovanja…

Krajem 2013. za svega petnaestak dana u Crnoj Gori su nestale četiri osobe. To je uzbunilo i uveliko zabrinulo javnost. Po internet portalima komentarisano je da su nestale osobe otete, sumnjalo se na sekte i trgovinu organima, nagađalo da se pojavio serijski ubica. Kad je tih dana javljeno da je u Hrvatskoj za nedjelju dana nestalo čak 17 osoba, građani su se još više zabrinuli.

Monitoru je tada iz Uprave policije saopšteno da je od početka 2013. godine do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen nestanak ukupno 148 osoba. Pronađeno ih je 135. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. U osam slučajeva radilo se o samoubistvu.

Raniji podaci iz Uprave policije govore da su se 2012. godine potraživane 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128. Većina je pronađena.

„Razlozi zbog kojih se osobe vode kao nestale su raznovrsni i mogu biti iz određenog socio–psihološkog razloga, protivpravnog lišenja slobode, trgovine bijelim robljem kao i trgovine ljudskim organima”, kaže za Monitor privatni detektiv iz Podgorice Vladan Pavićević.

On objašnjava da treba razlikovati udaljavanje i nestanak. Kod udaljavanja uglavnom se radi o tinejdžerima i omladini koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak. ,,Takve slučajeve srećom brzo riješimo”, kaže Pavićević.

Iz prakse, kao zanimljiv, navodi slučaj čovjeka koji se poslije deset godina vratio porodici. ,,Nikome nije rekao gdje je bio”, kaže Pavićević.

Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekad su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubistava.

Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Oni u srednjim godinama često napuste kuću zbog dugova. Nemaština i bolest najčešći su razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestaju i zbog demencije, odu od kuće i ne znaju da se vrate, niti da kažu podatke o sebi i adresu gdje žive.

Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u toj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. Prije nekoliko dana nestala je maloljetnica iz Prihvatilišta za zlostavljanu i zanemarenu djecu u Beogradu.

U Hrvatskoj sajt www.nestali.hr sadrži Nacionalnu evidenciju nestalih osoba. Portal se integrisao sa tamošnjim Ministarstvom unutrašnjih poslova. Nakon prijave o nestanku izrađuje se profil nestalog sličan onom na Facebooku, koji se postavlja na portal Nacionalne evidencije nestalih. Profil se dostavlja policijskoj upravi koja ga provjerava, a onda se objavljuje u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe.

Na Zapadu se za potragu za nestalim koriste i društvene mreže. Preko društvenih mreža ovih dana traže se i dvoje nestalih u Crnoj Gori – Nikolina Ljiljanović i Luka Marković.

U Americi postoji sistem uzbunjivanja u slučajevima otmice djece. Svi mediji, sve autobuske i željezničke stanice, trgovine, autoceste i aerodromi prenose vijest o otetom djetetu.

Brojne potrage imaju srećan kraj, a ima i nevjerovantih slučajeva. Kao ovaj iz Srbije. Čovjek koji je otišao na sajam polovnih automobila u susjedni grad nije više viđen dvadeset godina. Kada mu je objavljena fotografija i priča o njemu na TV-u i pozvao ga njegov sin, koji je imao svega dvije godine kada se otac izgubio, da se vrati kući. Nestali je telefonom nazvao kući svoju ženu i rekao da se vraća – sjutra. Održao je riječ.

Pravnici kažu da porodica ima pravo da nestalu osobu poslije pet godina proglasi mrtvom, a to se najčešće radi zbog podjele imovine. Ali desi da se osoba vrati, pa onda mora da dokazuje da je živa. Ponekad dođe i do svađe sa porodicom, koja ga je ,,otpisala”, pa ponovo ode u nepoznatom pravcu, ali ovog puta sa imovinom.

Šta uraditi kad osoba nestane

Vladan Pavićevic za Monitor objašnjava šta, s obzirom na učestale nestanke osoba, treba uraditi da bi se dobilo na vremenu i eventualno smanjili rizici po nestalu osobu. – Kao profesionalac u okviru svog opsega rada upućujem apel na redosljed postupaka koji moraju biti imperativ. Ako porodica posumnja na nestanak osobe, ako je ozbiljno zabrinuta na logički način razmišljanja, onda slučaj odmah bez odgađanja prijaviti najbližoj stanici policije bez obzira na protok vremena 24 sata od nestanka. To vrijeme može biti presudno, zato procjenu treba prepustiti profesionalcima ovlašćenim za to. Najvažnije je da članovi porodice pažnju obrate na sljedeće: da li je osoba ostavila lična dokumenta ili ih je odnijela sa sobom; da li je sa sobom odnijela veću količinu odjeće ili drugih stvari; da li se udaljila svojim vozilom; da li je odnijela veću količinu novca; da li u kući nestale osobe nedostaju neke stvari i dragocjenosti; da li u kući ili stanu postoje tragovi eventualnog nasilja, koje može da liči na borbu sa nekim napadačem, provalu i slično; da li je nestala osoba ostavila oproštajno pismo, poruku, društvene mreže; da li je promijenila način ponašanja i komuniciranja; da li se žalila na neke prijetnje ili je bila u strahu od nekoga… Sve navedeno je od bitnog značaja za pravilno usmjeravanje potrage za nestalom osobom.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo